Panić: Poruke pisati ćirilicom

0

ISTOČNO SARAJEVO – Odnos prema maternjem jeziku treba da bude lični, da se prilikom pisanja poruka koristi ćirilica, ocijenila je profesor sa Katedre za srbistiku Filozofskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu Svetlana Panić.

„Imamo sredstva, ali ih ne koristimo“, rekla je Panićeva novinarima u Istočnom Sarajevu, uoči predavanja za srednjoškolce o temi „Status srpskog jezika u savremenom društvu“, koju su organizovali Matična biblioteka Istočno Sarajevo i Katedra za srbistiku Filozofskog fakulteta.

Ona je naglasila da se često mogu čuti komentari da to nije važno, što upravo pokazuje kakav je odnos prema maternjem jeziku. „Maternji jezik, uz Srpsku pravoslavnu crkvu pokazuje sve ono što mi u suštini jesmo“, rekla je Panićeva.

Prema njenim riječima, nije popularno govoriti o tome koliko je srpski jezik ugrožen. „Akcenat bih stavila na naš odnosu prema maternjem jeziku. Postoji potreba za odbranu više nego što se priča o tome“, smatra Panićeva.

Ona je napomenula da je problem civilizacijsko-kulturološki trenutak u kojem se živi, u kojem nematerijalna dobra nemaju dovoljno istaknutu vrijednost.

„Jezik je ono na čemu se zasniva nacija, a nacija je onaj kontekst u kojem se mi određujemo od rođenja pa nadalje. Globalistički pogled podrazumijeva da se sve vrijedosti koje su vijekovima bile proklamovane kao takve, sada skrajnjuju i da se neke druge stvari guraju u prvi plan i proglašavaju mnogo važnijim“, istakla je Panićeva.

Ona je navela da nacionalno obilježje polako poprima skoro pežorativno značenje, iako ima potpuno afirmativno značenje.

„Pitanje je da li možete ući u bilo koju banku u Srpskoj i dobiti obrazac na ćirilici. Da biste to dobili morate da se bavite nekim pravnim procedurama i vjerovatno na kraju nećete ni uspjeti da ostvarite to svoje, Ustavom zagarantovano pravo“, istakla je Panićeva.

Bibliotekar u Matičnoj biblioteci Istočno Sarajevo Slađana Bratić istakla je da oni koriste ćirilicu u radu, ali što se tiče knjiga, biblioteka ne može i ne treba da ima bilo kakvu cenzuru, pa i kada je riječ o jeziku.

„Imamo knjige na svim jezicima, i na srpskom, a i na jezicima koji se sada zovu drugim imenom, a korijen imaju u srpskom jeziku. Starije generacije čitalaca nemaju problem s tim da čitaju i ne nekadašnjem srpskohrvatskom jeziku. Međutim, više insistiraju da to bude čisto srpski jezik, da ne budu neki savremeni prevodi koji se objavljuju“, istakla je Bratićeva.

Ona je dodala da je sve manje knjiga koje se štampaju na ćirilici, čak i ako dolaze iz Srbije.

Bratićeva je navela da se trude da na sve načine organizuju ovakva predavanja ili okrugle stolove na kojima će ukazati na značaj očuvanja srpskog jezika i ćiriličnog pisma, jer su oni nerazdvojni.

„Ukoliko ne budemo vodili računa o srpskom jeziku i pismu za nekoliko godina nećemo biti u stanju da pročitamo svoju istoriju“, zaključila je Bratićeva.

Predavanje za srednjoškolce večeras je organizovano s ciljem da se ukaže na značaj očuvanja srpskog jezika i ćiriličnog pisma, koji su nerazdvojni.

Predavanje je organizovano u Kulturnom centru Istočno Novo Sarajevo povodom Međunarodnog dana maternjeg jezika, a predavači su bili profesori Biljana Mišić i Svetlana Panić.

(www.palelive.com / Srna)

Прати тему
Обавијeсти мe о
0 Коментара
Ugrađene povratne informacije
Pogledaj sve komentare