“Hercegovačka kuća” – partnerski projekat Romanije i Hercegovine

8

ISTOČNO NOVO SARAJEVO – Na Trgu Srbija u Istočnom Novom Sarajevu danas je, u okviru prigodnih svečanosti povodom Dana i krsne slave ove opštine – Spasovdana, otvorena “Hercegovačka kuća” – partnerski projekat Romanije i Hercegovine.

“Hercegovačku kuću”, koja se nalazi u poslovnom dijelu nove sportske dvorane, svečano su otvorili načelnik opštine Istočno Novo Sarajevo Jovan Katić, gradonačelnici Istočnog Sarajeva LJubiša Ćosić i Trebinja Mirko Ćurić, te direktor trebinjskog Agrarnog fonda Veselin Dutina.

“Otvaranjem `Hercegovačke kuće` otvaramo epohu nastavka saradnje Istočnog Sarajeva i Trebinja, a danas smo dogovorili nove vidove saradnje u oblastima privrede, poljoprivrede, turizma i drugih djelatnosti koje doprinose boljem standardu i kvalitetnijem životu naših građana”, rekao je Katić u obraćanju prisutnima.

Prema njegovim riječima, proizvodi koje nudi “Hercegovačka kuća” su brendirani i kao takvi sigurno će se naći u turističkoj i gastronomskoj ponudi Istočnog Novog Sarajeva, Grada Istočno Sarajevo i opština u njegovom sastavu.

On je najavio i mogućnost realizacije sličnog projekta čiji će cilj biti osnaživanje poljoprivredne proizvodnje na području Istočnog Sarajeva i Sarajevsko-romanijske regije.

Ćosić je pozdravio predstavnike gradova Trebinje, Doboj i Budva, te ostale zvanice, ističući da otvaranje “Hercegovačke kuće” predstavlja direktan podsticaj jačanju realnog sektora u lokalnoj zajednici.

On je pozdravio napore uprave Istočnog Novog Sarajeva i činjenicu da će u ovoj prodavnici raditi tri novozaposlena radnika, a da će u okviru poslovnih sadržaja nove sportske sale biti zaposleno još sedam radnika.

“Trg Republike Srbije i sportska dvorana katalizatori su novog zapošljavanja”, istakao je Ćosić.

Čestitajući na otvaranju “Hercegovačke kuće”, on je poželio da uskoro u Istočnom Sarajevu bude otvorena i “Romanijska kuća”.

Ćurić je ocijenio da otvaranje “Hercegovačke kuće” u srcu Romanije sa proizvodima nastalim u srcu Hercegovine predstavlja zajednički i partnerski projekat Trebinja, kao centra Hercegovine i Istočnog Novog Sarajeva, kao centra Romanije.

“Otvaranjem `Hercegovačke kuće` građani ovog područja imaju priliku da kupe najbolje hercegovačke proizvode – med, džem, prirodne sokove, rakiju, vino, prirodne kozmetičke preparate. Danas u našoj prodavnici u Trebinju imamo 120 kooperanata i više od 1.000 proizvoda”, rekao je Ćurić.

On je, prenoseći pozdrave domaćina iz Hercegovine, pozvao građane Istočnog Sarajeva da posjete Trebinje i uvjere se u visok kvalitet turističko-ugostiteljsko-gastronomske ponude i gostoprimstvo ovog grada na Trebišnjici.

Direktor Agrarnog fonda Trebinje Veselin Dutina predstavio je prirodne i organske proizvode koji se nalaze u ponudi “Hercegovačke kuće”, za koju je rekao da je svojevrsni butik domaćih proizvoda.

“Naši proizvodi su brendirani i zdravstveno ispitani u Zavodu za javno zdravstvo Republike Srpske. Naša raskošna ponuda sadrži više od 1.000 prvoklasnih artikala, što je dovelo do veće potražnje od ponude na tržištu”, naglasio je Dutina.

U ovoj prodavnici “Herceg hausa”, koja je osim Trebinja već otvorena u Banjaluci, a uskoro će biti otvorena i u Beogradu, nude se autohtoni hercegovački proizvodi – sirevi, pršut, med, vino, čajevi, kozmetički preparati izrađeni na biljnoj bazi /melemi, kreme, eterična ulja/, te povrće i voće sa ovog podneblja.

(www.palelive.com / Srna)

Pretplatite se
Obavijesti me o
8 Komentara
Inline Feedbacks
View all comments

Ljudi od sela napraviše grad, a ovi naši obrnuto. Dovede čovjek konja da djeca jašu na sred šetališta, sad stavio gumeni grad, ne bi me iznenadilo da sutra osvanu pedaline u fontani. Naravno da treba svakome pružiti priliku da radi i zaradi, ali valjda postoje neka pravil gdje se i šta može raditi.

E slažem se, svaka ti je zlatna! Cijenim trud čovjeka koji pošteno radi, ali ni konjić, ni dvorac ne pripadaju šetalištu nikako!

Upravo tako. Pale kao da vode nepismeni i neurbanizovani ljudi. Pored konjica,gumenog dvorca imamo i gril za pilad uz sam Olimpijski park. Opstinari imate li imalo pameti?

Kad si vidio gril kako nisi vidio ono ruglo iza Tom-a ili ruglo ispred autobuske ili Skadar od one zgrade ipred Toma sto nikad da se zavrsi a trotoar zagradjen?? Gril je najmanji problem, koliko grilova je po Sarajevu? Otvori i drugo oko.

A gdje to u Sarajevu ili nekom drugom gradu peku pilice tik pored setalista,reci molim Te?

Ovi naši što “vode” Pale možda nisu nepismeni, ali su nekreativni, bezidejni, nemaju upornosti, čak nisu u stanju ni da kopiraju tuđe ideje…
Ne samo iz gidine u godinu, nego iz dana u dan, s njima Pale ubrzano nazaduju.

Ma ruglo je sve ovo gore nabrojano, od gumengrada do pilića, a tako je nekad neko lijepo zamislio urbanistički plan. Ovaj niz zgrada iz 80ih, zgrada pošte koja kao da je prenesena iz Kicbila, i šetalište se tu fino uklopilo sa novijim zgradama sa druge strane, pa čak i one stare zgrade na Koranu su lijepo osmišljene i poredane. A onda se nekad prije 15ak godina sve otelo kontroli, svaka futa može da mijenja urbanistički plan kako mu se ćefne, uz javu raspravu 9-14, i prilagođava ga određenim krugovima ljudi, o arhitekturi da i ne pričam, i imamo ovo što danas imamo – urbanu mahalu sa pilićima i gumengradom kao mahalaškim atrakcijama.

Malograđanstina na djelu. A ko vodi opštinu i ko je sve vodio, dobro smo stigli i dovde.

Univerzitetski gradić koji nema uopšte adekvatne sadržaje za studente koji dolaze sa strane i žive ovdje. Zato su se mnogi smorili na Palama, pa su master studije upisali u Sarajevu. Odlaze mladi

ljudi koji su živjeli ovdje a radili u Sarajevu jer zbog slabe, skoro nikakve autobuske linije Pale-Sarajevo bili su prinuđeni da se presele u Lukavicu i Dobrinju. Ne odnosi se ovo samo na studente već i na ostale ljude koji bi htjeli otići do Sarajeva, a nemaju para za taksi.

Pa da li je moguće da poslije toliko godina od rata ne postoje redovne autobuske linije na ovoj relaciji tokom dana i u večernjim satima!!! Razmislite o tome opštinski funkcioneri jer svake

godine imate manje studenata zbog raznih raloga, a ovaj je jedan od najbitnijih.