Careve vode – podmlađuju dušu preko 500 godina

12/01/2012

Careve vode se nalaze na planini Romaniji, 7 kilometara istočno od centra Pala (najbližom rutom), oko 23 km od Sarajeva.

Ova građevina spada u jedan od najvrijednijih i najočuvanijih kulturno-istorijskih spomenika na području opštine Pale. Objekat je izgrađen u periodu osmanske vladavine i ne zna se tačno vrijeme kada je česma napravljena.

Česma se nalazi pored nekadašnjeg „Carskog“ ili „Carigradskog“ puta (još Turska džada, Višegradski put, Stambol džada) koji je vodio od Sarajeva, preko Romanije dalje prema istoku i Drini. Prema ritmu koraka na ovom putu se određivala vjerska pripadnost. Pravoslavna raja je hitala i žurila da se što prije skloni sa ovog puta, dok su se Turci kretali komotno i polako. Zbog blizine planine i nepristupačnih krajeva, ovaj put je bio često na meti hajduka, koji su se nakon pljačke karavana sklanjali u planinu. Na nekoliko mjesta na ovom putu su bile karaule, na kojima su sjedili čuvari puta.

Građevina je sačuvala autentičnost i danas sadrži originalne dijelove, a sastoji se od četiri velika korita i osam kamenih oluka. Voda se ispod česme spušta u ravnicu – Spahiluk. U nastavku se povećava tok od niza izvora i nastaje potok (Carev potok) koji protiče pored sela Mičišta, te se uliva u Repašnicu u naselju Podvitez, kuće Kadrića, gdje je nekada bio Kadin han koji pominje Henrik Rener 1875. godine u knjizi „Herceg Bosnom uzduž i poprijeko“. Na ovom potoku je nekada bilo nekoliko vodenica koje su mljele žito za cijeli kraj.

Romanijska planinska voda je odličnog kvaliteta, a nedaleko od Carevih voda se nalaze još dvije čuvene česme: Novakovo vrelo i Dobre vode. Dalje prema Bogovićima, broj izvorišta se smanjuje, a ona prestaju u selu Ponori, gdje kuće i danas koriste čatrinje. Uspon uz Romaniju je umarao putnike i karavane. Pored ove vode su zastajali svi, punili svoje čuture, umivali se i pili hladnu vodu koja je „vraćala dušu“. U narodu i danas postoji vjerovanje da ovi hladni izvori podmlađuju ljude.

Legenda

Kada je bilo suđeno da se Bosna osvoji i sud i uprava Osmanlija proširi, Turci su navalili na Bosnu i jednog podneva zaustavi se njihova vojska da pripremi ručak u ravnici nedaleko od Sarajeva. Ali nigdje u blizini nije bilo vode. Tada neki vojnik zakopa malo zemlju i tu voda proteče. Sultan Fatih (Osvajač) naredi da se na tom mjestu izgrade česme, pa se to mjesto zove i dan-danas Careve vode. Vojniku koji je pronašao vodu sultan učini dovu (molitvu), da bude sretan i on i njegovi potomci, napisao je u knjizi „Legende iz starog Sarajeva“ Vlajko Palavestra.

Narod ga prozva Dovadžijom i od njega vodi porijeklo paljanski i sarajevski rod Dovadžija. Dovadžije su u Palama imale pilanu potočaru, a Mujaga Dovadžija han.

Mehmed II Osvajač, el Fatih (1429-1481), turski sultan1451-1481, osvojio je i proširio osmanlijsku vlast nad čitavim Balkanskim poluostrvom i Malom Azijom. Koristeći nesuglasice i unutrašnje borbe među feudalcima kao i težak položaj zavisnog seljaštva u srednjevjekovnoj bosanskoj državi, pokorio je Bosnu u proljeće 1463. godine i poput srpske despotovine, pretvorio je u tursku provinciju. Narodu u Bosni ostao je u uspomeni pod nazivom „fatih“, osvajač.

Po narodnom predanju, voda se dopala sultanu Fatihu koji je odredio da se izvor uredi i da se podignu monumentalne česme, što je i učinjeno. Nije Fatihu bilo suđeno da privede kraju ovo djelo nego je želju svoga oca ispunio Bajazid II (1481-1512) i sagradio ovu lijepu česmu.

Pronađi na mapi Careve vode