Održana diskusija „Kultura sjećanja“

ANDRIĆGRAD – U Andrićevom institutu danas je održana diskusija pod nazivom „Kultura sjećanja“ s ciljem sjećanja na žrtve u Jasenovcu, na kojoj su govorili istoričari i profesori sa univerziteta iz NJujorka i Norveške.
Rukovodilac Odjeljenja za književnost Andrićevog insituta Aleksandra Vraneš rekla je da je obaveza i potreba Andrićevog instituta da širi istinu, a ona se samo može zasnivati na poštovanju istorijskih činjenica.

„Zahvaljujući našoj ideji i ideji Elija Vizela koji je bio dobitnik Nobelove nagrade za mir i cijeli svoj život posvetio borbi za pravdu i mir, da je zaborav ne samo pojedinačna, nego i kolektivna bolest, imamo obavezu da se protiv zaborava branimo i da učinimo sve da se istina spozna, čuva i prenosi na generacije“, istakla je Vranešova.

Ona je dodala da su izlaganja učesnika bila dokumentovana, sadržajna i inspirativna, a da se došlo i do određenih zaključaka, koje je podržala Skupštine dijaspore Srba u regionu.

Vranešova je istakla da je predsjednik Skupštine dijaspore Srba u regionu Dragan Stanojević iznio deklaraciju, koju je ova skupština donijela, da se mora ozbiljno posvetiti žrtvama genocida, da se moraju istraživati istorijske činjenice, raditi na kulturi sjećanja i na spomenicima koji će simbolično i suštinski ukazivati na žrtve i na potrebu proučavanja žrtava i prenošenja saznanja na buduće generacije.

„Nastavićemo ovakve aktivnosti, a sljedeća aktivnost je promocija knjige `Naša ispovijest`, koja predstavlja zbirku svjedočenja 15 Srpkinja, koje su bile žrtve silovanja u posljednjem građanskom ratu u BiH“, rekla je ona.

Profesor sa Univerziteta u NJujorku i osnivač Instituta za istraživanje zločina u Jasenovcu Beri Lituči rekao je da se Institut bavi očuvanjem sjećanja na žrtve u Jasenovcu, obrazovanjem o njima i izdanjima u vezi sa logorom u Jasenovcu.

Lituči je rekao da se istina o stradanju u Jasenovcu krije i da za to postoji više razloga, a jedan od njih je loš rad na pamćenju, na obrazovanju i na izdavanjima u vezi sa žrtvama u Jasenovcu u okviru SFRJ.

„Drugi razlog je umiješanost SAD prilikom raspada Jugoslavije devedesetih godina, kada je došlo do zaustavljanja iznošenja podataka o Holokaustu u Jugoslaviji“, naveo je Lituči.

On je istakao da broj jasenovačkih žrtava ne može biti precizan, a da se treba fokusirati, prije svega, na sam genocid nad Srbima, Romima i Jevrejima.

„Institut u NJujorku je podigao spomenik žrtvama Jasenovca i na tom spomeniku piše da je riječ o stotinama hiljada žrtava. Hrvatska Vlada je krenula da stopira postavljanje tog spomenika u NJujorku, a američki kongresmeni su se umiješali i spomenik žrtava Jasenovca je postavljen“, naveo je Lituči.

Beri Lituči je urednik i koautor knjige „Jasenovac i Holokaust u Jugoslaviji: analiza i svedočenja preživelih“, koja je objavljena 2006. godine.

Diskusiji „Kultura sjećanja“ prisustvovali su i profesor Univerziteta u Tel Avivu Gideon Grajf koji je proučavalac žrtava Holokausta i istoričar Knut Fluvik Torensen iz Norveške.

(www.palelive.com / Srna)