Spomenik i muzej srpskim žrtvama graditi u Istočnom Sarajevu

ISTOČNO SARAJEVO – Grupa građana Istočnog Sarajeva zalaže se da zavičajni muzej Srba iz Sarajeva i spomen-obilježje srpskim civilnim žrtvama ratova iz prošlog vijeka budu izgrađeni na reprezentativnom mjestu u Istočnom Sarajevu, dostupnom njegovim stanovnicima i gostima koji tu dolaze, izjavio je predsjednik Udruženja „Istina i pravda“ Dušan Šehovac.

Kao najpogodnije lokacije za gradnju predložili su prostor u blizini pravoslavne Crkve Svetog Vasilija Ostroškog i Spomen-kapele poginulim srpskim borcima u odbrambeno-oslobodilačkom ratu na Veljinama, o čemu bi svoj stav trebalo da iznesu građani, političke partije, nevladine organizacije, intelektualci, gradonačelnik i Skupština grada Istočno Sarajevo, koji bi nakon javne rasprave donijeli konačnu odluku.

Šehovac je istakao da se građani zalažu da Srbi u Istočnom Sarajevu samostalno odlučuju o tome gdje će graditi svoje spomenike i muzeje, bez uplitanja bilo koga iz Federacije BiH /FBiH/ ili međunarodne zajednice.

„Prijedlog da se muzej i spomenik grade na području Spomen-parka Vraca većina predstavnika međunarodne zajednice, političari, intelektualci, neki novinari i ogroman broj građana FBiH iskoristili su da plasiraju mnogo uvredljivog sadržaja, laži, predrasuda i stereotipa o Srbima uopšte, o našoj kulturi i tradiciji, našim žrtvama. Jezik Bošnjaka javno osuđujemo“, navodi se u pisanoj izjavi Šehovca i dodaje da, zbog toga, spomenik ne bi trebalo graditi na području Spomen-parka Vraca, koji pripada Republici Srpskoj.

On ističe da se spomen-obilježje srpskim civilnim žrtvama gradi da bi svojim sadržajem doprinijelo miru, istini i pravdi za Srbe, te da se od drugih naroda dobije priznanje i poštovanje srpskih žrtava.

„Srpski civili koji su ubijeni u prošlom vijeku u tri rata nisu samo gubitak za Srbe, to je i gubitak za grad Sarajevo. Zavičajni muzej Srba iz Sarajeva svojim sadržajem treba da svjedoči i pokaže sve ono što su Srbi iz Sarajeva stvorili, ugradili i ostavili u tom gradu u svim oblastima društvenog života u proteklih nekoliko vijekova“, kaže Šehovac.

U Udruženju smatraju da je posebno značajno to što će muzej i spomenik posjećivati ambasadori, te atašei za kulturu i bezbjednost koji rade u ambasadama.

„Oni će biti naši ambasadori, predložiti, sugerisati naučnicima, političarima, istoričarima i drugim istraživačima, novinarima, mladima i turistima iz svoje države da posjete spomenik i muzej čiji će sadržaj uticati da se u svijetu mijenja nametnuta neistinita slika o nama kao agresorima i divljem, zlom i prljavom narodu“, navodi Šehovac.

On smatra da zavičajni muzej Srba iz Sarajeva treba biti rodionica ideja i aktivnosti koje će spriječiti sistematski i organizovano negiranje i uništavanje svih tragova srpskog postojanja u Sarajevu, te da je praksa negiranja, uništavanja i prisvajanja civilizacijskih, kulturnih i vjerskih tragova na području bivše Jugoslavije, gdje su Srbi vjekovima živjeli, dovoljna opomena.

Šehovac ističe da zbog toga Srbi iz Istočnog Sarajeva i Sarajeva imaju ljudsku i nacionalnu obavezu da koristeći naučnu metodologiju, stvaralački rade na pronalaženju, konzerviranju, čuvanju i adekvatnoj prezentaciji istorijskih dokumenta i drugih artefakata u muzeju koji će govoriti o viševjekovnom prisustvu Srba na području Sarajeva.

„Svjedoci smo da se na području grada i Kantona Sarajevo već duži period uništavaju i krnje materijalni i duhovni dokazi našeg viševjekovnog prisustva. Brišu se nazivi ulica koji su nosili imena pojedinca i događaja iz srpske istorije i uništavaju vjerski, kulturni i civilizacijski tragovi srpskog naroda. Zbog opštepoznatih društvenih okolnosti koje su Srbima nametnute u prošlom, a i ovom vijeku, pod raznim obrazloženjima, većinom bez pravih argumenta, istorija srpskog naroda, a posebno istorija stradanja Srba u ratovima, a i u miru u posljednja dva vijeka, nije dovoljno rasvijetljena niti dokumentovana“, kaže Šehovac.

U Udruženju smatraju da tragični egzodus Srba iz Sarajeva, ili „reintegracija Sarajeva“ početkom 1996. godine, zaslužuje centralno mjestu u muzeju koji svojim sadržajem i argumentovanim dokumentima može da pokaže svim posjetiocima prave uzroke građanskog rata na području Sarajeva od 1992. do 1996. godine, da pokaže da su paravojne formacije „Republike BiH“, formirane pod okriljem SDA 1991. i 1992. godine i uglavnom sastavljene od Bošnjaka, planirale i odlučile da uspostave kontrolu nad Sarajevom, ako treba ratom i nasiljem, kako su i najavljivale njihove vođe.

„Kada je Srbima, kojih je u Sarajevu tada bilo do 180.000 postalo jasno da se drugim sredstvima ne može očuvati mir, na osnovu etničkih prava odlučili su da žele i oni participirati u kontroli Sarajeva, što je vremenom eskaliralo u građanski rat. Laž je da su ovi događaji u Sarajevu dio stvaranja `velike Srbije` i da su zato `Srbi opkolili Sarajevo`. Istina je da su Srbi odlučili da brane svoje etničke teritorije koje im po etničkoj pravdi pripadaju, pa su u proljeće 1992. godine vojnički stali na one i onakve etničke granice, kako su ih u tom trenutku vidjeli“, ističe Šehovac.

Svjetsko javno mnjenje i međunarodna zajednica su to pravo da žive u etničkim granicama priznale isključivo Bošnjacima pod eufemizmom nedjeljivosti BiH, iako je tada bilo jasno da se bez podjele BiH, makar na kantone ili entitete po etničkim granicama, mir ne može održati. Za taj nepravedni svijet Srbi su bili uzurpatori, remetilački faktor, agresor na tuđe i po definiciji zločinci. U toj matrici su smišljene i odašiljane sve laži o Sarajevu od 1992. godine do danas, kažu u Udruženju.

„Pred svima nama je sveta nacionalna i ljudska dužnost i obaveza da svakodnevno na sve načine dokumentujemo i javno demantujemo i argumentima pobijemo sve te laži, stereotipe i predrasude o Srbima i da svakodnevno radimo na edukaciji našeg i drugih naroda o srpskoj istoriji i stradanju, gubicima najkvalitetnijih ljudskih potencijala u ratovima tokom prošlog stoljeća“, poručio je Šehovac.

On naglašava da zato spomenik i muzej treba da budu mjesto za napajanje pozitivnim idejama i inspiracija generacijama mladih da razvijaju i čuvaju srpski identitet u ovim teškim vremenima, kad se sa svih strana na njega juriša da se on razbije i uništi.

(www.palelive.com / Srna)