četvrtak, 31. jul 2014.

Pale live! Urban info portal

Palelive.com YouTube kanal Prati nas na Facebook-u! Prati nas na Twitter-u!



El. pošta Štampa

Zaboravljeno Sarajevo - Despića kuća

Iako je Sarajevo u građanskom ratu ostalo bez 160 000 Srba, u njemu su uprkos svemu sačuvani brojni objekti koji svjedoče o našoj istoriji u tom gradu.


Jedan od njih je zaboravljena Despića kuća.

Despići su bili izuzetno bogata i na daleko čuvena trgovačka i zanatlijska porodica. U vrijeme turske uprave, dok je Sarajevo bilo središte trgovačkih puteva između istoka i zapada, porodica Despić doživjela je ekonomski vrhunac. Bavili su se krznarstvom i bili su toliko bogati da su u Sarajevu kružile priče da Despići jedu “zlatnim kašikama”. U tom periodu jedan od Despića kupio je zemljište na nekadašnjem Latinluku, i podigao kuću koja još uvijek prkosi vremenu.




Despića kuća svjedoči o kulturi stanovanja srpske građanske porodice u Sarajevu. Njeni najstariji dijelovi datiraju iz XVII vijeka. U muzeološkom pogledu kuća je postavljena veoma interesantno jer prikazuje život sarajevskih Srba u veoma dugom periodu, odnosno obuhvata cijeli XIX i veliki dio XX vijeka.

U prizemnom dijelu kuće vidljiv je osmanlijski uticaj dok se na ostalim spratovima može vidjeti uticaj Austrougarske odnosno zapadne kulture.


Despića kuća kao prvo pozorište u BiH

Podatak da su u Despića kući igrane prve pozorišne predstave na području Bosne i Hercegovine čine ovu kuću još zanimljivijom. Despići su u jednoj prostoriji koja se i danas naziva “Pozorišna sala” organizovali predstave za svoje prijatelje, rodbinu, poslovne partnere kao i diplomate koji su u ono vrijeme radili u Sarajevu.

Naime, Makso i Mićo Despić organizovali su pozorište ugledajući se na engleskog konzula, izvjesnog Holmsa. Zanimljivo je da su u prvom BiH pozorištu uglavnom igrani komadi Jovana Sterije Popovića.


Testament Maksa Despića

Makso Despić je bio izuzetno cijenjen i poštovan Srbin, zbog čega ga mnogi stavljaju na čelo porodice Despić. Njegov testament je bio krajnje neobičan ne samo za ono nego i za današnje vrijeme.

Naime, Hadži Makso je testamentom naredio da se po njegovoj smrti narod ne skuplja u kući, zabranio je nošenje crnine i pripremanje bilo kakvih sofri. Takođe, naredio je da se dio njegovih para podijeli pravoslavnoj, rimokatoličkoj, muslimanskoj i jevrejskoj sirotinji u Sarajevu.



Kada je umro, na sahrani je bilo “cijelo” Sarajevo. Povorka je krenula ispred Stare crkve na Baščaršiji a vjeruje se da je Hadži Makso sahranjen na Starom pravoslavnom groblju na Koševu.


Despića kuća danas

Kada je posljednji potomak Despića 1967. godine napustio Sarajevo, kuću sa autentičnim namještajem je poklonio gradu Sarajevu. Jedini njegov zahtjev je bio da kuća postane muzej i da prikazuje kulturu i život srpskog pravoslavnog građanstva. Kuća je bila zatvorena od 1971. godine i nije služila predviđenoj namjeni. Kao muzej je otvorena prije par godina.

Nalazi se na uglu Despića ulice i Obale Kulina bana u strogom centru Sarajeva. Predstavlja depadans Muzeja grada Sarajeva i proglašena je nacionalnim spomenikom BiH.

Interesantna je i činjenica da je posljednji potomak Despića gradu poklonio još jednu kuću koja se nalazi u Ulici Sime Milutinovića Sarajlije a u kojoj je danas smješten Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH.




Paralele

Iako bismo se trebali ponositi Despića kućom, htjeli mi to priznati ili ne, činjenica je da većina stanovnika zemlje u kojoj “najljepša se zora budi”, nikada nije ni čula za ovaj nacionalni biser. Poređenja radi, svi smo svjedoci koliko se Vlada susjedne Srbije bori u svim relevantnim međunarodnim institucijama da srpsko kulturno-istorijsko blago na Kosovu preko noći ne postane albansko.

Ne treba vjerovati da je Despića kuća zajedno sa ostalim srpskim spomenicima kulture institucionalizovano pala u zaborav. Međutim, trebalo bi pitati odgovorne u ovoj zemlji ko i kako gazduje našom kulturnom zaostavštinom u Sarajevu?

Ukoliko bi se nekada dogodilo da Apbanci vode turiste po srpskoj baštini na Kosovu to bi sigurno bila srpska tragedija ne samo u Srbiji nego i u Republici Srpskoj.

Da li znamo ko danas vodi turiste kroz Despića kuću?



Get Adobe Flash player




(www.palelive.com / Vukašin Beatović - Frontal.rs)



Zaboravljeno Sarajevo - Despića kuća
Komentari (14)
  • Prgi  - Kakvi smo

    Ja nikad nisam čuo za ovo, a ovdje sam cijeli život, strašna stvar, pa šta nam rade, gdje je naša televizija da ovo prikaže, dosta nam je bilo Kosova i legendi, ovo su konkretne stvari koje se nalaze 15 minuta od mog stana a ja čitav život živim u nekakvim kosovskim mitovima.

  • Posjetilac

    Kuću je vlasnik poklonio gradu Sarajevu, tako da ne vidim ko drugi može da raspolaže tom kućom osim grad. Dovoljno je što će vječito ta kuća nositi ime vlasnika.

  • Posjetilac

    1. 160000 ??????
    2. Despića kuća, dio Muzeja grada Sarajeva, obišao sam, fantastična, kao i Svrzina. "Teheren" održava svoje istorijsko naslijeđe bilo ono pravoslavno,katoličko ili muslimansko.
    3. Hadžišabanovića vila, dio istorije Pala, u kakvom stanju, za razliku od kuće Ćekovića.
    Sve su to providne igre, satrati sve što je bilo simbol jednog vremena, te ubjediti današnju mladež, da se na Palama oduvjek slušala Ceca i Dragačevski trubači.

  • Posjetilac

    U tekstu se navodi kako je sarajevo u građanskom ratu ostalo bez 160 000 srba a cifre kažu drugačije.Grad sarajevo je činilo deset opština gdje je živjelo 157143 srbina.Opštine pale,trnovo,pola iliđe,starog grada i novog sarajeva su pripali RS gdje je prije rata živjelo skoro 50 000 srba.Ako se zna da je u kantonu Sarajevo ostalo da živi oko 30 000 srba,kako je onda sarajevo ostalo bez 160 hiljada srba?Kad neko sa strane pročita ovaj tekst,pomislio bi da su srbi živjeli samo od kozije ćuprije do iliđe.

  • Posjetilac

    Možda ti je matematika u školi išla od ruke, ali SRPSKI jezik definitivno nije...
    Možemo mi matematičiti do ujtru, dok popis ne dođe svi su u pravu. Činjenica je da Srba u Sarajevu (vašem) gotovo da nema. Te brojke od 30000 Srba u glavnom gradu su smješne-temelje se na podacima mupa i ličnih karti koje su izdavane u procesu povrata imovine.
    Podaci RS Zavoda za statistiku:
    (1991)
    Pale - 14 327
    Srpska Ilidža - 1 436
    Srpski Stari Grad - 951
    Srpsko Novo Sarajevo - 4 121
    U ovaj broj ulaze i muslimani i Hrvati! Na ovom istom prostoru se procjenjuje da danas živi oko 85 000 stanovnika, uglavnom Srpske nacionalnosti-pa ti vidi kako narastoše ove brojke... Nisu sa marsa pali!? A da ne govorimo o srpskim Sarajlijama koji se nisu zadržali na ovom prostoru, nego se rasuše po cijelom svijetu. Onih 157 000 Srba možeš dodati i 60 000 "Jugoslovena"-jer Su se samo glupi Srbi u to vrijeme izjašnjavali tako i vjerovali u Jugu...
    Dakle da uzmemo u obzir da u Sarajevu danas i živi 30 000 Srba- kada oduzmemo od 210 000, dođemo do brojke 180 000, od koje treba odbiti oko 20 000 Srba koji su živili na teritoriji Istočnog Sarajeva prije izbijanja građanskog rata, DOĐEMO DO CIFRE 160 000 SRBA KOJI NE ŽIVE NA SVOJIM ADRESAMA (u multietničkom i glavnom gradu drage nam BiH) IZ 1991. GODINE!

  • Posjetilac

    ti si znači autor one poslovice nas i rusa 300 miliona? nagura ti broj srba u Sarajevu na 210 000.svaka čast.Možda si posudio digitron od Slavka Jovičiča jer i njegov digitron ima samo dvije operacije množenje sa dva ili dodavanje nule,samo se pitam odakle ti podaci za srpski iliđu srpski stari grad i srpsko novo sarajevo iz 1991 u tu cifru od 85000 srba u takozvanokm srpskom Sarajevu ulazi i Rogatica,Sokolac a tamo je prije rata živjelo bar 20 000 srba.Tamo je sve vrvilo od jugoslovena pa na tu cifru trebaš dodati bar još 5000.Brini se ti o brojevima dok ti drugi čuvaju održavaju čiste crkve muzeje i groblja od Knina do Prištine.

  • Posjetilac

    Da, zaboravio sam primjetiti da ti ni geografija baš nije bolja strana :(
    GOTOVO OD KNINA PA DO PRIŠTINE JE NAJVEĆIM DJELOM REPUBLIKA SRPSKA, a vo ostalo je srpsko, oteto...ali to je već čas istorije-dovoljno ti je za ovaj put.

  • Posjetilac

    što se gramatike tiče u pravu si, ali cifara (matematike) nikako.

    P.S.
    sjećate li se kolana preko Trebevića početkom 1996.godine. Ko li navrati te ljude da iskopavaju mrtve,čupaju prozore i instalacije iz kuća i odlaze u bolju i sretniju budućnost bez komšija druge vjere.

  • *-*-*-

    Ja sam prije godinu dana posjetila Despića kuću (muzej)i malo je reći da sam se oduševila. Zapravo to nije oduševljenje u klasičnom smislu nego doživljaj, kulture, načina življenja i duha tog vremena jedne gradske srpske porodice preko porodice Despić. Preporučila bih svakome ko je u prilici da obavezno posjeti Despića kuću - sigurno neće ostati ravnodušan.
    Još bih se samo nadovezala na Cekovića kuću u Palama. Za svaku pohvalu je njeno renoviranje i namjena, ali je veliki propust ili javašluk da se nikada ne zna kada je otvorena za posjete te da niti je jedna jedina sijalica noću ne osvijetljava, ni kuča ni dvorište. Zbog toga je uveče njen kameni amfiteatar mjesto okupljanja narkomana i pijanica.

    Mislim da bi opština mogla podnijeti troškove struje barem jedne sijalice!

  • Posjetilac

    Despići su čuvena Trebinjska porodica koja je prije 250 godina doselila u Sarajevo, i svojom zadužbinom su savršeno predstavili kulturu i tradicuju srba u Sarajevu.Despića ima i u Srbiji,u okolini Loznice.

  • Posjetilac

    Nije tacno da je ova porodica Despici iz Trebinja.
    Rodonacelnik sarajevskih Despica je Risto Slijepcevic iz sela Samobor kod Gacka. Sinove Rista i Dese, Maksim i Nikola, narod je prozvao Despini sinovi i otuda i ovo prezime.
    A ja koliko znam Samobor i Gacko nikada nisu bili Trebinje i zato nemojte prekrajati rodoslove nego vise citajte i informisite se.

  • Posjetilac

    Izvinjavam se,u Trebinju i danas ima Despica,ali prihvatam Vasu primjedbu da su Despici poreklom Gacani,kao sto su i Guzine i Vukovi Draskovici.

  • Posjetilac  - re:
    Posjetilac napisa:
    ti si znači autor one poslovice nas i rusa 300 miliona? nagura ti broj srba u Sarajevu na 210 000.svaka čast.Možda si posudio digitron od Slavka Jovičiča jer i njegov digitron ima samo dvije operacije množenje sa dva ili dodavanje nule,samo se pitam odakle ti podaci za srpski iliđu srpski stari grad i srpsko novo sarajevo iz 1991 u tu cifru od 85000 srba u takozvanokm srpskom Sarajevu ulazi i Rogatica,Sokolac a tamo je prije rata živjelo bar 20 000 srba.Tamo je sve vrvilo od jugoslovena pa na tu cifru trebaš dodati bar još 5000.Brini se ti o brojevima dok ti drugi čuvaju održavaju čiste crkve muzeje i groblja od Knina do Prištine.

    -Podaci su zvanični od Vlade RS iz studije urađene 2003. godine.
    -Rogatica nije u satavu Istočnog Sarajeva.
    -85 000 stanovnika je bez Sokoca, Koji nije bio u sastavu Grada Sarajeva, a sa tom opštinom, tj. današnje Istočno Sarajevo procjenjuje se da ima ukupno 97 000 stanovnika.

  • Sara  - Koje lazi

    Despic kuca nije poklonjena, vec je nacionalizovana za vreme Tita a grad Sarajevo 2005 otelo. Nasljednik postoji to su Braco Despic koji zivi u Americi i njegova sestra koja je u ratu umrla od gladi. Tako joj se Sarajevo oduzilo. Srpske kuce propadaju, jel vladnici nisu tu ili su jednostavno otete. Kao sto je imanje Kozica na Vasinom Hanu od koga su napravili filtraciju vode. Grad Sarajevo treba da se stidi pred SRBIMA

Dodaj komentar
Vaši detalji:
Komentar:
[b] [i] [u] [url] [quote] [code] [img]   
:angry::0:confused::cheer:B):evil::silly::dry::lol::kiss::D:pinch::(:shock::X:side::):P:unsure::woohoo::huh::whistle:;):S
:!::?::idea::arrow:
Sigurnost
Morate navesti anti-spam kod koji stoji na slici.
Klikom na dugme "POŠALJI" prihvatam Uslove korišćenja.

Reportaže

article thumbnailGlasinac: Otkriveni skeleti, drvena arhitektura i praistorijska keramika
22.07.2014.
article thumbnailSarajevski atentat, terorizam ili patriotizam?!
30.05.2014.
article thumbnailKaravansaraji zbog kojih su Romanija i Mokro bili čuveni sve do Persije
05.05.2014.
article thumbnailSlika Romanije u Belom dvoru Karađorđevića
18.03.2014.
article thumbnailPriče iz kraja: Ljetovalište Kočović
27.02.2014.
article thumbnailKo je bio Karl Maly?
14.02.2014.
article thumbnail"Četnički grobovi" na Ravnoj planini
12.01.2014.
article thumbnailMore
25.12.2013.
article thumbnailSlijepi miševi - prirodni predatori noćnih insekata
17.10.2013.
article thumbnailVježba austrougarske konjice u Palama
16.10.2013.
article thumbnailČetnici na pragu Sarajeva 1943. godine
22.09.2013.
article thumbnailVrganj - kralj naših prostora
17.09.2013.
article thumbnailPlaninarska avantura do Saračevih polja (foto)
13.08.2013.
article thumbnailBurgas - romantični gospodin na Crnom moru
11.08.2013.
article thumbnailNesebar - crnomorski Dubrovnik
08.08.2013.
article thumbnailDiverzantska akcija Romanijskog partizanskog odreda u Jahorinskom potoku
31.07.2013.
article thumbnailBalada o Lajki
19.07.2013.
article thumbnailSunčev Breg: Noćni život
18.07.2013.
article thumbnailMuslimani su na teatar gledali kao na đavolju rabotu
13.07.2013.
article thumbnailMazalić i Mihajlović - Prvi srpski slikari
11.07.2013.
article thumbnailSrbi - inicijatori civilizacijskog zrenja Sarajeva
10.07.2013.
article thumbnailSunčev Breg: Vrhunska zabava na Crnom moru
10.07.2013.
article thumbnailSrbi su Sarajevo gradili vijekovima - da li je uzalud?
09.07.2013.
article thumbnailBiciklom do Jašija
05.07.2013.
article thumbnailAvantura u magli Bioča
02.07.2013.
article thumbnailDeset godina od smrti gradonačelnika Srpskog Sarajeva Predraga Lasice
25.06.2013.
article thumbnailJedna noć u Bangkoku
21.06.2013.
article thumbnailPropada Šabanovića vila nacionalni spomenik BiH
20.06.2013.
article thumbnailAustrougarska vojska u Palama: Kako je građena odbrambena linija Sarajeva
14.04.2013.
article thumbnailNa današnji dan prije 21. godinu u Palama osnovana SRNA
07.04.2013.
article thumbnailZimski uspon do Novakove pećine na Romaniji
04.03.2013.
article thumbnailNjemačka minobacačka granata svjedok ratnih pohoda na Romaniji
02.03.2013.
article thumbnailJahorina 13 km
19.02.2013.
article thumbnailPozitivne vibracije (video)
23.12.2012.
article thumbnailPodaci o stanovništvu i krsnim slavama parohije Pale objavljeni 1883. godine
20.12.2012.
article thumbnailEvo nas braćo Paljani...
29.11.2012.
article thumbnailŠta to bješe ljubav - Kraj priče
22.11.2012.
article thumbnailSmederevska tvrđava: Đurđev grad na vodi
28.10.2012.
article thumbnailJesenje emocije u Ljubogošti
24.10.2012.
article thumbnailNekropola stećaka kod Delijaša
15.10.2012.
article thumbnailŠta to bješe ljubav - Drugi dio
11.10.2012.
article thumbnailŠta to bješe ljubav
21.08.2012.
article thumbnailČuvari jahorinskih pašnjaka
09.08.2012.
article thumbnailSerija "Goli Život" fenomen jednog vremena
08.08.2012.
article thumbnailĐurov brod
03.08.2012.
article thumbnailKako je nastala pjesma o Seljaku sa Pala (Prvi dio)
31.07.2012.
article thumbnailHeinrich Renner na Romaniji krajem 19. vijeka
26.07.2012.
article thumbnailBistrica - planinska oštrina u punom sjaju
23.07.2012.
article thumbnailPećina Orlovača - Unikatan podzemni svijet
17.07.2012.
article thumbnailBeč: Visoka disciplina Evrope
03.07.2012.

Uslovi korišćenja  :  Pošaljite vijest  :  Oglasi  :  Marketing  :  Kontakt                                           Pratite nas na Facebook Palelive.com YouTube kanal  :  Stranica optimizovana za nove verzije Mozilla Firefox Internet Explorer Opera Google Chrome