Badnjak – simbol porodičnog blagostanja

0

SOKOLAC – Član Kulturno-umjetničkog društva /KUD/ “Zavičaj” Sokočanin Dragan Borovčanin /65/ posjekao je badnjak na svom imanju i ostavio ga ispred kuće, gdje će ga unijeti nakon službe u crkvi, čime su u njegovoj porodici počele glavne pripreme za proslavljanje najradosnijeg praznika kod Srba – Božića.

Borovčanin je običaje posvećene obilježavanju Rođenja Bogomladenca naslijedio od oca, a danas ih prenosi na sina i unuke, kako se to radi, kaže, “od pamtivijeka”.

“U sječenje badnjaka na širem području Romanije ide se na Badnji dan, sa prvim pijetlovima, sa mladim potomcima kako bi im ostao u dragom sjećanju taj čin radosti u čast Božića”, priča Dragan za Srnu.

Za badnjak ili “veseljak” odabere se mlado hrastovo drvo na kome se zadržalo mnogo suvog lišća jer tako “kitnjast” domaćinu donosi dobru godinu.

“Badnjaku se prilazi sa istočne strane pozdravljajući ga riječima: `Pomaže Bog, badnjače, moj mili rođače!`, zatim se očita Očenaš i prska žitom iz rukavice”, kaže Borovčanin.

On naglašava da se badnjak siječe sa tri jaka udarca oštrom sjekirom da bi sa njega otpao veći iver ili “treska”, koja se obavezno nosi kući.

Vjeruje se da će, ukoliko taj komad drveta bude veći, biti bolji kajmak i saće u kući domaćina.

“Taj komad badnjaka domaćice su nekada stavljale između čanaka i karlica, drvenih posuda u kojima se razlivalo mlijeko za sakupljanje kajmaka i pavlake, a danas za to koriste kvalitetne šerpe”, navodi ovaj domaćin i napominje da se komad tog dreveta stavlja i među košnice u pčelinjaku za bolji prinos meda.

Badnjak se, uz pomoć unuka ili sina, stavlja na desno rame i nosi kući, gdje ga domaćica dočekuje i poprska žitom.

On dodaje da se od badnjaka odsijeku tri manja komada u blizini šporeta /nekada kućnog ognjišta/ da dočekaju “polaznika” – dragog gosta koji će prvi ući u kuću domaćina na Božić.

Nakon toga, naglašava Borovčanin, u društvu komšija i prijatelja peče se jagnje ili prase na ražnju, što se u njegovom kraju naziva “pripremom zaoblice”, čime će se na Božić ujutro ukućani omrsiti nakon dugog posta, koji se smatra najboljom duhovnom pripremom za proslavljanje Rođenja Gospoda Isusa Hrista.

Borovčanin navodi da na Božić ujutro polaznik džara vatru u kući domaćina naloženu komadima badnjaka nastojeći da bude što više varnica i govori: “Koliko varnica, toliko u našeg bana-domaćina bilo ovaca, jaganjaca, novaca, svake sreće i male djece!”.

Nakon što polaznik ostavi sitnog novca za domaćicu, uslijedi niz običaja uz božićnu trpezu, od kojih je centralni – podjela česnice, u kojoj se uz sitne simbole od drveta nalazi i novčić, koji obećava pun novčanik onom članu porodice koji dobije komad u kojem se krije para.

Borovčanin ističe da proslavljanje Božića, uz službe i liturgije u crkvama, uvijek protiče uz niz narodnih običaja koji se svode na želje da porodica bude zdrava i na okupu, da godina bude rodna, “blago” /stoka/ u oborima dobro i da se članovi porodice međusobno slažu i poštuju.

Kao član sokolačkog KUD-a “Zavičaj”, u skladu sa programom rada ovog društva, Dragan Borovčanin nastoji da sačuva od zaborava narodne običaje svog kraja, prenoseći ih na mlađe naraštaje.

KUD “Zavičaj” osnovan je 2017. godine na Sokocu sa ciljem da se očuva porodično nasljeđe, izvorne pjesme, te folklorna i etno tradicija kao dio bogate kulturne baštine šireg područja Romanije i Glasinca.

(www.palelive.com / Srna)

 

Pretplatite se
Obavijesti me o
0 Komentara
Inline Feedbacks
View all comments