“Dvori samotvori” Rajka Petrova Noga

0
26

Na Filozofskom fakultetu na Palama juče je održano književno veče “Dvori samotvori” Rajka Petrova Noga, na kojoj je ljubiteljima lijepe pisane riječi predstavljeno sedam izabranih djela poznatog srpskog pjesnika, koja žanrovski čine dvije knjige poezije, dvije proze i po jedna eseja, memoara i književne kritike.
Govoreći o izabranim djelima, profesor savremene srpske književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu Jovan Delić kaže da Nogova poezija pokazuje izuzetnu zrelost.

“Od ranih dana Nogo pokazuje zrelost koja dolazi otuda što se on okreće arhetipu djetinjstva, arhetipu smrti, roditeljske smrti i smrti djece, čak pokazujući bliskost djeteta i smrti, jedna stvar koja se `vuče` još od `Gilgameša`. Otuda ogroman uspjeh tih prvih knjiga i njihovo univerzalno značenje”, rekao je Delić.

On kaže da se Nogove kasnije knjige, počevši od “Lazareve subote” preko “Neodremanog oka” do “Ne tikaj u me” tiču više novije istorije, jednim dijelom mitologije i jednim dijelom srpskog kulturnog nasljeđa, kao što su stećci za koje se Nogo bori već 50 godina. “S zbirkom `Ne tikaj u me` Nogo je postao pjesnik kulture”, istakao je Delić.

On je istakao i značaj knjige posvećene književniku Skenderu Kulenoviću, posebno zato što je riječ o sonetu.

“Kada je riječ o sonetu, tu se stvorio jedan važan trougao – Kulenović, Stevan Raičković i Rajko Nogo, koji sjedinjuje obojicu, a nalazi svoj put u sonetu”, rekao je Delić i istakao značaj ove knjige zbog poetike soneta, a samim tim i zbog poetike Rajka Petrova Noga.

Kada je riječ o prozi, Delić je dodao da se u izabranim djelima nalazi poetski roman “Ječam i kaloper”, te roman “Zapiši to, Rajko”, koji je naslov dobio po citatu Mome Kapora.

“To je jedna vrsta dnevnika, događaja i onog što je on vidio i doživio, a pri tom se pokazao kao majstor portreta, a među najboljim su Ćamila Sijarića, Ive Andrića i Meše Selimovića”, naveo je Delić.

Nogo kaže da je najveći kompliment koji mu se može dati je da je svojim izabranim dijelima stvorio “Dvore samotvore”. “Poznato je da sam bio siroče i beskućnik i da sam se skućio u knjigama. Za 70 godina sedam knjiga…ni malo, ni mnogo. Taman”, rekao je Nogo.

Na konstataciju da je paljanskoj publici uvijek drag gost, on je rekao da tu ima “izvjesnog minulog rada”.

“Kad vratim sjećanja na ono šta smo sve preživjeli, dobro je da smo još živi, a još bolje što smo još normalni”, naglasio je poznati srpski pjesnik.

On je istakao da umjesto prave, visoke književnosti vlada trivijalna knjiženost i da se tako razgrađuje identitet i borba za književnost i za srpski jezik.

“Srbi su književnocentričan narod i kroz našu svetosavsku vjeru pravoslavnu to je jedino što nas drži u identitetu. Nevjerovatno je kako ljudi hrle da ne vide stvari sa srpskog stanovišta i kako hoće da budu ono što nisu”, naglasio je Nogo.

Govoreći o “prisvajanju” srpskog jezika, Nogo je rekao da se “te krađe, prekrađe i te kleptomanije jezičke ne boji”.

“Vukovo pretemeljenje srpskog jezika i srpske kulture je tako silovito i snažno i na njemu je napisana tako moćna književnost da nam ništa nisu mogli ni 500 godina pod Turcima, ni Austro-Ugarska, ni `Brozomora`, ni Aleksandrovo integralno jugoslovenstvo, ni ovo za koje se traži ime šta je ovo”, kaže Nogo.

Jezik je moćan i književnost je moćna i džaba što pokušavaju da to trivijalizuju, rekao je Nogo, citirajući Matiju Bećkovića da se “crnogorski jezik najbolje uči na srpskom – crnogorski može jedino da se uči na srpskom”.

“To što neki svojataju srpski jezik – biće, pa će proći”, poručio je Rajko Petrov Nogo.

(www.palelive.com / Srna)

Postavi komentar

Komentarišite prvi!

avatar