Огласи
BANJALUKA – Srpski vladar Stefan Tvrtko Kotromanić, iz druge polovine 14. vijeka, imao je ogromnu ulogu u srpskoj istoriji, posebno što je kao potomak vladarske dinastije Nemanjića nastupio kao obnovitelj srpske monarhije, čime je središte dijela srpske državnosti premješteno u Bosnu, izjavio je Srni istoričar Dejan Došlić.
Povodom čestih pokušaja krivotvorenja srpske istorije i pogrešnih interpretacija kralja Tvrtka, kao značajne srpske istorijske ličnosti u medijima, posebno u Federaciji BiH, i nedavnog skrnavljenja Crkve Svetih Apostola Petra i Pavla u Ošanićima kod Stoca prilikom neovlaštenog snimanja filma „Kralj Tvrtko“, finansiranog iz FBiH, Došlić je rekao da postoje takvi, kao i pokušaji selektivnog pristupanja istorijskim izvorima u dnevno-političke svrhe.
„Takvo tumačenje događaja iz prošlosti, koje bi odgovaralo nekim tendencijama u sadašnjosti nije u skladu sa istorijskom naukom i metodologijom“, pojasnio je Došlić, koji je i viši asistent Filozofskog fakulteta u Banjaluci.
On je naglasio da, kada se govori o bilo kojoj istorijskoj ličnosti, pa i o kralju Tvrtku, treba se zbog same istine držati isključivo istorijskih izvora i dokumenata koje su same te ličnosti izdavale te ih predstavljati i navoditi upravo onako kako su i one same sebe predstavljale.
„Uloga kralja Tvrtka Prvog Kotromanića u srpskoj istoriji trebalo bi da bude još više prepoznata, pošto je kao potomak srpske vladarske dinastije Nemanjića nastupio kao obnovitelj srpske monarhije, a na taj način je središte dijela srpske državnosti premješteno u Bosnu, dok se drugi dio formirao uglavnom oko kneza Lazara“, naveo je Došlić.
„Tvrtko je čvrsto bio povezan sa Nemanjićima jer je bio praunuk kralja Dragutina i unuk banice Jelisavete Nemanjić. Tako je bio najbliži krvni srodnik Nemanjića, bliži od svih ostalih srpskih gospodara u drugoj polovini 14. vijeka“, istakao je Došlić.
On je podsjetio da je kralj i ban Tvrtko Kotromanić vladao od 1353. do 1391. godine i da je njegova kraljevska titula glasila „u Hrista Isusa blagovjerni i Bogom postavljeni Stefan, kralj Srba i Bosne i Pomorja i Zapadnih strana“.
Prema njegovim riječima, uloga kralja Tvrtka u srpskoj istoriji bila je jedinstvena, a prije svega, državotvorna i počivala je na nasljeđenim tradicijama svoga roda u Bosni, koja je nadograđena vladarskom simbolikom i idejom Nemanjića.
Došlić je napomenuo i da je kralj Tvrtko krunisan na Mitrovdan, 26. oktobra 1377. godine, a istorijski izvori upućuju da je to bilo u pravoslavnom manastiru Mileševa, gdje su počivale mošti Svetog Save.
„Oblasti koje je njegova država obuhvatala bile su široke. Osim onih kojima je vladao od početka – Bosna, Usora i Soli, Donji kraji, Humska zemlja i Zapadne strane, Tvrtko je značajno proširio svoju vlast i na dio Podrinja i Polimlja sa Mileševom, na Gacko, zatim Trebinje, Konavle i Dračevicu, kasnije i na Kotor i Dalmaciju“, naveo je Došlić.
Pod njegovim vlašću su se, kako je naveo, između ostalih, našli i Knin, Split, Trogir, Šibenik i mnogi drugi gradovi.
On je podsjetio da je u Tvrtkovoj kraljevini najmoćniji vlastelin bio srpski vojvoda Vlatko Vuković, koji je bio njegov čovjek od povjerenja i predvodio je Tvrtkovu vojsku u Kosovskom boju 1389. godine, a ta vojska je ujedno bila i lijevo krilo srpske vojske u borbi protiv Turaka.
Došlić je napomenuo da se za vrijeme vladavine kralja Tvrtka dogodilo mnogo značajnih događaja za srpsku istoriju, podsjetivši da su u to vrijeme srpski vladari morali da vode borbe sa turskim osvajačima da bi sačuvali svoj narod i oblasti od Turaka.
„Jedan od takvih značajnih događaja je kada je vojvoda Vlatko Vuković zajedno sa Radičem Sankovićem porazio tursku vojsku kod Bileće 1388. godine“, naveo je Došlić.
On je podsjetio da je godinu dana kasnije vojvoda Vlatko predvodio lijevo krilo srpske vojske na Kosovu polju. Uz sam čin krunisanja, to je jedan od najvažnijih događaja iz njegove vladavine, dodao je Došlić.
Došlić je dodao i da je važno da srpski narod, a naročito mladi, znaju za tako važne ličnosti iz svoje istorije, jer je istorija i prošlost u vrtlogu savremenih događaja i dalje oblast koja može da predstavlja sigurnu tačku oslonca, čime se stvara i čvrćši temelj za buduće generacije.
O kralju Tvrtku Kotromaniću pisao je i akademik i istoričar Vladimir Ćorović u knjizi „Istorija Jugoslavije“ iz 1933. godine u kojoj je naveo da je Tvrtko u jednoj povelji Dubrovčanima opisao zašto se i kako krunisao za kralja.
„Darovan mi je dvostruki vijenac da bih mogao vršiti dvije vlasti. Od početka imam vlast u Bosni koju mi je Bog darovao. Zatim sam naslijedio prijesto mojih praroditelja, gospode srpske“, opisao je kralj Tvrtko u svojoj povelji.
U toj knjizi se dalje navodi da je kralj Srba i Bosne od Nemanjića preuzeo ime Stefan, koje je u srpskoj državi postalo vladarski simbol i to ime je dodao svom imenu i potpisivao se kao Stefan Tvrtko.
(www.palelive.com/Srna)
