Nestašica tradicionalnih proizvoda od voća

0

FOČA – U većini domaćinstava u fočanskom kraju ove jeseni je zbog slabog roda voća izostalo tradicionalno spremanje džemova i pekmeza, pa je porasla tražnja za ovim proizvodima.
Esma Gabela iz sela Filipovići, koja za italijansko tržište proizvodi slatko od guljenih šljiva i ajvar, kaže da ove godine na njenom imanju nije bilo šljiva, ali da je nekako uspjela nabaviti minimalne količine ovog voća.

“Snašla sam se, kupila sam nešto šljiva, iako su skupe, kako bih napravila slatko za domaće mušterije, dok ove godine neću imati za izvoz u Italiju. Neće biti neke zarade, ali moram zadržati stalne kupce”, rekla je Gabela.

Nadaleko čuveno slatko od guljenih šljiva sa orasima na italijanskom tržištu najvjerovatnije će zamijeniti marmelada od drenjka, a za izvoz je već spreman ajvar od domaće paprike “šilje”.

“Sirovi drenjak se pasira sa šećerom i dobije se jako zdrav proizvod pun vitamina, za koji su Italijani zainteresovani. Poslali smo u Italiju jednu teglu marmelade na analizu i nadamo se da ćemo proći”, rekla je Gabela.

Slabo su rodile i jabuke, pa je povećana tražnja za pekmezom, još jednim specijalitetom ovog kraja. Proizvod nalik medu dobija se ukuvavanjem soka od jabuke, koji se prethodno cijedi pomoću posebne sprave “žećke”, a ove godine se plaća 15 KM po litru.

“Od jedne vreće jabuka, znači od 20 do 30 kilograma, dobije se desetak litara soka, a kad se ukuva dobiju se oko dva litra pekmeza”, objašnjava Gabela.

Nestašicu pitomog voća, Momir i Slavojka Marić iz Ustikoline nadoknadili su šumskim plodovima, pa je njihova zimnica bogata slatkim proizvodima od divlje jagode, kupine i borovnice.

Liker od zelenog oraha i rakije i liker od borovnice i vina, neki su od njihovih specijaliteta. “Likere prodajemo po 10 KM. Imamo i slatko od kupina i jagoda, ponešto se i proda, ali uglavnom pravimo za naše potrebe”, kaže Marićeva.

Voćari sa područja Gornjeg Podrinja ističu da je ove godine zbog nepovoljnih vremenskih prilika, ali i štete koju je načinila divljač, rod voća manji za čak 80 odsto u odnosu na prethodnu godinu, te se nadaju da će im nadležne institucije pomoći da nadoknade bar dio štete.

(www.palelive.com / Srna)

Pretplatite se
Obavjesti me o
0 Komentara
Inline Feedbacks
View all comments