Namjera političkog angažovanja istoriografije

2

Dekan Filozofskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu Draga Mastilović rekao je Srni da najava uvođenja sadržaja iz perioda 1992-1995. godine u istorijske udžbenike u Tuzlanskom kantonu, uz sadržaje poput “agresija na BiH”, “genocid u Srebrenici”, “opsada Sarajeva”, “etnocid”, “kulturocid”, jasno ukazuje na namjeru političkog angažovanja istoriografije.

Mastilović ističe da takva namjera podrazumijeva smišljeno formiranje kolektivne nacionalne svijesti jednog naroda, i to u njegovoj najosjetljivij školskoj populaciji

On pojašnjava da je angažovana istoriografija opasnija nego što se obično smatra posebno ako se ima u vidu da se na taj način nastoje cijele generacije odgojiti u okovima nametnute, iskonstruisane istorijske svijesti, ispolitizovane i religiozno fanatizovane, sa predstavama o prošlosti koje su često u permanentnom sukobu sa elementarnom istinom, pa ponekad i sa zdravim razumom.

“To je upravo ono što je slavni francuski istoričar Lisjen Fevr već odavno nazvao organizovano čerupanje… koje obavljaju užurbani pamfletisti istoriografije”, dodaje Mastilović.

On navodi da bi trebalo sačekati da se taj nastavni materijal pojavi, pa vidjeti koliko je zaista objektivan i zasnovan na činjenicama, a koliko je politički i nacionalno angažovan.

“Ukoliko u njemu ne bude, na primjer, objašnjenja ko je i zašto u Sarajevu 2. i 3. maja 1992. masakrirao goloruke vojnike JNA, tada jedine regularne armije na prostoru BiH, da je u Tuzlanskoj koloni izvršen zločin bez presedana nad golobradim pripadnicima JNA koji su pokušavali da mirno napuste Tuzlu, ako ne bude riječi o brojnim zločinima nad srpskim civilima, na primjer, u Podrinju, o sarajevskim Kazanima i logorima za Srbe, o svirepim zločinima mudžahedina i tako dalje – onda je jasno da će to biti samo jedan u nizu istorijskih sadržaja usmjerenih na etničku i vjersku zloupotrebu školske djece, pogotovo usađivanjem u njihovu svijest mržnje prema komšijama sa kojima bi u budućnosti trebalo da dijele životni prostor”, upozorava Mastilović.

Mastilović izražava bojazan da u Federaciji BiH još nije sazrela svijest o potrebi racionalnog, naučnog sagledavanja rata 1992-1995. godine, što je, kako navodi, nažalost, najsigurniji način utiranja puta nekim budućim vjerskim i etničkim sukobima na ovom prostoru.

Ministarstvo obrazovanja Tuzlanskog kantona naredne sedmice će raspisati konkurs za pribavljanje rukopisa koji će biti dodatak udžbenika za deveti razred osnovne škole, kako bi učenici mogli učiti istoriju od 1992. godine do kraja 20. vijeka.

Mediji u FBiH javljaju i da su se vodili iskustvima Zeničko-dobojskog kantona, koji je u prošloj školskoj godini uveo identičan dodatak udžbenicima istorije za deveti razred osnovne škole, ali i Univerziteta u Tuzli, koji je na pojedinim fakultetima prije nekoliko godina uveo nastavni predmet Sociologija genocida.

“Koristeći istorijske činjenice, te presude Međunarodnog suda u Hagu i Suda BiH, presude koje su se ticale ratnih zbivanja, tematizovani su raspad SFRJ, međunarodno priznanje BiH, formiranje Armije RBiH, urbicid i kulturocid u BiH, opsada Sarajeva, genocid u BiH”, rekao je ministar obrazovanja Zeničko-dobojskog kantona Spahija Kozlić /SDA/.

Neozbiljno je upotrijebiti riječ genocid, a ne pomenuti Jasenovac

Dekan Filozofskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu Draga Mastilović izjavio je da kultura sjećanja ne može i ne smije biti kultura kratkog i selektivnog pamćenja i naglasio da je neodgovorno olako upotrebljavati riječ genocid, a ne pomenuti Jasenovac, Jadovno, Brod na Drini, Garavice, hercegovačke jame bezdanice i ostala stratišta.

Nakon što je profesor Filozofskog fakulteta u Istočnom Sarajevu Zlatiborka Popov Momčinović na N1 televiziji rekla da se “ono što se desilo ne naziva pravim imenom, a postoji međunarodna presuda da je riječ o `genocidu` u Srebrenici” i da određenim strukturama smeta da to javno priznaju, Mastilović je istakao da su stavovi izneseni u toj emisiji lični stavovi Momčinovićeve, a ne Fakulteta.

“Kao istoričar smatram da je, prije svega, neodgovorno olako upotrebljavati riječ `genocid`, ako smo svjesni njene težine i šta ona u naučnom smislu podrazumijeva. Isto tako, neozbiljno je izgovoriti tu riječ, a ne pomenuti Jasenovac, Jadovno, Brod na Drini, Garavice, hercegovačke jame bezdanice i tako dalje”, istakao je Mastilović.

On je naveo da se “kulturom kratkog i selektivnog pamćenja” samo prave dublji jazovi i zamagljuju složeni istorijski procesi, a što je najgore – ne doprinosi se konačnom pomirenju i definitivnom prekidanju tog viševjekovnog krvavog lanca međusobnog vjerskog, etničkog i ideološkog satiranja na ovim prostorima.

“Koliko je njegovanje kulture pamćenja važno za jedan narod možda najbolje svjedoči danas činjenica postojanja Republike Srpske, jer je ona nastala upravo kao rezultat pamćenja genocida koji je nad srpskim narodom sproveden na prostoru Nezavisne Države Hrvatske”, istakao je Mastilović.

On je dodao da pisanje istorije nije počelo sa Haškim tribunalom, mada je taj tribunal primarno imao zadatak da piše naručenu i “konačnu” istoriju, umjesto da dijeli pravdu.

“Prečesto se sjetim posljednjih riječi Haro Šulce Bojzena, koje je zapisao prije nego ga je Gestapo objesio: `Ko to kaže da su ove sudije sudije istorije? Istorija će tek reći svoju konačnu presudu`”, naveo je Mastilović.

Prema njegovim riječima, pozivati sada na nekakvo suočavanje s prošlošću, posebno u kontekstu “genocidnosti” naroda koji je u 20. vijeku bio izložen brutalnom i planskom istrebljenju na prostoru zapadno od rijeke Drine i tako doveden na rub biološkog opstanka, predstavlja ne samo suštinsko nerazumijevanje istorijskih procesa dugog trajanja i dubokih posljedica na ovim prostorima, već i grubo politizovanje istorije, pa i atak na samu kulturu pamćenja.

Momčinovićeva, sociolog i politikolog, smatra da je kultura sjećanja “u službi održavanja vladajućih politika na poziciji moći”.

“Ono što se desilo ne naziva se pravim imenom, a postoji međunarodna presuda da je riječ o `genocidu` u Srebrenici. Međutim, ovdje i dalje određenim strukturama smeta da to javno priznaju i da ovo društvo iskorači iz tog začaranog kruga nesuočavanja, različitih poluistina koje su prisutne u različitim sferama”, istakla je Momčinovićeva.

(www.palelive.com / Srna)

2
Postavi komentar

1 Komentara na članak
1 Odgovora na komentare
1 Pratioci
 
Većina je reagovala na komentar
Najpopularniji komentari
2 Komentatori
  Pretplatite se  
Obavjesti me o
Istorija

1. I ta Momčinovićeva još uvijek radi na Filozofskom fakultetu u I. Sarajevu? Ljudi je li to moguće???
2. Šta su nadležni (ministarstva, fakulteti, političari…) preduzeli da se stane na put ovakvoj istorijografiji, odnosno da se istina o istorijskom stradanju Srba afirmiše na odgovarajući način???

istorija2

Sta ce reduzeti a ni doticni ne bi bio dekan da mu se ne kaze sta da radi…