Tri četvrtine studenata sumnja u korupciju

0

Oko tri četvrtine studenata Univerziteta u Banjaluci sumnja u korupciju i nepotizam u ovoj ustanovi, pokazalo je istraživanje “Nezavisnih novina”. Pored ovoga, oni su u anketi, rađenoj metodom slučajnog uzorka sa 100 ispitanika, iskazali nezadovoljstvo organizacijom rada na fakultetima, nemogućnošću razmjene ideja i komunikacije s kolegama i profesorima van zemlje. Ivan Šijaković, profesor sociologije, rekao je, komentarišući anketu, da je podatak o postojanju korupcije i nepotizma na fakultetima loša vijest za sve koji rade u visokom obrazovanju. ”Ako je stav o korupciji kod studenata proizvod njihovog neposrednog ili posrednog iskustva, onda je to veliki problem za Univerzitet”, izjavio je Šijaković. On napominje da ima korupcije u visokoškolskim ustanovama, ali bi bilo važno procijeniti stepen njenog prisustva. Smatra da je nemogućnost razmjene ideja s kolegama i profesorima iz inostranstva rezultat objektivnih okolnosti.

Anketa pokazuje da je nezadovoljstvo kod ove populacije prisutno, ali i pored toga studenti ne pokazuju inicijativu za većim promjenama.

“U našem društvu postoji matrica koja ne dopušta bilo kakvo isticanje, a ako se neko izdvaja na neki način, to mora biti politički korektno”, kaže Srđan Puhalo, psiholog, i objašnjava da postoje dvije solucije koje bi mogle objasniti studentski neaktivizam.

Prvo je, smatra on, da su studenti stvarno zadovoljni i da nemaju razloga da protestuju, a drugo je da u BiH nikad nije vrijeme da se borite za svoje interese.

“Naši studenti dižu glas samo kad im se dira u njihove osnovne potrebe i to su čisto materijalne stvari. Nema više borbe za ideale, nema više one ideje koja karakteriše mlade, a to je promjena svijeta”, napominje Puhalo.

Smatra da bi korupcija, težak socijalni položaj, politička nestabilnost i još mnogo toga moglo pokrenuti studente i mlade da traže poboljšanja.

“U posljednje vrijeme studenti se ‘bude’ i mnogo su aktivniji nego ranije, ali o većim protestima ne možemo govoriti”, rekao je Bojan Grebenar, predsjednik Studentskog parlamenta Univerziteta u Banjaluci.

On je naglasio da se prvi put u istoriji ovog univerziteta desio pomak u vezi sa studentskim aktivizmom, a to je organizovanje studentskih plenuma, gdje se može govoriti o problemima, ukazivati na nepravilnosti i predlagati konkretna rješenja.

“Studenti su na plenumu izašli sa zahtjevom da se smijeni dekan Pravnog fakulteta, a to je presedan na našem univerzitetu. Od osnivanja Univerziteta studenti su bili pasivni i ostajali su van svih svjetskih dešavanja”, dodao je i obećao da će Studentski parlament raditi na buđenju kritičnog duha u banjalučkim studentima.

Grebenar je istakao da studenti moraju postati svjesni da samo ako javno ustanu i ukažu na ono čime nisu zadovoljni mogu da očekuju neku bitniju promjenu. Studentski plenum se, tvrdi, pokazao kao pravo mjesto za to.

Prvi plenum je okupio oko 1.000 studenata, dok je drugi plenum organizovan na Pravnom fakultetu. Iz Studentskog parlamenta najavljuju da će u narednom periodu organizovati plenum na svakom od fakulteta.

I Mladen Čončarević, student ombudsman RS, smatra da su studenti sa Univerziteta u Banjaluci u posljednjih godinu dana aktivniji u odnosu na raniji period.

”Imali smo nekoliko organizovanih protesta, iako je naše društvo pomalo poltronsko. Na kraju, borba se svodi na predstavnike studentskih organa”, ističe Čončarević.

Prema njegovom mišljenju, studenti su pokazali inicijativu i kad su društveni problemi u pitanju, što se pokazalo organizovanjem protesta protiv NATO-a.

“Naši studenti ne mogu da se ponašaju kao oni u regionu, jer je kod nas društvena situacija bitno drugačija. Prvo se moramo izboriti za kiflu u Studentskom domu i za malo manje školarine da bismo postepeno mogli postavljati veće zahtjeve”, naglašava on.

Dodao je da postoji problem da se studenti pokrenu, jer su oni generalno neaktivni, te da je potreban veliki rad na “izgradnji” njihove uloge, koja se ne sastoji samo u pukom studiranju.

Milan Grubor, predstavnik Omladinskog savjeta RS, zaključio je da se studenti, kao i ljudi uopšte, pokreću samo kad su njihovi interesi u pitanju.

“Tek kada se pokrene pitanje prenosa bodova ili školarine možemo očekivati glas studenata. Studentski predstavnici dugo nisu uopšte radili sa studentima, često se sve pokušava politizovati, a još nema ni prave javne kritike”, smatra Grubor.

(Nezavisne novine)

Pretplatite se
Obavijesti me o
0 Komentara
Inline Feedbacks
View all comments