Obilježavanje stradanja pripadnika JNA u Dobrovoljačkoj

0

ISTOČNO SARAJEVO – Obilježavanje stradanja pripadnika JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu 1992. godine počeće sutra u crkvi Svetog velikomučenika Đorđa u Miljevićima služenjem parastosa za poginule, a potom je predviđen odlazak u Sarajevo i mirna šetnja ulicom u kojoj je izvršen zločin.


Parastos u crkvi u Miljevićima biće služen u 9.30 časova, a za 10.00 časova planiran je odlazak u Sarajevo. Od 10.30 do 11.30 časova, prema programu obilježavanja, planirana je mirna šetnja Dobrovoljačkom ulicom u Sarajevu, a učesnici pomena nosiće cvijeće i prislužene svijeće.

Obilježavanju će, između ostalih, prisustvovati ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Petar Đokić.

Predsjednik Pododbora Vlade Srpske za obilježavanje značajnih istorijskih događaja Velimir Dunjić rekao je da su na obilježavanje pozvana 52 učesnika i porodice poginulih boraca i da se nada da će njihov odziv biti veći nego prethodnih godina, kao i svih zvaničnika iz Republike Srpske i srpskih predstavnika u institucijama BiH.

On je napomenuo da je na sastanku u Ministarstvu unutrašnjih poslova /MUP/Kantona Sarajevo istaknuto da će ovo obilježavanje proteći bezbjedno i da su pribavljene sve potrebne saglasnosti.

U MUP-u Kantona Sarajevo Srni je rečeno da za sutra u Dobrovoljačkoj nije najavljen nikakav kontramiting, a da se svaki skup mora najaviti pet dana ranije.

Predsjednik Boračke organizacije Sarajevsko-romanijske regije Željko Lalić poručio je da će ova organizacija istrajati u zahtjevu da stradanje pripadnika JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu bude obilježeno služenjem parastosa na mjestu zločina, napominjući da u Srpskoj niko nema problema kada dolazi da obilježava neki datum.

On je istakao da ova organizacija nikada neće prihvatiti objašnjenje da iz bezbjednosnih razloga ne može biti služen parastos za duše ubijene braće saboraca na mjestu gdje su ubijeni.

Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Staša Košarac smatra da su glavni krivci za tragične događaje u Dobrovoljačkoj ulici članovi političkog vrha tadašnje Republike BiH, ali i paravojne muslimanske jedinice u Sarajevu, poput „Zelenih beretki“.

On je u izjavi Srni istakao da je uloga Tužilaštva BiH degutantna i prljava, napominjući da ni u predmetu „Dobrovoljačka“, ni u drugim slučajevima ratnog zločina nad Srbima u Sarajevu nije pokrenulo nikakvu istragu, pod pritiskom međunarodne zajednice i bošnjačke političke elite.

Predsjednik Koordinacije srpskih udruženja porodica nestalih sa područja bivše Jugoslavije Dragan Pjevač izjavio je Srni da nepriznavanje i slavljenje zločina u Dobrovoljačkoj ulici neće doprinijeti suočavanju sa prošlošću, niti miru u BiH.

„To je jedan od glavnih uzroka tenzija u BiH, jer je slavljenje ovakvog zločina za porodice i sve ljude koji dobronamjerno razmišljaju povod za ogorčenje“, rekao je Pjevač.

On je ukazao da u Sarajevu ne postoji ambijent za priznanje bošnjačkih zločina nad Srbima i da je nesumnjivo da za to nema snage.

Savjetnik ministra rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Milan Torbica podsjetio je da za zločin u Dobrovoljačkoj ulici još niko nije odgovarao.

„Bez obzira što je bivši međunarodni tužilac u BiH DŽud Romano 2012. godine donio odluku o obustavljanju istrage u predmetu `Dobrovoljačka` pod izgovorom da je to bio legitimni vojni cilj, tvrdim da će na osnovu dopunjenih izvještaja MUP-a Srpske, novih izjava svjedoka i dokaza oni koji su odgovorni za zločin u Dobrovoljačkoj doći pred lice pravde“, istakao je Torbica.

Napadom na kolonu JNA u Dobrovoljačkoj, koja se početkom maja 1992. godine mirno povlačila iz Sarajeva, prema sporazumu i uz garanciju mirovnih snaga UN na čelu sa generalom Luisom Mekenzijem, rukovodili su tadašnji član Predsjedništva BiH Ejup Ganić i rukovodstvo tadašnje Republike BiH.

Iako je za bezbjednost vojnika garantovao tadašnji predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović, kolona JNA nije bezbjedno izašla iz Sarajeva, već je prekinuta i napadnuta.

Mučki su ubijena 42 pripadnika JNA, 71 je ranjen, dok ih je 207 zarobljeno. Prvi napad je izvršen 2. maja na Dom JNA, a sve kasarne JNA u ovom gradu bile su blokirane i pod opsadom muslimanskih paravojnih snaga, koje su im isključile struju, vodu i telefone.

Od 42 ubijena pripadnika JNA, jedan je ubijen u Domu JNA, u Radničkom univerzitetu „Đuro Đaković“ tri, na Skenderiji 14, u Dobrovoljačkoj ulici devet i na drugim lokacijama u Sarajevu 13.

Prema nacionalnom sastavu, ubijena su 32 Srbina, šest Hrvata, dva Muslimana i dva Albanca, od toga 10 oficira, 28 vojnika i četiri građanska lica koja su radila u JNA.

Tokom 2. i 3. maja 1992. godine nad pripadnicima JNA u Sarajevu počinjeni su teški zločini: napad na kolonu vojnika u Dobrovoljačkoj ulici i otimanje članova njihovih porodica, koje su paravojne mislimanske formacije koristile za ucjenjivanje i razmjenu.

Pripadnici „Zelenih beretki“, „Patriotske lige“, „Bisera“ i drugih ozloglašenih paravojnih muslimanskih jedinica otimali su djecu i supruge pripadnika JNA da bi ih potom razmjenjivali, s ciljem stvaranja atmosfere straha i panike među Srbima početkom rata u Sarajevu.

Pravosudne institucije BiH, uprkos tvrdnjama da „rade“ na tom slučaju, ni nakon 22 godine od krvavog zločina u Dobrovoljačkoj ulici nisu učinile ništa na procesuiranju krivaca, a porodice žrtava nisu dobile odgovore na pitanja ko je naredio, a ko poubijao nedužne mladiće.

Prema brojnim svjedočenjima i presretnutim razgovorima tadašnjih muslimanskih lidera, zločin u Dobrovoljačkoj početkom maja 1992. godine nad nedužnim vojnicima, oficirima i građanskim licima na službi počinili su pripadnici takozvane Armije RBiH i Teritorijalne odbrane RBiH.

U zločinima su se posebno „istakli“ pripadnici paravojnih muslimanskih falangi, kojima su komandovali osvjedočeni predratni kriminalci i šljam sarajevskog podzemlja.

Javnost u Republici Srpskoj sve ove godine ogorčena je zbog sporosti i neefikasnog procesuiranja zločina u Doborovoljačkoj ulici, iako su u istragama najčešće pominjana imena bila: Jovan Divjak, Ejup Ganić, Jusuf Pušina, Hasan Efendić, Zaim Backović – Zagi, Dragan Vikić, Jovica Berović, Emin Švrakić, Damir Dolan, Jusuf Kecman, Ibrahim Hodžić, DŽevad Topić zvani Topa, Fikret Muslimović, Rešad Jusupović, kao i neizostavni Ismet Bajramović – Ćelo…

(www.palelive.com / Srna)

Pretplati se
Obavijesti o
0 Komentara
Ugrađene povratne informacije
Pogledaj sve komentare