Tri principa reforme visokog obrazovanja

3
226

ISTOČNO SARAJEVO – Ministar za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo Republike Srpske Srđan Rajčević izjavio je danas u Istočnom Sarajevu da će se koncept reforme visokog obrazovanja zasnivati na tri principa – internacionalizacija, modernizacija i racionalizacija.

Podsjećajući da je Prednacrt zakona o visokom obrazovanju u Republici Srpskoj dostavljen zainteresovanim stranama, Rajčević je ocijenio da je riječ o dobrim rješenjima koja su usaglašena sa praksom u regionu, kao i najboljim evropskim standardima.

Rajčević je u izjavi novinarima nakon sastanka sa rektorom Univerziteta u Istočnom Sarajevu Milanom Kulićem izrazio nadu da će putem novih zakona i obezbjeđivanja kvaliteta biti stvorene dobre pravne pretpostavke za cjelokupnu reformu.

“Ispred nas je još dosta posla – potrebno je da u operativnim mogućnostima stvorimo što bolji ambijent kako bi naše nastavno osoblje steklo veću međunarodnu vidljivost i kako bismo došli do što višeg kvaliteta u nastavi i mogli da se poredimo sa regionom, a nakon toga i sa Evropom”, zaključio je Rajčević.

Rektor Univerziteta u Istočnom Sarajevu rekao je da se mora učiniti sve da studijski programi koji su od nacionalnog značaja, kao što je srpski jezik i književnost, istorija ili fakulteti poput Bogoslovskog imaju poseban status, ističući da ne dolazi u obzir gašenje nijednog studijskog programa.

“Imamo problem sa pojedinim studijskim programima zbog malog broja upisanih studenata, ali naš je zadatak da napravimo strategiju kako taj problem da riješimo do iduće godine”, rekao je Kulić novinarima u Istočnom Sarajevu nakon sastanka sa Rajčevićem.

Kulić je naveo da se već krenulo sa kampanjom i da je izašao informator za brucoše, te da će uskoro biti započete posjete srednjim školama u dijelu Republike Srpske u kojem se nalaze fakulteti Univerziteta u Istočnom Sarajevu.

Rektor Univerziteta u Istočnom Sarajevu istakao je da je Prednacrt zakona o visokom obrazovanju Republike Srpske po svom sadržaju i predviđenim rješenjima najbolji i najsveobuhvatniji do sada.

“Mislim da ćemo kada ovaj zakon bude usvojen riješiti mnoge probleme”, rekao je Kulić i naveo da je izmjena koja se tiče uslova izbora u zvanja bolje riješena nego u postojećem zvanju jer predviđa da nastavnici i saradnici objavljuju radove u časopisima međunarodnog značaja.

Prema njegovim riječima, i pored demografskih neprilika, na prvi ciklus studija upisano je 1.168 studenata, što je šest do sedam odsto manje u odnosu na prošlu godinu.

“Što se tiče drugog ciklusa studija, danas se konkurs zatvara i sutra je prijemni ispit, tako da ćemo tek poslije imati preciznije cifre”, zaključio je Kulić.

(www.palelive.com / Srna)

Postavi komentar

3 komentara na "Tri principa reforme visokog obrazovanja"

čast

Samo tako nastavite i ubrzo cete ugasiti fakultete u Republici Srpskoj. Zar zaista mislite da sa platama nastavnici mogu izdvajati velike sume novca da bi plaćali objavljivanje radova u uglednim međunarodnim časopisima. To mogu da budu uslovi u ekonomski normalnim državama gdje je sve imalo normalan tok razvoja. U našim uslovima to će biti teško još dugo vremena
a za neke nastavnike potpuno neizvodljivo bez obzira što imaju kvalitet, JER NOVAC JE U PITANJU.
Na ovaj način budite spremni da imate još dugo, dugo honorarce iz okruženja koji nam odnose dosta novca a malo rade jer ipak su to ”ugledni” profesori.
Bilo bi lijepo da ministarstvo povede računa o trenutnim izborima pojedinih nastavnika koji ne da nemaju adekvatne radove nego ni adekvatne diplome, odnosno biraju se na nezakonite načine, potpuno nepoznate u univerzitetskim praksama u okruženju a u Evropi i da se ne govori.

ispod časti
Kamo sreće da za to objavljivanje o kojem piše „čast“ nema niko ni jedne marke. Naime, ako se za neki članak mora platiti da bi bio objavljen onda je mnogo bolje da on ne bude objavljen uopšte. Do sada sam objavio veći broj članaka, što u stručnim, što u naučnim časopisima, što na konferencijama. Radovi su objavljeni u zemlji ali i u inostranstvu, pri čemu to inostranstvo ne uključuje samo susjedne zemlje. Ni za jedan od objavljenih članaka nisam morao platiti ni jednu jedinu marku, a u jednom broju slučajeva naplatio sam i pristojne honorare, čak i od uglednih žurnala i magazina iz inostranstva. Ponudite stručnoj i naučnoj zajednici zaista nešto novo i interesantno i nećete za objavljivanje toga morati platiti ništa. Smisao objavljivanja jeste upravo u tome da naučnoj javnosti saopštite nešto novo do čega ste došli u svom naučnom i istraživačkom radu. Nije smisao samo da se upiše „referenca“, objavljujući radove koje vrlo često osim autora niko drugi i ne pročita, a često se čini da ni sam autor nakon što kompletira rad isti ne pročita barem još jednom. Tužno je, međutim, što će jedan broj nastavnika ipak moći platiti za objavljivanje svojih „naučnih“ radova i time upisati… Čitaj više »
cast

Samo niste napomenuli iz koje naucne oblasti ste objavili clanke?