Ćebić: Spas od ustaškog pokolja bila hladna Drina

0

VIŠEGRAD – Milorad Ćebić iz sela Brankovići kod Rogatice, koji je bio očevidac velikog stradanja srpskih civila u kanjonu Drine u Starom Brodu u aprilu 1942. godine, rekao je Srni da je u strahu od ustaškog pokolja narod skakao u Drinu, jer nije bilo drugog rješenja.
„Moglo je da se ide sa leša na leš, koliko ih je u vodi bilo. Klali su redom i samo se moglo u Drinu. Nije bilo drugog rješenja“, priča Ćebić, koji je imao 10 godina kada je sa majkom i braćom došao u Stari Brod u aprilu 1942. godine.

On se prisjeća da je tada u Starom Brodu bilo mnogo naroda, a kiša je padala kao iz kabla.

„Kad smo došli na red mi, moja majka i braća, da pređemo na drugu stranu, Nijemci su zabranili prelaz jer su našli neko oružje u djevojačkom ruhu. Moj stric Dragiša Ćebić je uspio da nas prevede jer je 12 dukata dao Švabama da nas 12 pređe rijeku Drinu“, kaže Ćebić.

Ćebić se prisjeća da je u DŽimrijama kod Han Pijeska poklano više od 150 ljudi.

„Sjećam se da je ubijeno više od 70 članova porodice Pušonja, a najmlađi je imao sedam dana“, kaže Ćebić i dodaje da su u selu Miloševići ustaše zaklale i pobile sve koje su pronašli.

Risto Borovčanin iz sela Žulj kod Sokoca rekao je novinarima da su u Stari Brod došli 2. maja 1942. godine, gdje je ujutro oko 10.00 časova naletila ustaška vojska.

„Počeli su bacati malu djecu, žene su mučili, klali su i ubijali“, prisjeća se Borovčanin.

On kaže da je pao među zaklane i gledao kako ih kolju i ubijaju.

„Kada je došao /ustaški komandant Jure/ Francetić, rekao je da više nikoga ne smiju zaklati niti ubiti“, kaže Borovčanin.

Velemir Despotović iz sela Bukrići kod Rogatice kaže da je imao 12 godina kada je došao u Stari Brod, a oca su mu otjerali Nijemci u ropstvo.

„Nas šestoro djece sa majkom smo došli. Prišli smo do Drine i prešli čamcem do stijene. Mi smo morali bježati preko šume i otići u selo Kragujevac“, priča Despotović.

Miloš Bašević iz sela Brankovići kod Rogatice kaže da je 1942. godine u Stari Brod došao sa majkom, ocem, tri brata i sestrom, a preživjeli su samo on i otac.

„Bila je Božija volja da preživim. Srbe su klali i ubijali na razne načine. To im ne mogu nikada zaboraviti“, priča Bašević.

U Starom Brodu kod Višegrada danas je obilježeno 74 godine od masovnog zločina koje su počinile ustaše na proljeće 1942. godine, kada je 6.000 srpskih civila, a prije svega žena i djece, stradalo u kanjonu rijeke Drine.

Malobrojni Srbi koji su preživjeli ovaj masakr očekivali su da će zločinci biti osuđeni, ali o ovom zlodjelu nije se pričalo sve do 2008. godine kada je podignut spomenik u ovom mjestu i održan pomen nedužno stradalim Srbima.

Najmasovniji pokolj nad Srbima ustaše su u Starom Brodu počinile na pravoslavni praznik Mladence, 22. marta 1942. godine, ali je ovaj progon trajao sve do početka maja.

Podaci o ovom zločinu govore da je u martu 1942. iz Sarajeva, pod komandom Jure Francetića, krenulo desetak hiljada ustaša do zuba naoružanih koji su zajedno sa brojnom muslimanskom milicijom, pred sobom gonili nepregledne zbjegove Srba od Olova, Sarajeva, Kladnja, Han Pijeska, sa Romanije i Sokoca, iz Rogatice i sa Borika.

Uplašeni narod kretao se u zbjegovima ka Višegradu, tjerajući čak i stoku i noseći najosnovnije stvari u nadi da će na mostu Mehmed-paše Sokolovića preći Drinu i dočepati se Srbije.

Međutim, iznemogle srpske porodice na ćupriji u Višegradu je dočekivala i zaustavljala italijanska straža. Preko rijeke su puštali samo one koji su mogli da plate svoju slobodu.

Ostali su morali da nastave dalje nizvodno, bježeći prema Miloševićima i Starom Brodu, i nadajući se da će uspjeti da se ukrcaju na skelu ili u čamce na putu do slobode.

(www.palelive.com / Srna)

Pretplati se
Obavijesti o
0 Komentara
Ugrađene povratne informacije
Pogledaj sve komentare