Pjević: Neophodno trajno rješenje za čuvanje istorijskih artefakata

0
Pjević: Neophodno trajno rješenje za čuvanje istorijskih artefakata

ISTOČNO SARAJEVO – Etnolog i antropolog Branko Pjević iz Istočnog Sarajeva smatra da je na prostoru Sarajevsko-romanijske regije potrebno osnovati muzej zavičajnog tipa kako bi kulturna baština bila njegovana i adekvatno predstavljena.

Pjević, koji svake godine u svom domu priredi malu postavku iz ličnog fundusa – legata, koji bi zavještao nekom budućem muzeju, kaže da je za organizovanje postavke većeg obima, osim finansijskih sredstava, potrebno i više saradnika.

„Osim različitih predmeta materijalne kulture, narodnih nošnji, pokućstva, nakita, alatki, tu je i mnoštvo arhivalija. Od velikog izbora starih fotografija, razglednica, dopisnica do drugih pisanih i štampanih dokumenata od kraja 19. vijeka pa do danas“, rekao je Pjević Srni.

Pjević navodi da je ove godine planirao da u okviru obilježavanja „Noći muzeja“ pripremi manifestaciju pod simboličnim nazivom „Na Pjevića guvnu“, gdje bi osim stalne postavke „Enterijer stare srpske kuće“ predstavio etno-okućnicu u Gornjim Mladicama, u Istočnoj Ilidži, sa svim raspoloživim alatkama tradicionalne privrede.

„Nažalost, ove godine nisam to uspio da završim iz više razloga, ali ostaje zadatak za sljedeću godinu. Nešto slično planiram da organizujem 7. jula na Ivanjdan. Nadam se da ću ovog puta uspjeti u namjeri“, ističe Pjević i dodaje da je pomoć zainteresovanih u organizaciji uvijek dobrodošla.

On naglašava da stalni fundus predmeta zainteresovani uvijek mogu da pogledaju u njegovom domu.

Pjević napominje da je još 1996. godine tadašnjim nadležnim gradskim strukturama iznosio ponudu za trajnog čuvanje i predstavljanje njegovog legata, a suština i poruka je da se ima šta pokazati svijetu, pa čak i na ovaj način.

„Gradske vlasti trebalo bi da razmišljaju o smještanju i čuvanju istorijskih artefakata u trajniji objekat, jer ima još legatora i to je potreba našeg društva“, smatra Pjević.

On napominje da je većina muzeja, i kod nas i u svijetu, započela rad na sličan način.

„Muzej ne može da bude stvoren odjednom. Gotovo svaki je `ponikao` iz privatnih zbirki pojedinih kolekcionara, pa je usavršavan, proširivan i dopunjavan. Sve dosadašnje analize i ocjene pokazuju da je dugoročnije rješenje zaštite nacionalnog kulturnog i prirodnog blaga Srba sa ovog prostora prioritetno“, rekao je Pjević.

Evidentno je, smatra Pjević, da se dosta toga nepotrebno zapušta, uništava, a pokretni predmeti se osipaju i odlaze van granice, a većina se jeftino komercijalizuje.

On navodi da ima još spremnih darovalaca koji bi svoje drage uspomene, pokretnu i nepokretnu imovinu za života predali u nadležnost kulturno-naučne institucije, čovječanstvu za navijek, poput regionalnog ili zavičajnog muzeja kompleksnog tipa.

Pjević smatra da osnivanje muzeja nesumnjivo ukazuje na značaj podizanja kulturnog nivoa i obrazovanja stanovništva, te jačanju kulturne i nacionalne svijesti.

„Naš narod stiče i mogućnost da na taj način upozna druge narode i kulture putem razmjene – gostujućih tematskih izložbi i iz najudaljenijih krajeva svijeta“, zaključuje Pjević.

(www.palelive.com / Srna)

Pretplatite se na komentare članka
Obavještavaj me o
0 Komentara
Inline Feedbacks
View all comments