Zimski uspon do Novakove pećine na Romaniji

0
21

Već dugo vremena nismo objavili nijedan putopis. Lijepo vrijeme proteklih dana bilo je dobar povod da odemo do Novakove pećine. S obzirom na to da mnogi jedva čekaju proljeće i da su se zaželjeli prirode i planinarenja ovaj putopis će im biti dobra inspiracija i motivacija.

Zima na Romaniji je uvijek surova i opasna, pa planinarima preporučujemo da se dobro obuku, ponesu dovoljno hrane, napune baterije mobilnih telefona, ponesu upaljač ili šibice, drugu pomoćnu opremu… čak i kada je vrijeme lijepo i bez snijega. Na planini se vrijeme može promijeniti za petnaest minuta. Brzo se spusti magla, počne padati snijeg, pa mnogi planinari izgube orijentaciju. Pogled na Romaniju iz Pala otkriva da nema mnogo snijega. Najvisočiji vrh Romanije Lupoglav je na 1659 m. Ovih dana je snijeg padao samo na visočijim tačkama.

Automobil ostavljamo kod Carevih voda i uživamo u pogledu na sunčanu Jahorinu. Vidi se lijepo prosjek nove gondole Pale – Jahorina. Ne zavidimo skijašima na Jahorini, jer Romanija ima svoje čari.

Početak pješačenja u 13.30 h otkriva da smo pogriješili jer se nismo dovoljno dobro spremili za snijeg koji je oko 20-30 cm. Međutim, raspoloženje nam podiže sunčano i toplo vrijeme, bez vjetra. Ovim stazama prije nas niko nije prošao bar dvadesetak dana.

Natpis “Novakova pećina 1 h pješačenja”. Pozdravljamo ga vedro, ne sluteći koliko će se naš sat hoda produžiti i na šta ćemo naići.

Nakon više od pola časa hoda sa nekoliko odmora, dolazimo do platoa gdje je nekada bio smješten planinarski dom Romanija. Ko ne zna da je tu nekada bio dom teško da bi primijetio ruševinu. Otežavajuća okolnost je što se snijeg sa drveća topi i pada na sve strane. Kosa nam je mokra i pored toga što imamo kapuljače. Slažemo se da nam za ovaj uspon trebaju krplje i nadamo se da prema Novakovoj njivi neće biti značajno veći snijeg. Sada smo na pola puta.

Nažalost, naše procjene su bile loše, snijeg je veći svakim metrom, jer je šuma gušća i veći je hlad koji prave omare. Visina snijega nekoliko desetina metara od Novakove njive je narasla na 80 cm. Jedva gazimo snijeg, razmišaljamo o povratku, ali želja za osvajanjem stijena Romanije je jača. Pijemo malo domaće rakije od kruške, da nam prostruji krv.

Izlazimo na Novakovu njivu. Snijeg je na nekim dijelovima 100 cm. Gazimo duboko i smjenjujemo se svakih tridesetak metara. Noge su nam mokre, a snijeg siječe cjevanice. Jedva se probijamo ivicom njive prema stijenama i Novakovoj pećini. Otkrivamo da smo u hodu već preko 100 minuta. Raste nam moral, još samo nekoliko prepreka.

Gledamo u stijene, vidimo srpsku zastavu, krstimo se i zahvaljujemo Romaniji što nas je ugostila. Na putu su nam pale omare, koje je oborila težina snijega. Penjemo se na njih i gledamo prema zapadu u vrhove omara iza kojih proviruje Sunce.

Ostajemo bez teksta. Iz nas neka radost i dobro raspoloženje. Pred nama poznati pejzaž u nesvakidašnjim bojama. Prisjećamo se imena uzvišenja i sela. Slikamo se i puni optimizma krećemo dalje.

Dolazimo do opasnog dijela. Pisac teksta se zbog straha od visine dvoumi i pita da li možemo dalje. Snijeg je potpuno prekrio uzanu planinsku stazu. Grupa odlučuje da možemo. Za ovo nam trebaju užad, a mi ih nemamo.

Čistimo stazu i probijamo se prema usponu za pećinu. Čelično uže je na nekim dijelovima prekriveno sniježnim nanosima i ne može se koristiti. Penjemo se oprezno prema pećini.

Ka pećini je strmije, ali bar nema snijega. Malo je klizavo. Izlazimo bez problema, pećina je pred nama.

Brzo se presvlačimo jer smo mokri do gole kože. Trenutno je 16.00 h, dogovaramo se da brže reagujemo. Pravimo kratku pauzu za užinu i osvježenje. Uživamo u beskrajno lijepom pogledu na dragu nam zemlju. Vrijeme je lijepo, Sunce grije stijene, vazduh je čist, uživamo nekoliko minuta… Bilježimo lijepe kadrove koje ćete imati priliku vidjeti u našem video prilogu. Osjećaj je nezaboravan.

Krećemo nazad u 16.34 h. Ubrzavamo korak, jer Sunce polako zalazi. Na polaznoj stanici smo u 17.29 h.

Zaustavljamo se pored Carevih voda da malo popijemo vode i fotografišemo. Prisjećamo se priče Careve vode – podmlađuju dušu preko 500 godina.

(www.palelive.com)

Postavi komentar

avatar
wpDiscuz