Košarac: Snažnije i konkretnije djelovati u privlačenju stranih investicija

0

JAHORINA – Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac izjavio je danas da BiH mora mnogo snažnije i konkretnije djelovati kako bi privukla strane investicije, te da je to ključni i bazični zadatak koji je potrebno na adekvatan način riješiti u narednom periodu.

“Veoma je važno i značajno definisati top sektore u Republici Srpskoj i Federaciji BIH /FBiH/ i vidjeti na koji način omogućiti ambijent da se ti sektori razvijaju”, rekao je Košarac novinarima uoči skupa “Global biznis egzekjutiv ritrit 2021”, koji se održava na Jahorini.

Prema njegovim riječima, BiH ima tradicionalan pristup, iskustva, prisutnost stranih investitora, ali mora mnogo snažnije i konkretnije djelovati da bi privukla strane investicije.

On je istakao da ga raduje posvećenost entitetskih struktura i da se na tom pitanju radi.

“Raduje me činjenica da postoje konkretni prijedlozi nadležnih entitetskih tijela. Ministarstvo spoljne trgovine i ekonoskih odnosa će sigurno koordinirati sve te aktivnosti, ali mora svakodnevno iskazivati energiju i viziju ka tome na koji način privući strane investicije u Republiku Srpsku i FBiH”, naveo je Košarac.

On je ukazao da se na tome ne smije stati i da je to jedina šansa da se, uz sve napore koje čine entitetske vlade, očuvaju radna mjesta, da se investira u infrastrukturu ili privredu, da se nađe način i formula da bi strane investitore doveli u Srpsku i FBiH, te da to treba raditi mnogo hrabrije.

Košarac je rekao da će od svojih saradnika insistirati da, zajedno sa Savjetom za strane investicije i Agencijom za promociju stranih investicija /FIPA/, činiti svakodnevne aktivnosti u tom smislu.

“Nisu nam dovoljni samo kontakti sa ambasadorima, to pokazuje određenu sporost. Ona jeste značajna, ali vidjeti na koji način možemo, u direktnom kontaktu svih nivoa vlasti, ova pitanja definisati. Podržavam ovakvu vrstu konferencija, uključujući i lokalnu strukturu”, naveo je on.

Košarac je dodao da je veoma važno da lokalne strukture vlasti, osim entitetskih i zajedničkih nivoa, budu uključene u ovu aktivnost.

“Zato me raduju napori određenih struktura, u ovom slučaju iz Republike Srpske, koji potenciraju projekte slobodnih zona u BiH, odnosno Republici Srpskoj, a prije svega mislim na grad Trebinje, Bratunac, Gradišku, Bijeljinu, Rudo i neke druge sredine i ovo će biti prava prilika da vidimo kako to pitanje adekvatno da tretiramo i obezbijedimo prisutnost stranih investitora u slobodnim zonama”, rekao je ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa.

On smatra da postoji mogućnost da se u legislativnom smislu napravi iskorak i da na temelju stavova Vlade Republike Srpske, koji su dostavili Ministarstvu spoljne trgovine, pored olakšica u carinskom i nekom drugom smislu, pokrenu i izmjene Pravilnika o primjeni zakona o PDV-u, koji bi podrazumijevao da one kompanije koje posluju u slobodnoj zoni, a trenutno ih u BiH ima četiri, i sa incijativom za još najmanje pet, budu oslobođene ukoliko taj pravilnik bude usvojen.

Prema njegovim riječima, to bi se odnosilo na PDV za električnu energiju, gas i druge komunalne usluge, što bi pored određenih politika u kontekstu zapošljavanja radnika koje sprovode zavodi za zapošljavanje i kroz stimulanse kada je u pitanju carina i PDV, bila značajna poruka stranim investitorima da institucije razmišljaju na adekvatan način kako obezbijediti što je moguće veće investicije i veći priliv stranih investitora u tim slobodnim zonama.

“Vjerujem da to možemo uraditi, to će biti značajni elementi ekonomske politike, koji će omogućiti veće strane investicije i veći broj zaposlenih ljudi i priliv sredstava u budžet i naravno ekonomski razvoj, što i treba da nam bude prioritet i u Republici Srpskoj i u FBiH”, rekao je Košarac.

Košarac: BiH da bude članica Svjetske organizacije slobodnih zona

JAHORINA – Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac istakao je danas na Jahorini da želi da BiH bude članica Svjetske organizacije slobodnih zona.

“Moramo vidjeti koji su to uslovi i standardi na kojima BiH mora raditi, te šta je iz postojećih rješenja primjenjivo u zemlji”, rekao je Košarac na panelu “Slobodne zone – stvaranje uslova za privlačenje investitora” u okviru konferencije “Global biznis egzekjutiv ritrit 2021”.

Prema njegovim riječima, u BiH postoji “defektan pristup” zakonima – kada se jednom zakon donese, on se ne mijenja.

“Smatram da se defektizam mora riješiti time da stalno radimo na temelju iskustava zemalja koje su razvile slobodne zone i to primjenjujemo u našu legislativu”, istakao je Košarac, te uputio apel nadležnim institucijama u Federaciji BiH da, poput Ministarstva privrede Republike Srpske, entitetskoj zakonodavnoj vlasti predloži zakon o slobodnim zonama.

Prema njegovim riječima, to je neophodno kako bi nadležni mogli u što skorije vrijeme sjesti i vidjeti na koji način je eventualno potrebno izmijeniti zakon o slobodnim zonama na nivou BiH.

“Apelujem na kolege na nižim nivoima, na sve lokalne zajednice koje žele da u svojim sredinama imaju slobodne zone, da zajedno sjednemo i definišemo mapu kretanja, organizujemo neka studijska putovanja i obiđemo neke slobodne zone”, istakao je Košarac.

On je rekao da prepoznaje i određene probleme koje imaju firme koje posluju u slobodnim zonama u BiH, te ponovio da su nadležni iz Republike Srpske uputili
Upravnom odboru Uprave za indirektno oporezivanje BiH inicijativu za izradu pravilnika o načinu primjene PDV-a.

“U Srbiji je definisano da se prilikom uvoza repromaterijala ne plaćaju carina i porez, ako je o izvoznom proizvodu riječ, dok se plaća na proizvod koji ide na domaće tržište. Želimo da obezbijedimo da UIO omogući da upravo te kompanije koje posluju u tim zonama ne plaćaju PDV na električnu energiju, gas vodu i neke druge troškove koji ulaze u cijenu proizvoda”, pojasnio je Košarac.

Gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić najavio je da će naredne sedmice biti kompletirana dokumentacija, te predat zahtjev nadležnom ministarstvu za otvaranje slobodne zone u ovom gradu, za koju je izrazio nadu da će biti u ovoj godini.

“Trebinje je geografski pozicionirano tako da mu je neophodna slobodna zona”, istakao je Ćurić na panelu, te pojasnio da je ovaj grad udaljen 20-ak kilometara od EU, naglasivši da je planirano da se u početku slobodna zona prostire na površini od oko 10 do 11 hektara, s mogućnošću proširenja na 100 hektara.

On je rekao da su strateške grane za razvoj Trebinja energetika, poljoprivreda i turizam, te dodao da bi lokalna zajednica u početku u slobodnoj zoni krenula od manjih projekata.

Ćurić je dodao da je rukovodstvo Trebinja svim potencijalnim investitorima poslalo zahtjev da predlože šta to grad treba da učini, kako bi investitori došli i ulagali u ovu lokalnu zajednicu.

“Svjesni smo da svi investitori koji žele da dođu moraju imati razlog za dolazak u ovaj grad, a ne neku drugu sredinu”, rekao je gradonačelnik Trebinja, te podsjetio da već postoji popust na rentu, na objekte koji se grade u poslovnoj zoni, a odnose se na proizvodnju.

On je istakao da Trebinje raspolaže i sa ljudskim resursima, te dodao da će se izgradnjom aerodroma u ovom gradu stvoriti još bolji uslovi za investiranje u ovu lokalnu zajednicu na dobrobit grada, ali i cijele Republike Srpske.

Predsjednik Savjeta stranih investitora u BiH Branimir Muidža istakao je da bez dobre infrastrukture nema ni dobre slobodne zone.

On je podržao inicijativu o izmjeni zakona o slobodnim zonama u BiH i oslobađanje plaćanje PDV-a na električnu energiju i druge komunalne usluge kompanijama koje posluju u slobodnoj zoni, te naglasio da sve to mora ići paralelno sa vladaavinom prava u BiH, te stabilnosti i predvidivosti u zemlji.

Direktor slobodne zone “Holc” BiH Mahir Selimović rekao je da je u zemlji neophodna izmjena zakona o slobodnim zonama, jer prema aktuelnom zakonu kompanije koje posluju u ovom okruženju nemaju nikakvih benefita, navodeći da nigdje ne postoji da se plaća carina na uvoz repromaterijala za proizvode koji se plasiraju na strana tržišta.

Govoreći o slobodnim zonama u Srbiji, menadžer slobodne zone “Pirot” Vladan Stojanović rekao je da ih je 15 u ovoj susjednoj zemlji, da se prostiru na oko 2.200 hektara, te da je prihod 2019. godine bio 4,6 milijardi evra, od čega se 2,3 milijarde evra odnosi na izvoz.

Prema njegovim riječima, godišnje investicije u slobodne zone u Srbiji iznose oko 200 miliona evra.

Kada je riječ o slobodnoj zoni koju predstavlja, Stojanović je naveo da je njen prošlogodišnji promet iznosio 623 miliona evra, od čega se 380 miliona odnosi na izvoz, dok se prostire na 140 hektara.

On je istakao da u slobodnoj zoni “Pirot” posluje 20 proizvodnih kommpanija, 59 trgovačkih, te da zapošljava 6.200 radnika.

Stojanović je naveo da ova slobodna zona ima razvijenu infrastrukturu, dobru vezu sa lukama u susjednim državama, stručno osoblje kada je u pitanju špedicija, te prisustvo carine i usluge transporta, pretovara i skladištenja.

“Slobodne zone omogućavaju zapošljavanje domaće radne snage, dolazak novih tehnologija, a kompanijama koje posluju u njima da budu konkurentnije na tržištu”, zaključio je Stojanović.

Slobodna zona da zaživi do kraja godine

Ministar privrede i preduzetništva Republike Srpske Vjekoslav Petričević rekao je danas da se nada da bi slobodna zona u Republici Srpskoj mogla da zaživi do kraja godine.
“Ministarstvo privrede nosilac je zakona o slobodnoj trgovini u Republici Srpskoj i u zajedničkom radu sa nivoom BiH cilj nam je da oformimo prve slobodne zone u Republici Srpskoj koje će imati bitne segmente i na neki način odgovoriti svim potrebama poslovanja unutar slobodnih zona, kao što je slučaj sa slobodnom zonom u Pirotu”, istakao je Petričević.

On je rekao novinarima da je na panelu “Slobodne zone – stvaranje uslova za privlačenje investitora” u okviru konferencije “Global biznis egzekjutiv ritrit 2021” na Jahorini dogovoreno da će biti nastavljena saradnja i da je dobro da postoji interes svih nivoa vlasti u BiH za slobodne zone.

“U narednom periodu ćemo organizovati zajedničku posjetu slobodnoj zoni u Pirotu i dalje koristiti sva njihova iskustva u poslovanju i osnivanju”, najavio je Petričević.

On je naveo da očekuje da prvi zahtjev za osnivanje slobodne zone dođe iz Trebinja, a da je u završnoj fazi elaborat za formiranje slobodne zone u Bratuncu.

“Dodatna prednost je ta što ćemo kroz taj elaborat moći da, u skladu sa zaključkom sa zajedničke sjednice vlada Srbije i Srpske, uputimo inicijativu Vladi Srbije, koja će investirati u infrastrukturu slobodnih zona 10,5 miliona evra, što omogućava da realno možemo očekivati da takva slobodna zona zaživi u Republici Srpskoj, nadam se i do kraja ove godine”, naglasio je Petričević.

On je naveo da u tome u ovim okolnostima velika šansa za privlačenje stranih investitora, s obzirom da je globalni trend da se investitori na neki način povlače iz zemalja Bliskog istoka, Azije i da traže nove lokacije u Evropi.

“Tu su naše ogromne prednosti, kao što je blizina EU, kao i infrastruktura koja se unapređuje iz godine u godinu. Sve nam to daje mogućnost da kroz formiranje slobodnih zona privučemo investitore, ne samo strane, već i domaće, koji prije svega izvozno posluju”, dodao je Petričević.

On je naveo da su plate u slobodnim zonama znatno veće nego van njih, “jer upravo na osnovu benefita koje privrednici dobijaju, imaju mogućnost da dođu do kvalitetnije radne snage i adekvatno je plate”.

(www.palelive.com / Srna)

Pretplatite se
Obavijesti me o
0 Komentara
Inline Feedbacks
View all comments