Šošo: Voditi računa o djeci u virtuelnom svijetu

0

ISTOČNO SARAJEVO – Roditelji, staratelji i svi oni koji su uključeni u vaspitno-obrazovni proces moraju, koliko god je to moguće, voditi računa o kretanju djece u virtuelnom svijetu, ukazujući na opasnost upotrebe različitih aplikacija, među kojima je i “Tik-tok”, smatra sociolog Biljana Milošević Šošo.

Šošo u izjavi Srni navodi da “Tik-tok”, jedna od najpopularnijih aplikacija na svijetu, postaje sve opasnija za one koji je koriste, jer iako je prvenstveno namijenjena za kreiranje i dijeljenje kratkih video-formi, sve češće se koristi za postavljanje izazova među korisnicima koji su, najblaže rečeno, bizarni.

Ona ističe da je do sada, igrajući “Tik-tok” izazov “blekaut” /Blackout/, koji podrazumijeva da djeca uskraćivanjem vazduha sebe dovode do onesvješćivanja, smrtno stradalo desetak žrtava u svijetu, a nedostatak vazduha izaziva i oštećenja mozga.

“Ovo nije jedini primjer zloupotrebe društvenih mreža od kojekakvih zlonamjernih umova, jer se prije nekoliko godina pojavila i igrica `Plavi kit`, koja je takođe, odnijela žrtve, a aktuelne su još neke poput `Slomljene lobanje`, `Sječenje` i slično”, podsjeća Šošo.

Šošo upozorava da bi se ovo moglo djelimično podvesti pod pojam “sekte”, i to u virtuelnom svijetu, sa prefiksom satanističke, te dodaje da su potrebne edukacije stručnih lica, pa i onih koji se bave visokotehnološkim kriminalom.

“Smatram da je ovo samo ekspanzija izražavanja zlokobnih umova u virtuelnom svijetu, gdje imaju slobodu i anonimnost. To ukazuje na druge probleme, koji su možda i ne toliko vidljivi u realnom svijetu, a to je pitanje stanja mentalnog zdravlja”, izjavila je Šošo.

Šošo kaže da, iako se može govoriti o brojnim pozitivnim stranama društvenih mreža, njihovo prekomjerno korištenje bi moglo dovesti do određenih negativnih posljedica za osobe koje ih koriste, ali i za njihovu okolinu.

“Posebno treba biti pažljiv kada su djeca ili stariji maloljetnici u pitanju, iako bi bilo, sasvim logično, da se u dječijoj dobi takve stvari i zabranjuju. Međutim, tome nam se suprostavlja činjenica da su to djeca koja pripadaju generaciji `Ze`, ili milenijumskoj generaciji, čije odrastanje prate nove tehnologije”, ističe Šošo.

Ona kaže da je prva mana takvog stila življenja što druženje kao važan faktor socijalizacije u njihovoj generaciji podrazumijeva komunikaciju putem interneta što smanjuje mogućnost stvarnih susreta, a time i razvoja socijalnih vještina.

Šošo dodaje da različiti izazovi koji kruže društvenim mrežam predstavljaju nastojanja za opštu unifikaciju i univerzalizaciju stanovništva.

“To je svakako jedna od posljedica globalizacijskih procesa, koji koriste svaku priliku da nametnu neke svoje `vrijednosti`. Posebno im stanje sveprisutne pandemije virusa korona ide u prilog, zbog smanjenih kontakata među populacijom, još su više usmjereni na sadržaje društenih mreža i generalno, virtuelni svijet”, mišljenja je Šošo.

Prema njenim riječima, to nakon određene vremenske distance, ima svoje posljedice po djecu, jer su “umorni” od takvog načina života.

“Kroz razgovor sa njima, može se čuti koliko im je naporno realnost smjestiti u sajber prostor i koliko im po samoj prirodi bića, nedostaju živi kontakti. Ovo će već u nekom narednom periodu pokazati svoje posljedice”, kaže Šošo.

(www.palelive.com / Srna)

 

Pretplatite se
Obavijesti me o
0 Komentara
Inline Feedbacks
View all comments