Ustaški telegrami dokazuju genocidne namjere NDH

0

BEOGRAD – Istorijski muzej Srbije ustupiće Muzeju žrtava genocida 100 telegrama i tri dokumenta iz perioda NDH, izuzetno vrijednu istorijsku građu i arhivske izvore prvog reda koji dokazuju genocidnu namjere NDH, rekla je istoričar Jasmina Tutunović Trifunov.

Trifunova, kustos u Muzeju žrtava genocida, pojasnila je da su dio te građe telegrami Ustaške nadzorne službe i dokumenti iz logora Jasenovac, Stara Gradiška, kao i oni koji su vezani za sabirne i prolazne logore u Đakovu, Karlovcu, Sarajevu, Petrinji, Brodu na Savi, Travniku i Mostaru.

Ona smatra da telegrami Ustaške nadzorne službe nesumnjivo dokazuju da je riječ genocodnoj namjeri, jer civili, djeca i starije osobe, ne mogu biti ratni zarobljenici.

Trifunova je navela da se u telegramima vide nalozi da se ne diraju „Cigani muslimani“ i da se puste na miru „Hrvati koji se izjašnjavaju kao Italijani“.

„Jedan telegram je Ustaška nadzorna služba uputila sabirnom centru u Đakovu sa zahtevom da se uhapsi Ana Kovačević /75/, a drugi, koji je upućen u Đakovo, ukazuje na hapšenje dečaka Mirka Dragišića“, rekla je Trifunova za „Večernje novosti“.

Prema njenim riječima, telegrami svjedoče i o hapšenju Jevreja i Holokaustu, a u jednom od njih izdat je nalog za hapšenje Side Montiljo, udate Šilberj, koja je takođe poslata u Đakovo.

U prolazni logor u Đakovu prvo su dovođene jevrejske, a zatim i srpske žene sa djecom da bi početkom 1942. godine počelo masovno prebacivanje logorašica i njihove djece iz Stare Gradiške.

Transportovane su i bebe mlađe od godinu dana, ali i starice koje su imale blizu 90 godina, a mnogi civili su umrli od gladi i tifusa, jer su ustaše po naređenju Vjekoslava Maksa Luburića namjerno miješale zdrave i bolesne, pa se tifus brzo širio.

Na đakovačkom groblju upisana su imena 569 žrtava, a nakon Drugog sjvetskog rata pronađene su jame u koje su bacane ubijene djevojke od 18 do 25 godina.

Od 3.000 žena i djece samo nekolicina je preživjela, a živote jednom broju srpske djece spasila je Diana Budisavljević.

(www.palelive.com/Srna/Foto: Muzej žrtava genocida)

Прати тему
Обавијeсти мe о
0 Коментара
Ugrađene povratne informacije
Pogledaj sve komentare