Počela manifestacija „Doncima u čast“

0

BILEĆA – U Bileći se danas održava manifestacija „Doncima u čast“, u znak zahvalnosti i sjećanja na ruski Donski kadetski korpus, koji je početkom 20. vijeka svojim radom i djelima ostavio neizbrisiv trag u cjelokupnom razvoju ovog grada na jugu Hercegovine.

Manifestacija „Doncima u čast“ počela je pomenom ruskoj carskoj porodici Romanov, koja je stradala na današnji dan 1918. godine, i ruskim kadetima pripadnicima Donskog kadetskog korpusa, sahranjenim na Ruskom groblju u Bileći.

Pomenu je prisustvovalo rukovodstvo opštine Bileća, predstavnici Ambasade Ruske Federacije u BiH, organizatora manifestacije Zavičajnog kluba „Osvit“ Bileća i građani.

Predsjednik Zavičajnog kluba „Osvit“ Bileća Miodrag Hrnjez rekao je novinarima da bi u Bileći 1. novembra trebalo da bude organizovana velika svečanost povodom 100 godina od dolaska Donskog kadetskog korpusa u Bileću, gdje se već nekoliko godina obilježava taj datum, a ove godine je pripremljena i manifestacija „Doncima u čast“, jer je na današnji dan stradala ruska carska porodica Romanov.

On je istakao da je Ruski kadetski korpus došao 1. novembra 1921. godine u Bileću, gdje je proveo pet godina, te da su ostavili veliki trag u tom gradu u oblasti zdravstva, kulture, nauke, da je njihov značaj nemjerljiv, a da se o tome malo zna.

Hrnjez je rekao da je Donski kadetski korpus, koji je u Bileći brojao oko 400 kadeta, bio najjači i najorganizovaniji korpus Carske Rusije i jedini je zadržao vojničku organizaciju poslije progona iz Rusije.

„Imali su svoje muzičke grupe, ambulantu, doktore. Poznato je da su pozorišnu predstavu `Revizor` održali 1924. godine u Bileći, a imali su i svoju crkvu, likovnu, knjigovezačku djelatnost, zanatstvo i, što je za nas najbitnije, školu koju su pohađali naši sugrađani, koji su kasnije bili istaknute ličnosti u Bileći i šire“, naveo je Hrnjez.

On je istakao da Bileća ima puno razloga da slavi Donce i da ih se sjeća.

„To je bila neprevaziđena intelektualna armija, a procjene su da ima oko 200 doktora nauka, potomaka pripadnika Donskog kadetskog korpusa. Naša želja je da neki od njih godišnje dolaze u Bileću i da se proširi saradnja“, rekao je Hrnjez, koji očekuje da će sljedeće godine u okviru ove manifestacije biti održan kamp Rusa u Bileći.

Na Ruskom groblju u Bileći su sahranjena 22 pripadnika Donskog kadetskog korpusa, među njima i jedan general i sveštenik, a posebno je interesantno šest ograđenih grobova. Uskoro bi trebalo da počne rekonstrukcija spomenika na ovom groblju.

Među Rusima sahranjenim na Ruskom groblju u Bileći je i Sergej Vladimirovič Meleško, mladić koji je kao dobrovoljac i pripadnik Hercegovačkog korpusa poginuo u proteklom odbrambeno-otadžbinskom ratu.

Predstavnik Ambasade Ruske Federacije u BiH Artjom Kutsepalov rekao je da su Prvi svjetski rat i revolucija u Rusiji bili teški za ruski narod i da su mnogi morali da napuste Rusiju i traže nova mjesta za život u drugim zemljama, izrazivši zadovoljstvo što su bili dobrodošli na Balkan, pa i u Bileću, gdje su mnogo doprinijeli razvoju grada.

„Dobro je poznato da su Rusija i Balkan razdvojeni hiljadama kilometara, ali nevidljiv i snažan most prijateljstva već stoljećima spaja naše narode i uzajamna pomoć u teškim trenucima istorije je još jedan dokaz tome“, rekao je Kutsepalov.

On ističe da će današnja manifestacija u Bileći dodatno ojačati bliske odnose dva naroda.

Načelnik opštine Bileća Veselin Vujović izrazio je zadovoljstvo što je u Bileći danas održan pomen za braću Ruse, bjelogardejce, carevu vojsku koji su dio svog života proveli u Bileći, gdje su i umrli i ostavili neizbrisiv trag u životu Bileće, kao i ruskom dobrovoljcu Melešku iz posljednjeg rata, koji je sa Kavkaza došao da ratuje za srpski narod i Republiku Srpsku.

Nakon vjerskog obreda, bogat kulturno-umjetnički program nastavljen je obilaskom parka umjetničkih skulptura u Bileći, sa posebnim akcentom na skulpturu „Slavjanska braća“, čiji je autor Ilja Mišanin, jedan od najboljih mladih vajara Rusije.

Cjelodnevni program biće nastavljen posjetom domaćina i gostiju manifestacije manastiru Svetog Jovana Kronštatskog u selu Korita kod Bileće, kao i obilaskom značajnih istorijskih mjesta na teritoriji opštine.

U Domu kulture „Jevto Dedijer“ u Bileći najavljena je za 19.00 časova konferencija za medije na kojoj će govoriti profesor Katedre za društvenu geografiju i demografiju na Prirodnomatematičkom fakultetu Univerziteta u Banjaluci Mira Mandić, direktor Centra ruskog geografskog društva u Srbiji Miroljub Milinčić i autor filma „Ruska emigracija u Bileći početkom 20. vijeka“ Dejan Puhalo.

U okviru današnjih dešavanja, ispred bilećkog Doma kulture u 19.30 časova najavljeno je svečano otvaranje izložbe fotografija „Tolstoj i Dostojevski u srpskoj kulturi“.

U 20.00 časova predviđene su besjede zvaničnika i organizatora manifestacije, a potom projekcija dokumentarnog filma „Ruska emigracija u Bileći početkom 20. vijeka“.

Pomen đeneralu Draži, biste komandantima Babiću i Kovaču

BILEĆA – U Bileći je danas, povodom 75 godina od mučeničkog stradanja, služen pomen đeneralu Dragoljubu Draži Mihailoviću, a u bilećkom „Ravnogorskom parku“ postavljene su dvije biste – komandantu Špiru Babiću i vojvodi Savi Kovaču.

Pomen Mihailoviću služen je u Hramu Svetog Save u Bileći, u prisustvu načelnika opština Bileća i Gacko Veselina Vujovića i Ognjena Milinkovića, organizatora skupa Bilećkog četničkog odreda i brojnih građana.

Predsjednik Odbora za obilježavanje 75 godina od mučeničkog stradanja đenerala Dragoljuba Draže Mihailovića i jedini živi legitimni četnički vojvoda Slavko Aleksić iz Bileće rekao je da se danas navršava 75 godina od mučeničke smrti i pucnja u đeneralove grudi.

„Upriličili smo pomen đeneralu, gorskom caru, heroju Ravne gore, najodlikovanijem oficiru prošlog vijeka i svim njegovim vojvodama, oficirima i vojnicima. Neka im Gospod da mir i vječni pokoj“, rekao je Aleksić.

Aleksić je istakao da su se ljudi u Bileći danas okupili i zbog istine i pravde, jer je „istina samo jedna i ne može da se zakopava u zemlju, kao što su je komunisti zakopavali decenijama“.

„Stojeći između ovog krsta i ovih spomenika pitam se kome je teže – dželatu ili žrtvi? Po meni teže je dželatu, jer sve nosi u sebi i ne smije da kaže. Stojeći ovdje pitam se da li iz mora bratske krvi može da izađe pomirenje. Naša istorija poznaje samo dvije riječi – seobe i diobe. Molim se Bogu da nam se diobe nikada ne ponove“, poručio je Aleksić.

Radomir Babić, brat komandanta Graničnog bataljona Bilećke četničke brigade Špira Babića, kome je danas u parku u Bileći otkrivena bista odmah prekoputa biste Draži Mihailoviću, rekao je da mu to mnogo znači i da je o tome sanjao gotovo pola vijeka.

On je istakao da se veličina njegovog brata ogleda u njegovim dobrim djelima jer je spasio brojni narod, djecu i žene od stradanja.

Šćepo Kovač, potomak vojvode i komandanta LJubomirskog bataljona Bilećke četničke brigade Save Kovača, rekao je da je ovo veliki dan i poručio da se ne smiju ikada više dozvoliti podjele, nego je potrebna sloga.

„Ovo nam je poruka da je najvažnije da budemo složni, da nikad više ne bude rata, nego da imamo mir, slogu, djecu i napredak“, poručio je Kovač.

Kovač je naglasio da je vojvoda Sava Kovač sa saradnicima organizovao i zaštitio narod ljubomirskog kraja od stradanja od ustaša, te da se na području LJubomira i prostora koje je pod njegovim rukovodstvom branjeno, nije dešavalo, kao u mnogim drugim dijelovima Hercegovine, da su ustaše bacale narod u jame.

„Izvojevali su sjajnu vojničku pobjedu. Oko 1.500 ustaša je u avgustu 1941. godine pošlo iz Trebinja da pobije i popali LJubomir. Sava je sa Jovanom Mišeljićem na Mosku organizovao zasjedu i spasio narod“, podsjetio je Šćepo Kovač.

On je dodao da je i brat vojvode Save, Blagoje, bio jedan od najpovjerljivijih oficira bliskih đeneralu Draži Mihailoviću zbog čega je, kako kaže, od partizana stradala njihova porodica.

„Ostao je živ samo moj otac, a ubili su mi djeda godinu dana pošto je Trebinje oslobođeno, i to sve ima zabilježeno u guslarskoj pjesmi `Stradanje porodice vojvode Save Kovača`. Ubili su mi tetku od 18 godina i drugu tetku, majku šestoro male djece 1947. godine, tri godine posle rata, kao i tri strica“, rekao je Kovač.

Prisutnima se obratio i vajar Milovan Bokić, koji je Draganu Babiću, bivšem načelniku opštine Bileća, uručio bistu Špira Babića.

„Želja mi je da na današnji datum uručim poklon čovjeku koji je najzaslužniji što je napravljen ovaj Ravnogorski park u Bileći – potomku Špira Babića, našem Draganu Babiću“, rekao je Bokić.

(www.palelive.com / Srna)

Прати тему
Обавијeсти мe о
0 Коментара
Ugrađene povratne informacije
Pogledaj sve komentare