Ulaskom Hrvatske u Šengen zonu mogao bi se zakomplikovati prelazak ljudi i roba

SARAJEVO – Ulaskom Hrvatske u Šengen zonu 1. januara postoji izvjesna opasnost za BiH da će se se zakomplikovati prelazak ljudi, kao i robe, bez obzira da li je riječ o kvarljivoj ili nekvarljivoj, tako da je neophodno osposobiti još jedan granični prelaz sa kompletnim inspekcijskim nadzorom, rekao je predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH Zdravko Marinković.

Marinković je izjavio Srni da Šengen podrazumijeva administriranje na poseban način svih onih koji su registrovani za prelazak granice, te da su iz tog razloga zamolili kolege iz Hrvatske privredne komore da pomognu u identifikaciji tih problema, s obzirom na to da su oni bili u istoj poziciji donedavno, kada je Slovenija bila u Šengenu, a Hrvatska nije.

„Željeli smo od njih da čujemo kakve su imali probleme i način na koji su ih rješavali kako bismo mogli blagovremeno našim nadležnim organima skrenuti pažnju na to, te predložiti im mjere za način rješavanja tih problema“, rekao je Marinković i dodao da se uskoro očekuje sastanak sa predstavnicima Hrvatske privredne komore.

S jedne strane, prema njegovim riječima, privredna aktivnost u BiH raste, tako da postoji potreba za povećanim transportnim uslugama, što opet ima veza i sa prelascima granice.

Predsjednik Spoljnotrgovinske komore rekao je da se u posljednjih šest godina povećao prelazak teretnog prevoza robe preko graničnih prelaza za oko 40 odsto, uglavnom prema EU.

„Imamo ogroman broj graničnih prelaza prema EU, odnosno Hrvatskoj, ali nisu svi na adekvatan način opremljeni, niti se preko njih može vršiti transport robe. Nemamo druge vidove transporta za robu osim drumskog, tako da prevoz naše robe iz i u zemlju zavisi od kamionskog prevoza“, naveo je Marinković, te dodao da je prevoz robe željeznicom slab, a da brodski prevoz ide preko luke Ploče, što je nedovoljno.

Što se tiče prevoza robe ka EU, odnosno prema Hrvatskoj, on je podsjetio da BiH ima već godinama velike probleme sa zagušenošću granice u periodu kada se izvozi lako kvarljiva roba, odnosno sezonska – voće i povrće koje ne trpi dugo čekanje.

Marinković je rekao da postoje samo dva granična prelaza koji su opremljeni adekvatnim službama za prelazak te robe, Gradiška-Stara Gradiška i Bijača-Nova Sela.

„To nam se ljetos desilo u julu i avgustu, imali smo nekoliko sastanaka i razgovora na kojima smo donosili određene zaključke, te predlagali nadležnim organima na nivou BiH mjere kako bi se taj problem trenutno razriješio, jer su gubici dvostrani“, naveo je Marinković.

Prema njegovim riječima, gube proizvođači čija roba se transportuje, jer im ona kalira, zato što je puna vode koja isparava, čime se gubi kvalitet, a što dovodi do raskidanja ugovora ili se plaćaju cijene koje nisu ugovorene.

Marinković je naveo da su na gubitku i prevoznici koji vrše uslugu transporta, jer čekaju na graničnim prelazima, te istakao da je sve to bilo uzrokovano nedovoljnim brojem fitosanitarnih inspektora i neusklađenošću radnog vremena na granici sa jedne i sa druge strane.

On je naglasio da su tada tražili i da pojedini organi koji „gazduju“ granicom – Granična policija i Uprave carina, obezbijede i takozvane zelene koridore, da se prevoznici sa hladnjačama prioritetno propuštaju, odnosno dovode u poziciji da mogu što prije obaviti taj pregled.

„Tražili smo i da se rad kontrolnih organa koji izdaju fitosanitarne sertifikate produži i da se njihova radna vremena sa BiH i hrvatske strane usklade kako bi propulzivnost granice bila što bolja“, podsjetio je Marinković, te dodao da to nije realizovano, tako da su privrednici na kraju sezone zabilježili gubitke.

Sve ovo što se dešavalo, prema njegovim riječima, pokazuje da je neophodno da se broj BIP-ova /graničnih prelaza sa kompletnim inspekcijskim nadzorom/ poveća.

„Naš je prijedlog da se granični prelaz Svilaj, ako ne može ništa drugo, osposobi na takav način, kako bi se povećao protok lako kvarljivive robe“, ponovio je Marinković.

PRIVREDNICI STRAHUJU OD RASTA CIJENE ELEKTRIČNE ENERGIJE

Kada su u pitanju drugi izazovi koji stoje pred privrednicima BiH, Marinković je naveo i eventualni rast cijena električne energije, kako u Federaciji BiH, tako i u Republici Srpskoj.

„Privrednici su u strahu od mogućnosti rasta cijene struje“, istakao je Marinković, te dodao da će rast cijena električne energije uticati na cijenu proizvoda, a samim tim i na konkurentnost proizvoda iz BiH na tržištu.

On je podsjetio da je i prošle godine bila priča o poskupljenju struje za privredu, te dodao da su se privrednici i predstavnici elektroprivreda dogovarali o tome.

„Koliko god to poskupljenje bilo, ono je veliko za privredu BiH, ali treba razumjeti i isporučioce električne energije i elektrosistem zemlje, jer je on veoma krhak i zavisan. Dovodi se u pitanje da li elektroprivrede mogu same sebe da finansiraju, ako ne dođe do poskupljenja električne energije ili će otići u gubitak, a riječ je o javnim preduzećima“, naglasio je Marinković.

On je upozorio da povećanje cijena struje direkto utiče na poskupljenje svega, a samim tim i na inflaciju.

„Naš apel je da se cijena električne energije ne povećava, jer će to uticati i na inflaciju i na cijenu industrijskih proizvoda. Na takav način naši proizvodi koji se izvoze biće manje konkurentni na stranom tržištu, a nama su upravo električna energija i imputi koje imamo u proizvodnji jako važni, kako bismo održali kavu-takvu konkurentnost na tržištu“, naglasio je Marinković.

I DALJE STOJI APEL ZA SMANJENJE AKCIZA

Kada je nafta u pitanju, rekao je on, stoji stalan zahtjev za smanjenje akciza kako bi se pomoglo privredi, ali i stanovništvu, jer 40 feninga po litru goriva nije malo u strukturi cijene bilo čega, pa i goriva koje se koristi za proizvodnju, a na takav način bi se moglo uticati i na inflaciju.

„Apelujemo na nadležne organe u BiH da razmisle još jednom i pridruže se svim zemljama u okruženju koje su na takav način razriješile pitanje cijena energenata“, naveo je Marinković.

Prema njegovim riječima, rukovodstvo Spoljnotrgovinske komore čeka da se formira vlast na svim nivoima u BiH, kako bi im bili predstavljeni programi, te tražili način da zajedno pokušaju riješiti neke od gorućih problema za privredu.

SLIJEDI POTRAGA ZA NOVIM TRŽIŠTIMA

„U narednom periodu imamo namjeru, a to nas je ova kriza poučila, da tražimo i zamjenska tržišta. Ovog momenta je EU naše najznačajnije tržište i tu smo prisutni sa više od 70 odsto izvoza naše robe, ali nije viška da širimo svoju zonu uticaja i na druga tržišta, kako bismo napravili diverzifikaciju i na druga tržišta i u okviru same EU“, naglasio je Marinković.

On je podsjetio da su najznačajniji trgovinski partneri BiH iz EU Italija, NJemačka i Austrija, te dodao da sa pojedinim zemljama kao što su skandinavske, ne postoji razvijena trgovina.

„U fazi smo istraživanja tih tržišta kako bismo na njih uputili naše privrednike“, poručio je predsjednik Spoljnotrgovinske komore.

(www.palelive.com / Srna)