Огласи
ISTOČNA ILIDŽA – Centar za kulturu i informisanje Istočne Ilidže organizovao je danas u Kulturnom centru Istočno Novo Sarajevo svečanu akademiju povodom Dana primirja u Velikom ratu, na kojoj su učestvovali učenici Srednje škole „28. juni“.
Današnji program realizovan je u tri dijela, o Velikom ratu, egzodusu na Krf i Vido, odnosno o „Plavoj grobnici“, i treći o feniks cvijetu „Natalijina ramonda“.
Predmetni nastavnik turističke grupe predmeta u školi „28. juni“ Milanka Mihajlović rekla je novinarima da ova škola već nekoliko godina obilježava „Natalijinu ramondu“, cvijet-simbol pobjede u Velikom ratu.
Ona je pojasnila da je ramonda endemski cvijet koji je pronašao Josif Pančić, a potom i Savo Petrović, i taj cvijet je kasnije posvećen kraljici Nataliji.
Prema njenim riječima, taj cvijet raste na Kajmakčalanu, upravo tamo kuda je prolazila srpska vojska. Ovaj cvijet može, kao i feniks, da oživi uvijek kada ga stavite u vodu ili na kišu.
„Srbi ne bi bili ono što jesu da ni nakon primirja nisu ratovali još dva dana, sve do 13. novembra. Za danas smo pripremili spisak svih učesnika dobrovoljaca u Velikom ratu sa prostora BiH, jer smatram da mi Srbi iz BiH uvijek pomalo ostajemo na margini, a ovaj dan se odavno slavi u matici Srbiji“, navela je Mihajlovićeva.
Ona je podsjetila da je vojvoda Stepa Stepanović ušao kao veliki oslobodilac u Sarajevo, gdje je dočekan sa ovacijama i cvijećem.
Direktor Centra za kulturu i informisanje Istočne Ilidže Božo Novaković podsjetio je da se obilježavanje ovog dana na ovim prostorima odvija od prošle godine.
„Cilj nam je da se sjetimo herojske uloge srpske vojske u Velikom ratu i da odamo počast našim hrabrim precima, kao i da na mlade generacije prenesemo njihov slobodarski zavjet“, rekao je Novaković.
Iako najavljen, istoričar Slobodan Šoja zbog objektivnih okolnosti nije mogao da učestvuje na akademiji.
Dan primirja u Prvom svjetskom ratu obilježava se u cijelom svijetu u znak sjećanja na 11. novembar 1918. godine, kada su sile Antante potpisale primirje sa NJemačkom u francuskom gradu Kompjenju.
Uloga Srbije u Prvom svjetskom ratu, koji je započeo napadom Austro-Ugarske na Srbiju, kao i njena ogromna žrtva 1.248.136 poginulih ili 28 odsto ukupnog stanovništva, 52 odsto muškog reproduktivnog stanovništva, 63 odsto vojne efektive, bili su od izuzetnog značaja za okončanje najrazornijeg rata svjetskih razmjera.
U Velikom ratu stradalo je oko 10 miliona ljudi, a ranjeno oko 20 miliona.
Rat je trajao 50 mjeseci, a procjenjuje se da je u njemu učestvovalo 70 miliona vojnika.
Sukob je završen porazom NJemačke i njenih saveznika, te nestankom tri carevine – austrougarske, ruske i osmanske.
(www.palelive.com / Srna)
