Zaselak Kadinog sela - Vrelo, krije najveću pećinu u Bosni i Hercegovini. Jedan od dva izvora Mokranjske Miljacke prvi put se spominje u katastru napravljenom za potrebe Jugoslavenske narodne armije 1984. godine, u kome se nalazi opis ulaza i prvih 60 m dužine pećine. Velika količina vode na samom ulazu u pećinu, koja je zahtijevala upotrebu čamaca ili posebne opreme, razlog je što je ova pećina dugo ostala neistražena.
Pećina je smještena 7 kilometara od Mokrog. Do zaseoka Vrelo vodi propao makadamski put. U selu su ljudi ljubazni i upućuju nas na domaćina Lizdek Novaka čije kuća se nalazi u blizini pećine. Domaćin nas uz čašicu rakije dočekuje ljubazno i upućuje nas na mjesto gdje izvire potočić koji se nešto dalje ukršta sa drugim izvorom i čini rijeku Mokranjsku Miljacku. Avgust je mjesec, a mi smo prvi ove godine došli obići pećinu. Prošle godine su rađena istraživanja i selo je bilo puno stranih i domaćih speleologa. Istraživanja su intenzivnije započela 2007. godine i do 2009. su organizovane dvije međunarodne ekspedicije.
Rađena su opsežna istraživanja izvora Miljacke uključujući i topografska mjerenja, biospeleološka i hidrološka istraživanja kao i ispitivanja tragova kulture čovjeka. Do danas, speleolozi su istražili 6.905 m, čime je ova pećina postala najduža dokumentovana pećina u Bosni i Hercegovini. 
Lizdek Novak
Domaćin je vidno razočaran i željan razgovora. Razočaran je što se obećanja opštinske vlasti nisu ispunila i što je put do sela i dalje teško prohodan. Za vrijeme kampa svi su se došli dičiti ovim prirodnim draguljem, obećavati bolji prilaz, kamp i turiste koji će oživjeti selo. Kako je otišao kamp nikad se niko više nije pojavio, važno je bilo slikati se za novine - ističe Lizdek Novak i vadi iz paketa veliki svežanj novina. Gledamo i ne vjerujemo svojim očima. Na naslovnim stranicama svjetskih časopisa posvećenih speleologiji slike naše "Špilje". Časopis "Speleologia" je našem dragulju posvetla čak deset stranica dok je italijanska "Sotto Terra" opisala pećinu na 7 stranica. Ni sami nismo svjesni koliko su istraživanja pećine digla prašine i kakav dragulj posjedujemo.
Vrijeme je bilo da i mi zavirimo i posjetimo pećinu, kako bi se zaista uvjerili u sve ono što se pisalo. Temperatura je oko 25 stepeni, kako se približavamo pećini temperatura naglo pada svaki metar - jedan stepen. Na samo nekoliko metara od ulaza dočekuje nas prelijep prizor, gdje pravimo nekoliko lijepih fotografija. Zaista je ovaj kraj, a i sama pećina "čudna" i privlačna na svoj način i dosta se razlikuje od pećine Orlovača. Bez specijalne opreme ne vrijedi ulaziti u pećinu. Temperatura na ulazu je oko 10 stepeni, a nešto dublje je oko 6-7 stepeni i konstantna je i ljeti i zimi.
Sa skromnom opremom ulazimo deset metara dublje. Naše baterije nisu ni blizu dovoljne da se osvjetli ovaj prostor koji reže hladnoća i vlaga. Gazimo vodu još deset metara i nailazimo na dio gdje je voda malo dublja. Od hladnoće nam noge klecaju, dok se zabavljamo našim baterijama koje izgledaju beskorisno. Odustajemo, pravimo nekoliko fotografija i vraćamo se ka izlazu. Ipak za nešto dublje će nam biti potrebna specijalna oprema i umjesto baterija reflektori. Na izlazu nas čeka toplotni udar, temperatura naglo raste na izlazu, dok se neki članovi žale na promrzline i bol u glavi.
Žao nam je što nismo imali pri ruci bolju opremu da pokušamo dalje i već maštamo o preostalih 6.880 metara pećine. Nevjerovatno, ovakva avantura nas je sve dobro oraspoložila i motivisala da se vratimo pećini kad pribavimo bolju opremu i saznamo više o njenim osobinama.
Pećina izvora Mokranjske Miljacke se sastoji od tri kraka. Prvi krak je najduži (oko 2,2 km), drugi krak je nešto kraći, dok se treći krak račva na dva dijela, a svaki od tih dijelova se ponovo račva na više dijelova. Pećina je bogata pećinskim nakitom poput pizolita, velikog broja cjevčica, dok stalaktiti i stalagmiti preovladavaju. U pećini su pronađene životinjske vrste potpuno nove za nauku, kao i novčići o kojima je Palelive.com pisao što daje jednu posebnu čar istraživanju i proučavanju ove pećine.
Nadamo se da će se u budućnosti posvetiti više pažnje njenom predstavljanju turistima. U prilogu ostavljamo nekoliko fotografija do novog susreta sa "Špiljom".
Pogledajte još: Priča o dva novčića iz pećine Mokranjske Miljacke, Novakova pećina, Pećina Orlovača, Popova pećina
(www.palelive.com)
-
14.08.2010. - 15:31:26 |IP adresa:109.165.187.xxx| Posjetilac - Kovac
Da li je tzv. turisticka organizacija grada i. sarajevo ikada cula za ovo vidi se iz prilozenog, pa da je makar uradjen put i da su progovorili katkad o tome, a ne da saznajemo iz svjetskih casopisa o tome sta nam je pred nosom.
-
14.08.2010. - 18:58:54 |IP adresa:109.165.187.xxx| Posjetilac
Mozda je i bolje da je nisu do sada eksploatisali, jer bi prosla kao u slucaju Orlovace kada su nestale kosti pecinskog medvjeda, a sa druge strane odlican primjer neiskoristenosti komparativne prednosti nase opstine
-
15.08.2010. - 18:29:24 |IP adresa:77.239.72.xxx| Darko
Pećina ima prirodnu zaštitu od kradljivaca jer unutra niko ne može da uđe bez specijalne opreme. Bila bi greška da se zazida ulaz i da se napravi neka vrsta kapije, jer bi to samo narušilo prirodni izgled. Opština namjerava da zazida ulaz, što je greška, a trebalo bi da popravi put do pećine, što bilo korisno za sve, i za opštinu i za turiste i za mještane.
-
17.08.2010. - 17:58:29 |IP adresa:81.93.87.xxx| MIRA
Ja mislim da bi pecinu trebalo ostaviti onakvu kakva je sada.Time ce se sprijeciti ulazak nedobronamjernih posjetilaca i njeno eventualno skrnavljenje.Znamo sta se dogodilo sa Orlovacom.Osim nestanka kostiju pecinskog medvjeda,huligani su lomili pecinske figure i time se jos i hvalili.Trebaju velika ulaganja,da bi se pecina mogla predstaviti turistima.Prvo hala,a dotle raditi na obezbjedjenju novcanih sredstava za pecinu.Uostalom,niko se od nas nije ,,skucio,,odjednom,pa ni opstina Pale.U svakom slucaju taj dragulj,dar prirode treba sacuvati, a kada dodje vrijeme sve ce se to nama vratiti.
-
17.08.2010. - 18:37:21 |IP adresa:77.78.229.xxx| ex paljanin
Treba ostaviti tu prirodnu ljepotu netaknutu jer smo mi međedi koji mogu samo nešto razvaliti i uništiti.Ako policija ili neki naoružani lola ne bude čuvao tu pećinu,prvo će doći narkomani,uprljati i uništiti sve živo a onda će doći oni destruktivci sa sprejevima i sve išarati.
Bio sam u Novakovoj pećini prije i poslije rata.Prije rata je bila zapuštena,uvučena u svoj mir i prelijepa,onako nenametljiva i malo poznata.Poslije rata,par entuzijasta i zaljubljenika prirode,odlučiše da postave malo bolje sajle,da iscrtaju zapuštene markacije,naprave i ozidaju ulaz u pećinu i postave ploču iznad ulaza.Mukotrpan posao radio je majstor Savo da bi došli neki kreteni (kažu mokrani),zapalili skelu,razvalili sto i stolice i pobacali sav građevinski materijal niz liticu.Izlazila policija,fol nešto slikala,bilježila i obećavala da će naći "izgrednike".Opet se majstor prihvati posla,valjali je iznjeti maltu,cimentu i vodu uz liticu visoku stotinjak metara.Ljudi sve uradili da bi ostalima bilo bolje ali džaba.Stoka sve usere.
Hajd' što su planinarski dom kompletan razvalili nego što im je merak skinuti markaciju sa homare,baciti smeće na njivi,uprljati sve što mogu a stolove i stolice izrezbariti i ispisati do neprepoznatljivosti.Za đurđevdanski uranak svake godine bude takva frka,poganluk i lumperaj da je to čudo neviđeno.Pijana i raspuštena balavurdija ponese bombe,prangije i automatske puške i pravo je čudo da još niko nije poginuo.Ponapijaju se ko stoka,obavezno bude tuča pa policija mora intervenisati.Kažu mi ljudi da je količina smeća,razbijenih flaša i pobacanih konzervi tolika kao da je bio Oktobarfest u minhenu a ne uranak na Romaniji.
Dakle,ne treba ta mjesta ni reklamirati dok vlasti ne budu spremne da obezbjede i adekvatno zaštite naše prirodne ljepote.
-
31.12.2011. - 20:27:15 |IP adresa:94.250.7.xxx| rođeni paljanin
ne kaže se homara nego omara, hdakle hprihvati se hučenja, hpravopisa i hgramatike hmoj hmuslimanu, i pozdravi nam efendi cerića volio bi a vjerujem i svi moji sugrađani da dođe na pale. bio bi lijepo dočekan
-
17.08.2010. - 21:19:32 |IP adresa:77.78.229.xxx| ex paljanin
To ti je romanijski izraz za glasovir tipa "Steinway & Sons"
Fol ne zna šta je homara?E Tito dragi,sve ko fol građani a Matija Gubec ortodoksni pitar za njih...
-
18.08.2010. - 11:29:14 |IP adresa:81.93.87.xxx| Posjetilac
E,za vrijeme Tite nisi ni pomislio da OMARU,nazoves homarom.
Toliko,za sveznajuceg ex paljanina.
-
18.08.2010. - 11:51:06 |IP adresa:80.65.93.xxx| Posjetilac
Nisam znao da slovo H u Titin vakat nije postojalo-**** te 'itler.
-
19.08.2010. - 06:33:09 |IP adresa:81.93.87.xxx| Posjetilac
Nekog`itler,a nekog`rvati.I to dva puta u 20.vijeku
-
19.08.2010. - 08:01:22 |IP adresa:217.75.194.xxx| Posjetilac - Vezano za koristenje slova "H" ...
Prije nakoliko godina je izasao jedan tekst koji je stekao veliku popularnost medju svim onim koji imaju pristup internetu. Izmedju ostalih anomalija koje su nas zapljusnule poslije rata autor tog teksta se dotakao i gore spomenutog prekomjernog koristenja slova H. Link u prilogu.
http://www.infobar.ba/forum/viewtopic.php?t=7765&sid=a2c036192ed9fbd5c579e829a8c03724
| < Nazad | Dalje > |
|---|
