Mladi Paljanin Pavle Lazarević sanja posao na Vol stritu

6
Mladi Paljanin Pavle Lazarević sanja posao na Vol stritu

Student druge godine elektro-inženjeringa, kompjuterskih nauka, matematike i ekonomije na prestižnom američkom Masačusetskom institutu za tehnologiju MIT u Bostonu Pavle Lazarević, čiji je prosjek ocjena 9,33, želi da postane trgovac akcijama na berzi i radi na čuvenom Vol stritu.

Ovaj dvadesetogodišnji stipendista Fonda “Dr Milan Jelić” rekao je Srni da ga privlači rad u toj ulici na njujorškom Menhetnu, koja je jedan od centara američkog i svjetskog ekonomskog života.

“Taj posao me najviše privlači, jer objedinjuje matematiku, kompjutersku nauku i ekonomiju. Po završetku školovanja biću kvalifikovan za mnoge poslove kao što su softverski programer ili inženjer, matematički analitičar, ekonomista, trgovac berzanskim akcijama, kvantitativni istraživač…”, istakao je Lazarević.

On je rekao da je MIT privatna visokoobrazovna ustanova u Kembridžu kod Bostona. Osnovan je 1861. godine i smatra se jednim od najboljih univerziteta /peti u svijetu/. Decenijama je među vodećim u oblasti inženjeringa, prirodnih nauka i ekonomije, a do sada 91 nobelovac ima određene poveznice sa MIT-om ili je u nekom trenutku pohađao taj fakultet.

Za upis na MIT godišnje se prijavi i do 18.000 studenata iz cijelog svijeta, a upiše oko 1.000.

“Mnogi revolucionarni izumi su otkriveni na MIT-u kao Vorld vajd veb /WWW/, imejl, tranzistor, RSA enkripcija, prvi interaktivni mikro kompjuter”, navodi Lazarević, dodajući da MIT, prema njegovim saznanjima, pohađa devet studenata iz bivše Jugoslavije – po tri iz BiH i Makedonije i po jedan iz Hrvatske, Srbije i Crne Gore.

Ovaj Paljanin kaže da je stipendija Fonda “Dr Milan Jelić” veoma korisna, jer mu omogućava da putuje i kupuje nešto novo iz domena tehnologije.

Lazarević navodi da ona mnogo znači studentima u Republici Srpskoj, BiH i Srbiji, koji gotovo da nemaju priliku da zarade džeparac.

“Moje školovanje na MIT-u godišnje košta više od 70.000 dolara i kao student imam mogućnost da radim neki posao i tako sebi zaradim. Ove školske godine radio sam kao asistent za predmetu ‘Kompjuterske strukture’ i na određenim istraživanjima”, istakao je Lazarević.

On je objasnio da je najznačajnije istraživanje, na kojem je radio, bilo pravljenje softvera za prepoznavanje govora, koji bi mogli da koriste i ljudi sa teškoćama pri govoru zbog Daunovog sindroma, Parkinsonove bolesti…

Mladi Paljanin Pavle Lazarević sanja posao na Vol stritu

Lazarević je ocijenio da studenti u inostranstvu imaju mnogo više šansi i prilika za praksu tokom studija.

“Ovo ljeto ću provesti u njemačkom Hamburgu radeći praksu u ‘Šelu’, jednoj od vodećih svjetskih naftnih kompanija. S druge strane, većina studenata u BiH završi fakultet bez prakse. Nezaposlenost mladih je oko 45 odsto, što dovoljno govori o prilikama za mlade”, pojašnjava Lazarević.

On kaže da je jedan od razloga velike stope nezaposlenosti mladih činjenica da mnogo učenika nakon završene srednje škole upisuje fakultet, nakon čega studiranje ne shvata ozbiljno.

“Odnosno, uče samo da bi dobili ‘šesticu’, a ne stiču znanje koje bi mogli da primijene u budućnosti. Učenje, rad i trud se uvijek isplate, ali je neispravno učiti samo za visoku ocjenu. Veoma je pogrešno nadati se da ćete imati dobru karijeru ako imate samo dobre ocjene. Najvažnije je naučiti da stečeno znanje primijenite u stvarnom životu i na poslu”, istakao je Lazarević.

Ovaj mladić završio je osnovnu školu na Palama kao đak generacije. Nakon dvije godine školovanja u paljanskoj Opštoj gimnaziji, pohađao je Internacionalnu školu u Mostaru /”Junajted vorld koledž”/.

“Aktivno sam se bavio i atletikom, a moje najveće dostignuće bilo je treće mjesto na državnom takmičenju u trčanju na 100 metara. Proglašen sam za perspektivnog sportistu Pala za 2012. godinu”, prisjetio se Lazarević.

(www.palelive.com / Srna)

Pretplatite se
Obavijesti me o
6 Komentara
Inline Feedbacks
View all comments

I dok on sanja posao na Vol stritu, nasa srednja skola prima nove varioce, strugare i konobare. Da li su to krajnji dometi naseg seljackog drustva i da li je omara jedini resurs koji posjedujemo? Malom svaka cast i da se oduzi za sve ono sto je ulozeno u njega!

Komentar ti nije na mjestu. Da je normalniji odnos zanatlija i visokoobrazovanih ovo naše društvo bi bilo mnogo naprednije. Provjeri samo koliko na biru ima varilaca i instalatera a koliko visokoobrazovanih pravnika, ekonomista, filozofa i sl. i biće ti jasno na šta sam mislio.

Pa kad vidiš platu i radno vrijeme tog varioca, logično da svako hoće na fakultet. Danas ni fakultetska plata nije raj za život a ne zanatska od 420KM.

To je odgovor koji govori mnogo o nasem drustvu. Svi bi nesto zavrsili i cekali posao, a niko se ne bi obrazovao i napravio posao. U vremenu kada IT i ekonomski sektor prednjaci i vuce sve za sobom, mi obrazujemo varioce za rad u Slovackoj. Tuga i sramota.

Sve je to tačno, ali šta to ekonomski sektor može da povuče ako nemamo realne proizvodnje? Da se razumijemo, nisam protivnik bilo kakve profesije, ali je činjenica da nema balansa u proizvodnji kadrova, niko neće da radi prljave poslove, svi bi da budu IT stručnjaci al’ ne može svako to biti. Dobar varilac će otici u Slovačku, al isto tako i dobar IT stručnjak, ljekar, inženjer – to je neka druga priča. E sad pitanje je da li će zanatlije kada završe školu izaći spremni na tržište rada, vrlo vjerovatno da neće i da će završiti na brenti ili u autopraonici. To je već problem ove naše regije (sarajevsko-romanijske) jer nema saradnje izmedu škole i industrije, zato što i nema industrije. Ali ako pogledamo sjever RS-a, postoji dosta malih firmi gdje djeca idu na praksu, i monogi kasnije ostanu tu rade. Moguće je da oni počnu sa 420KM, ali kada nauče posao, imaju sigurno mnogo veće plate, pa mogu slobodno reći i veće od jednog profesora/nastavnika u srednjoj ili osnovnoj školi. Iza svakog inžinjera, eknonomiste, ljekara, IT stručnjaka mora da stoji bar pet SSS radnika, tehničara, trgovaca… Tek tada možemo ozbiljno krenuti naprijedi i samo svi zajedno mogu “povući”. Ali… Pročitaj više »

Univerzitet u Zenici od naredne akademske godine brucošima će ponuditi najunosnije i najzanimljivije zanimanje današnjice – softversko inžinjerstvo.