Ćosić: Spomenik stradalim sarajevskim Srbima će biti postavljen

0

Gradonačelnik Istočnog Sarajeva LJubiša Ćosić izjavio je Srni da će u ovom gradu biti postavljen spomenik stradalim Srbima, prvenstveno civilima, u proteklim ratovima, koji će svjedočiti da je 20. vijek bio period stradanja Srba na ovim prostorima.

“Još ne znam da li će taj spomenik biti postavljen na Vracama, dijelu koji pripada Republici Srpskoj, ili na nekoj drugoj lokaciji. Bitno je to da će on u svakom slučaju biti postavljen. Svjedočiće i govoriti kako su sarajevski Srbi stradali”, rekao je Ćosić.

Osim inicijative za postavljanje spomenika stradalim sarajevskim Srbima, Ćosić je najavio da bu uskoro trebala biti gotova i inicijativa koja se odnosi na osporavanje imena i naslova na tablama postavljenim širom Sarajeva, koje govore o Srbima kao agresorima i zločincima.

Ćosić je naveo da gotovo dvije trećine stanovnika Istočnog Sarajeva čine predratne Sarajlije, čiji su preci generacijama živjeli na području Sarajevskog polja.

“Slobodno mogu reći da tapijom, generacijski i genetski polažemo više prava na Sarajevsko polje nego današnji stanovnici Sarajeva”, naglasio je gradonačelnik Ćosić.

Ćosić je podsjetio da su Srbi na popisu stanovništva 1971. godine bili većina u Sarajevu, da bi, usljed snažnog doseljavanja iz svih djelova BiH i Srbije, na narednom popisu 1981. godine prevaga otišla u korist tadašnjih muslimana, a današnjih Bošnjaka.

“Niko nama danas nema pravo ovdje da dijeli lekcije o ulozi sarajevskih Srba i njihovom pozicioniranju na ovim prostorima”, poručio je Ćosić.

Ćosić je naveo da je u federalnim medijima čitao o diskusiji vijećnika u Opštinskom vijeću Novog Sarajeva o tabli koja govori o postrojavanju boraca Vojske Republike Srpske na Vracama, koju je izvršio general Ratko Mladić, te da je jedan vijećnik rekao da će OHR-u uputiti zahtjev da ta tabla bude uklonjena.

“Ma koliko god neko bude pokušavao skinuti takve table, mi ćemo ih barem duplo više postaviti. Ne da bi nekoga nervirali, već da bi pokazali ulogu Srba na ovom području, kako u proteklom odbrambeno-otadžbinskom ratu, tako i u daljoj prošlosti”, naveo je gradonačelnik Istočnog Sarajeva.

On je ukazao da su sarajevski Srbi mnogo stradali i tokom Prvog i Drugog svjetskog rata.

“Treba reći koliko je Srba maltretirano i koliko je njihove imovine uništeno nakon Sarajevskog atentata, a tek koliko ih je nastradalo i odvedeno u logore i u Austrougarsku vojsku u tom periodu. Onda je došao i Drugi svjetski rat, pa onda i ovaj posljednji”, ispričao je Ćosić.

Ćosić je rekao da 20. vijek period strašnog stradanja srpskog naroda, koji niko nema pravo i neće moći da izbriše.

“Mi ovim potezom ne želimo nikoga da vrijeđamo i omalovažavamo. Mi želimo da pokažemo da nikada nećemo zaboraviti svoje žrtve. Mi imamo svoja prava na ovom području i ovdje želimo da živimo”, zaključio je Ćosić.

Ćosić: Ravnopravna podrška svim gradskim opštinama

Gradonačelnik Istočnog Sarajeva LJubiša Ćosić najavio je otvaranje Gradske uprave prema privrednicima i građanima, te obezbjeđivanje ravnopravne podrške opštinama u sastavu grada, ukazujući da očekuje veće prihode od PDV-a u budućoj raspodjeli.

Ćosić je u intervjuu Srni istakao da je zadovoljan onim što je uradio za mjesec dana od preuzimanja dužnosti, jer je napravio konkretne dogovore čija će realizacija započeti već ovog mjeseca.

“Već prvog dana na ovoj funkciji sa srpskim članom i predsjedavajućim Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom dogovoren je veliki sastanak predsjednika Vlade Republike Srpske i većine ministara sa načalenicima svih gradskih opština, na kojem će biti delegirana pitanja na kojima ćemo zajedno raditi do kraja naših mandata”, rekao je Ćosić.

On je naveo da se još upoznaje sa stanjem u Gradskoj upravi za koju je rekao da je jedan kompleksan organizam koji, smatra, nije dovoljno iskorišten.

Govoreći o konkretnim potezima, Ćosić je naveo da sa Odjeljenjem za finasije radi na pripremi nacrta rebalansa budžeta za 2021. godinu, kao i na analizi kako bi ovogodišnji budžet bio što bolji.

U tom kontekstu je ministru finansija Republike Srpske Zori Vidović modelom uporedne analize pokazao da prihodi od PDV-a koji pripadaju gradu u ovom momentu nisu dovoljni i očekuje da u budućoj raspodjeli budu veći.

“Imajući u vidu da je budžet grada koncipiran tako, da je najvećim dijelom okrenut sredstvima od PDV-a i komunalne takse, planiramo da se strateški dovede u situaciju da u narednoj godini od ovih izvora prihodujemo dva do dva i po miliona KM više u budžetu. Čim je više novca, to automatski znači uključivanje grada u infrastrukturne tokove”, pojasnio je Ćosić.

Osim prikupljanja komunalne takse i naknade, te bolje raspodjele novca sa opštinama /u odnosu 50 odsto gradu, a 50 opštinama/, Ćosić je rekao da je sa nadležnim odjeljenjem dogovoreno da ove godine bude izrađen softver za prostorno planiranje Istočnog Sarajeva, što će omogućiti da svaka promjena regulacionog plana u opštinama bude evidentirana u Gradskoj upravi.

Kada je riječ o narednim koracima, Ćosić je naveo da će načelnicima gradskih opština predložiti izmjene Zakona o gradu Istočno Sarajevo, koje će ovoj instituciji omogućiti da ima nadležnosti u situaciji kada dvije susjedne opštine mijenjaju regulacione planove na mjestu razgraničenja, kao i to da odbornici za gradsku Skupštinu ubuduće budu birani direktno.

Ćosić je najavio da će sa rukovodstvom Razvojene agencije grada Istočno Sarajevo tokom ovog mjeseca posjetiti sve međunarodne agencije u Sarajevu i razgovarati o konkretnim projektima.

On je pojasnio odluku da Gradsku upravu otvori za građane i privrednike, te napomenuo da je već ostvario kontakt sa petnaestak privrednika i da u naredna tri mjeseca namjerava da posjeti 70 do 100 privrednika na području grada.

“Imao sam sastanak sa predstavnicima Investiciono razvojne banke /IRB/ i Garanatnog fonda Republike Srspske. Moram reći da su ove institucije spremne da pruže podršku privrednicima sa područja grada, a ja na neki način želim da budem agent svih sektora društva i to sada i radim”, naglasio je Ćosić.

On je dodao da već nekoliko privrednika s područja grada spojeno sa IRB-om, te da su u toku pripreme dokumantacije za kredite i garancije Garantnog fonda.

Na pitanje kakvo finansijsko stanje zatekao kada je preuzeo dužnost, Ćosić je odgovorio da su mandat prošlog gradskog rukovodstva obilježila dva kredita od pet miliona KM i dva i po miliona KM.

“U ovom trenutku imamo mjesečnu ratu od 85.000 KM i to budžet opterećuje sa nekih 950.000 KM godišnje, odnosno skoro 10 odsto. Od kredita od 2,5 miliona KM, 1,5 miliona je transferisano opštinama, a ostatak je na računu posebnih namjena. Imaju neki projekti i ukoliko opštine ostanu pri odluci da to budu ti projekti, mi ćemo ih finansirati”, naglasio je Ćosić.

Ćosić je ukazao na lošu i nepopularnu praksu prošle gradske aministracije da novac od kredita prebacuju opštinama gdje je na vlasti bio SDS i PDP, pa je, na neki način, vladao neravnopravan odnos prema opštinama u kojima je na vlasti bio SNSD sa partnerima, što on želi da promijeni.

“Mene su izabrali ljudi koji su glasali za politiku SNSD-a i koalicionih partnera i njima dugujem povjerenje. U svakom slučaju želim da budem gradonačelnik koji će prepoznati interes svake lokalne zajednice i svakog građanina”, istakao je Ćosić.

Prema njegovim riječima, redovno stanje na računu je korektno, pošto struktura budžeta grada ne dozvoljava da se novac pretjerano troši.

Gradska uprava je, dodao je, do sada vodila jednu konzervativnu politiku, u smislu da se prikupljeni iznos raspodijeli, a dobrim dijelom je bio okrenut prema politici jedne ili dvije političke partije.

“To više neće biti slučaj. Rebalans koji pripremamo biće okrenut prema građanima, sportu, kulturi, nevladinom sektoru, ali i prema konkretnim projektima u lokalnim zajednicama”, poručio je gradonačelnik Ćosić.

Gradonačelnik Istočnog Sarajeva je naglasio da bi grad od Vlade Republike Srpske trebalo da dobije oko 1,5 miliona KM za tri ili četiri projekta u lokalnim zajednicama.

“Moji prijedlozi su da u Istočnom Novom Sarajevu to bude projekat završetka jezera, u Istočnoj Ilidži izgradnja kružnog toka kod tržnog centra `Tom`, a na Palama potpuna rekonstrukcija Ulice Srpskih ratnika. O tome ću razgovarati sa načelnicima, ali ako oni budu za neki drugi projekat, ja ću to uvažiti”, rekao je Ćosić.

On je dodao da u budžetu grada postoje sredstva za Istočni Stari Grad, ali da neće dozvoliti da se prebace na račun ove lokalne zajednice, već će novac biti usmjeren za konkretan projekat.

“Ukoliko to treba da bude pomoć budžetu, mi moramo znati zašta je ta pomoć, taj novac mora da se opravda. Generalno, tražiću od svih načelnika da mi opravdaju finansijska sredstva, pogotovo ova kreditna”, naveo je gradonačelnik Ćosić.

On je ukazao da su sa preduzećem “Putevi Republike Srpske” započeli ozbiljne razgovore o projektu treće trake preko Romanije, vrijednog skoro šest miliona KM, koji bi trebalo da bude završen do kraja naredne godine, kao i o projektu isključne treće trake na ulazu u Sokolac vrijednosti od oko 250.000 KM, koji bi trebalo biti završen tokom ove godine.

“Kandidovao sam i dobio načelnu saglasnost za projekat osvjetljenja magistralnog puta kroz Istočno Sarajevo, konkretno na dionici od Lapišnice do Pala, te od Han Derevente do Podromanije. Time bi ovu saobraćajnicu učinili bezbjednijom, ali bi pokazali i da smo grad, bez obzira na razuđenost”, naglasio je Ćosić.

Upitan da li želi ojačati poziciju gradonačelnika i Grada u cjelini, Ćosić je odgovorio da mu nije namjera, niti će ikada raditi na derogiranju nadležnosti gradskih opština, već da će ojačati i bolje iskoristiti postojeće.

Ćosić smatra da će oblast turizma biti prvi test odnosa grada i opština, s obzirom na to da je presuda Ustavnog suda pokazala da je turizam izvorna nadležnost grada, tako da ne mogu biti opštinske turističke organizacije, već samo gradska.

“Kolegama načelnicima ponudiću da opštinske kancelarije na neki način uklopimo u gradsku turističku organizaciju”, poručio je Ćosić.

On je najavio da će sa direktorom Turističke organizacije razgovarati o osnivanju parkova prirode “Trebević” i “Jahorina” sa jasno definisanim zonama gradnje i eventualno sa ekološkim taksama, ne umanjujući značaj Olimpijskog centra “Jahorina” i drugih subjekata koji funkcionišu na ovoj planini.

“To je ono što ja smatram jačanjem nadležnosti grada. Mislim da ovaj mandat može biti obilježen daleko aktivnijom ulogom Gradske uprave, ali i boljom saradnjom sa opštinskim upravama”, rekao je Ćosić.

Gradonačelnik je ukazao da je njegova politička pripadanost potpuno jasna i orijentisana, te da je nikada nije koristio kao prednost kada sa nekim sarađuje, i da će kolegama načelnicima pokazati da zajedno mogu donijeti dobre projekte u njihove lokalne zajednice.

Za funkcije gradonačelnika od načelnika opštine, Ćosić je rekao da su slične, ali da je načelnik operativniji u smislu svakodnevnih terenskih aktivnosti.

“Smatram da posao gradonačelnika pruža ogromne mogućnosti. Mislim da je više opština koje čine grad prednost, nikako mana. Za ove četiri godine pokazaćemo da je grad dosta jednistveniji i organizovaniji. Imam obavezu i želim da budem faktor koji veže, a ni na koji način ne razdvaja”, zaključio je Ćosić.

(www.palelive.com / Srna)

Pretplatite se
Obavijesti me o
0 Komentara
Inline Feedbacks
View all comments