Pravosuđe BiH čeka da ne bude ni optuženih, ni svjedoka

0
29

ISTOČNO SARAJEVO – Postoji bojazan da je namjera pravosuđa BiH da, kada je riječ o najsloženijim predmetima ratnih zločina nad Srbima, biologija učini svoje i da predmeti budu zatvoreni zato što neće biti ni optuženih, ni svjedoka, izjavio je direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Milorad Kojić.
Kojić je pred početak sastanka pod nazivom “LJudska prava 365”, koji je organizovala Organizacija porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Istočno Sarajevo, istakao da je danas Dan ljudskih prava, kada treba da se govori o diskriminaciji koja se provodi pred pravosudnim institucijama na nivou BiH kada je riječ o procesuiranju predmeta ratnih zločina, a prije svega, kada su u pitanju zločini nad Srbima.

On je napomenuo da je Strategijom za rad na predmetima ratnih zločina definisano da do kraja 2015. godine treba da budu procesuirani najsloženiji predmeti ratnih zločina, te da su za sprovođenje tog cilja nadležne isključivo pravosudne institucije na nivou BiH, odnosno Tužilaštvo i Sud BiH.

Kojić je naglasio da je dokaz selektivnosti i jučerašnja odluka Suda BiH da se ratni komandant Trećeg korpusa takozvane Armije BiH Sakib Mahmuljin pusti da se brani sa slobode uprkos takvim kvalifikacijama i komandnoj odgovornosti.

On je zapitao da li je ijedan Srbin pušten da se brani sa slobode ako je bio optužen po komandnoj odgovornosti.

“Ovaj postupak nije ni počeo, a već dobija neke konotacije koje nisu dobre. Bojim se konačnog ishoda i da je ovo samo jedna farsa i mazanje očiju srpskom narodu i porodicama srpskih žrtava”, istakao je Kojić i dodao da je poznato da su na Ozrenu sječene srpske glave, “a zna se ko danas siječe glave širom svijeta”.

Prema njegovim riječima, ono što posebno boli i frustrira i porodice i institucije Republike Srpske jeste da se konkretno ne rješava po prigovoru u predmetima “Dobrovoljačka ulica” i “Tuzlanska kolona” i da je to tipičan primjer diskriminacije.

On je podsjetio da je 2009. godine obustavljena istraga po predmetu “Tuzlanska kolona”, a 2012. godine u predmetu “Dobrovoljačka ulica”, iako je blagovremeno Ministarstvo unutrašnjih poslova /MUP/ Republike Srpske uložilo prigovor, ali do danas ništa nije riješeno po tim prigovorima.

“Očigledno je da se procesi odugovlače da bi biologija učinila svoje, da nestanu i počinioci i svjedoci i druga lica koja su neophodna za postupak i na taj način da predmeti budu završeni”, zaključio je Kojić.

Kada je riječ o statističkim podacima, Kojić je naveo da se četiri petine, od ukupno izrečenih kazni zatvora, odnosi na Srbe, koji se optužuju za najteža krivična djela, kao što je genocid, za šta je optuženo 38 Srba, a ni jedan Bošnjak niti Hrvat.

Kojić je smatra da se kroz optužnice i presude najvišeg političkog, vojnog i policijskog rukovodstva želi stvoriti pravna podloga za dovođenje u pitanje legitimiteta Republike Srpske.

Navodeći da današnji sastanak predstavlja način na koji treba da se razgovara, Kojić je rekao da se pozivu da prisustvuju ovom skupu nije odazvao niko iz ambasada u BiH, što, kako je istakao, jasno govori o stavu međunarodne zajednice i odnosu prema srpskim žrtvama na Dan ljudskih prava.

On je napomenuo da je ohrabrujuće da su se predstavnici Tužilaštva BiH odazvali današnjem sastanku, navodeći da će im biti postavljeno mnogo pitanja, te izrazio nadu da će na njih dati suvisle odgovore.

Predstavnici Tužilaštva nisu željeli davati izjave novinarima.

Kojić je podsjetio da je Strategijom za rad na predmetima ratnih zločina definisano da se manje složeni predmeti prebacuju na entitetsko pravosuđe, ali da je praksa pokazala nešto drugo, da je više predmeta ustupljeno Tužilaštvu BiH, nego što je prebačeno na entitetske nivoe.

On je naveo da su institucije Republike Srpske sa današnjim danom podnijele više od 1.066 krivičnih prijava za zločine nad Srbima, a da je danas, od ukupno izrečenih kazni zatvora za zločine, samo 7,4 odsto izrečeno za zločine nad Srbima.

“Pokrenuto je pitanje referenduma, porodice nestalih su dale punu podršku za njegovo održavanje, da se građani izjasne o statusu tih pravosudnih institucija i da se mogu preduzimati dalji koraci. Pokazalo se da su entitetske pravosudne institucije puno efikasnije nego pravosudne institucije na nivou BiH”, rekao je Kojić.

On je istakao da se još traži 1.670 nestalih lica sa popisa iz Republike Srpske, a u spomen-kosturnicama se nalazi 650 neidentifikovanih tijela.

(www.palelive.com / Srna)

Postavi komentar

Komentarišite prvi!

avatar