srijeda, 27. avgust 2014.

Pale live! Urban info portal

Palelive.com YouTube kanal Prati nas na Facebook-u! Prati nas na Twitter-u!



El. pošta Štampa

Gromile na Romaniji i Glasincu


Na Romaniji i Glasinačkom polju često možemo pronaći gomile kamenja, za koje mislimo da su mjesta za odlaganje otpada prilikom iskrčivanja posjeda. Međutim ove gomile, predstavljaju dio jedne kulture koja potiče iz daleke prošlosti, čak iz ilirskog perioda (1800. do 200. godine p.n.e.). Većina gromila je iz Halštatskog perioda (Gvozdeno doba) od 800. do 500. godine p.n.e, kada Glasinačka kultura doživljava svoj procvat.


Narod ove gomile kamenja naziva "gromilama", naučnici "humkama" ili "tumulima". U ilirskom periodu u ovim gomilama kamena su sahranjivani mrtvi. S obzirom na to da su Iliri vjerovali u zagrobni život, svoje mrtve su sahranjivali sa ličnom imovinom. Zahvaljujući ostacima koji su pronađeni na Glasincu, naša istorija je ostala bogatija za mnoga otkrića, a Glasinačka kultura je postala poznata širom svijeta.


Velika istraživanja i ispitivanja gromila su rađena krajem 19. vijeka, tačnije 1888, 1895. i 1897. godine, od strane Zemaljskog muzeja u Sarajevu. Najveći broj gromila je pronađen u okolini Sokoca, pa istočno prema Rogatici. Ćiro Truhelka je istraživajući u jesen 1888. godine, izbrojao preko 1500 gromila, od toga i nekoliko desetina na području koje obuhvata opština Pale (selo Ponor i okolina).


Rub opštine Pale, u blizini mjesta Ponor


Oskrnavljene nekropole

Kada su prvi istraživači krajem 19. vijeka stigli na Glasinac u namjeri da istraže humke, zetekli su pored puta oskrnavljene i raskopane gromile, smrvljene kosti razbacane okolo.

Vjerovalo se da se ispod kamenja nalazi zakopano blago, pa je narod kopao, međutim jednom se desilo nešto prilično čudno. Kod sela Kusače narodu se prikazao duh, koji je ustao iz gromile "da mu je glava nebo dotakla". Kopači su se onesvijestili od straha, a kada su se probudili, duha nije bilo, ali se od tada narod plašio iskopavati gromile.


Iskopavanja

Veliki dio gromila na području Glasinca je istražen, a najvrijedniji pronalasci se i danas čuvaju u muzeju u Beču. Narod je gromile na nekim područjima nazivao i Arareve gromile, a u blizini velikih grupa gromila su otkriveni ostaci utvrđenja, njih oko 50.

Među prvim istraživanjima su bila i ona pored crkve Svetog proroka Ilije na Sokocu, gdje su pronađene brojne gromile i ostaci jedne gradine.

Gromile su raznih oblika i veličina. Neke imaju i po 20 metara prečniku i u njima se nalaze najčešće grupni grobovi. Samo su bogatiji pokojnici sahranjivani sa oružjem i ličnim predmetima. U nekim gromilama su pronađeni skeleti, u nekima samo urne, dok neke gromile sadrže samo predmete.


Ilustracija koja predstavlja pronalaske u gromilama

Pokojnik se sahranjivao tako što bi se položio na golu zemlju, pored njega bi se stavile dragocjenosti, koje je imao za života, kako bi ih prenio na drugi svijet. Potom bi se donijelo kamenje iz obližnjeg okoliša i nabacalo na pokojnika. Od silnog tereta su u većini humki pronađene smrvljene kosti.

Kod uglednijih i bogatijih pokojnika su bile veće gromile i u njima su uglavnom sahranjivani vojnici, koji su imali veliki ugled u to vrijeme.

Prilikom iskopavanja je pronađeno brojno oružje u većim gromilama, koplja, mačevi sjekire i noževi, te šljemovi, kape i nakit. Većina pronađenih ostataka je iz Halštatskog perioda.


Glasinačka kolica, koja se čuvaju u muzeju u Beču su postala dio udžbenika, knjiga i literature širom svijeta. Sa desne strane, predmeti pronađeni na Glasincu, koje su Austrougari prebacili u bečki muzej.



Grčko - Ilirski šljem iz VI vijeka p.n.e. pronađen na Glasincu


Jezero na Glasincu


Crtež broda pronađen na jednoj pogrebnoj urni na Glasincu

"Glasinac ima veliku oskudicu vode, tu je tek jedno pitko vrelo u Sokocu, a posred ravni protiče mali, preko ljeta suhi potok Rešetnica, koja utiče u golemu pećinu pa se s onu stranu pridružuje kriptičkim vrelima Prače. Hidrografičko lice ravnice se vremenom promijenilo, i prije je na Glasincu daleko više vode bilo, nego danas. Na tu misao nije me navelo pričanje naroda na Glasincu, da je nekad ondje bilo golemo jezero, pa da su njime brodovi plovili, već to, što je sve dno glasinačko gust mulj, koji mjestimice do 1.5 m., u dubljinu seže, a taj mulj zadnji je ostanak maloga jezerca, koje se ovdje nalazilo. Pitanje, kako je ta voda nestala, da li se spustila u one podzemne rupe i pukotine, kojih dosta ima po Glasincu, ili je drugdje provalila put, tek će tačnije ustanoviti geološko istraživanje, ali nema sumnje, da se lice Glasinca doista promijenilo." - napisao je Ćiro Truhelka 1889. godine.



Jedna gromila u blizini Rogatice



Pronalasci na Glasincu

(Stanišić Vladimir - www.palelive.com)



Tagovi: gromile  humke  tumuli  glasinac  pronalasci  iliri  romanija  
Gromile na Romaniji i Glasincu
Komentari (22)
  • MARKO

    Cudo se EX paljanin ne javlja da kaze da je to sve TURSKO....

  • Posjetilac

    Ne prizivaj ga! Jos ce reci kako su dosli Srbi (Sokocani, najvjerovatnije) i poubijali sve do jednog (vjerovatno drevnog Bosnjaka-svog pra, pra,pra deeedu) i onda zatrpali kamenjem da prikriju taj zlocin...

  • ex paljanin

    Ne sekiraj se.Takvi kao ti i tebi slični možete iza sebe ostavljati samo "gromile" šuta i smetlja po jarcima.

  • rođeni paljanin  - Zapitaj se

    Bivši paljaninu, raspitaj se od kog kamena su pravljene džamije u sarajevu, pa ćeš shvatiti da te "naše" gomile kamenja po jarcima imaju veliki značaja, kako za NAS - tako i za VAS. I ne samo to kamenje, već i kamenje porušenih srpskih svetinja. To što ti nemaš svoju istoriju pa si iskompleksiran, zarovi malo bolje u porodično stablo, vidjećeš da ti je čukun čukun...deda, redao isto to kamenje samo drugom Bogu, a vjerovatno i drugom caru. Zapitaj se malo kojim jezikom govoriš, a ko je robovao kome?

  • ex paljanin

    Šta reći? Ništa.Da ti Bog da bolju pamet.Mene bi sramota bilo napisati ovajav paflet.I usput da čestitam moderatorima što objavljuju ovakve gadosti.

  • rođeni paljanin

    Mene bi sramota bilo pogledati se u ogledalo i ne znati ko sam :lol:

  • ex paljanin

    Nemoj se onda ni gledati.

  • rođeni paljanin

    hahahahaha, važi važi :lol: Nemoj ni ti onda pisati srpskim jezikom na Palelive :P

  • ama zar je vazno

    Prelijepa reportaza,hvala Vladimiru,a prethodnim(Marku i pos.46.239.10...),ako neznate pohvaliti njegov trud,zar ne mislite da pretjerujete,pa takvi kao vi i stvaraju pometnju u komentarima.Sram da vas bude,imam osjecaj da ste mladi,roditelji vam dali kompjutere pa se igrate,a ako ste stariji,onda vama na obraz.

  • Posjetilac

    a majko bozija, pa gdje ovo nadjoste?

  • Bua
    Citat:
    Kod sela Kusače narodu se prikazao duh, koji je ustao iz gromile "da mu je glava nebo dotakla". Kopači su se onesvijestili od straha, a kada su se probudili, duha nije bilo, ali se od tada narod plašio iskopavati gromile.


    :woohoo: To su u stvari bili Gromlini!!! :lol:

  • Posjetilac

    Još jedan u nizu sjajanih tekstova u pravcu pojašnjava stvari oko nas i istorijskog, manje poznatog, nasljeđa naših krajeva...
    Ova pojava je takođe i dalje zagonetna i još do kraja ne istražena. Za razliku od srednjovjekovnih nekropola (za koje se manje-više zna tačan broj), za gromile nikada nije ni utvrđeno približno brojno stanje, a tek podobnije naučno istraživanje sa najnovijim metodama. Takvo istraživanje bi dalo daleko bolju sliku o ovoj kulturi-složićete se da Truhelkini savremenici (1888) osim krampe i lopate nisu imali druge instrumente.
    Iako mi nije strana ova pojava, moglo bi se reći da sam upućen u to, ipak sam veoma iznenađen brojnošću i veličinom ovih grobova. Gromilama bih još dodao i u narodu nazvane "Rimske bunare" u njihovoj neposrednoj blizini-vjerovatno iz istog perioda. Rječ je o bezvodnim krajevima a oni i danas nakon toliko vijekova drže vodu. Lično sam se uvjerio u njihovu graditeljsku vrijednost. Seljani su za svoje potrebe izgradili nekoliko bunara u različitim vremenskim periodima, različiti majstori i svi su se oni urušili do danas, dok kod ovih drevnih svaki kamen stoji na svom mjestu.
    Iznenađuje me još činjenica da ovaj kraj koliko god obiluje pomenutim spomenicima, srednjovjekovnih stećaka gotovo da nema. Podatak za razmišljanje...
    Pozdrav Vlado i podstrek za nove članke

  • *****

    Odlican clanak i prilozi.Samo da se ne dosjete,oni, koji se ne boje duhova, pa da pocnu otkopavati i traziti blago i tako oskrnave dio nase kulture iz proslosti.Nije se jednom to dogodilo.

  • Mickoo  - ...

    Ma kakve gromile kamenja...kakvi duhovi. Nema od toga nista. Imam druga Basu koji zivi u Kusacama, on mi kaze da je to samo farsa...da je tu pricu neko takoreci izmislio da bi se koliko-toliko privukla paznja na to, isto kao i na to sto se prica da ce biti smak svjeta...aha oce...

  • Posjetilac

    ja sam očekivao na kraju teksta poveznicu sa "nebeskim narodom", kako to da nije sve od Srba i to priječana.
    Inače, tekst je odličan.

  • Posjetilac

    Srbi su "nebeski narod" zbog stradanja i golgote kroz koju prolazi od pamtivjeka... Nismo zato sto smo pali sa neba kao drugi narodi!

  • pokretas

    Interesantna je ova vijest,Vlado svaka čast.
    Da li je Opština Sokolac,samostalno ,ili preko Vlade RS tražila od muzeja u Beču,da im vrate nacionalno blago,ove kočije i šljem. Ako nisu,onda treba pokrenuti međunarodnu standardnu proceduru,i za 10 godina će dobiiti sve nazad,jer to pripada Opštini Sokolac.

  • Posjetilac

    Najbolje ce biti da se nista ne trazi i da sve ostane tu gdje jeste,odnosno u Becu...Mi nismo u stanju ni ceste da napravimo kako bi trebale biti, a da ne govorim o cuvanju necega tako vrijednog kao sto su ta kolica i kaciga...

  • Posjetilac

    Opstina Sokolac kao i vecina opstina se bavi samo prirodnim nasljedjem (suma, madra, i td). Dok o kulturnom nasljedju (gromila, stecak, gradine...) opstinari ne znaju gotovo nista. Zasto?! Zato jer ne vide od toga nikakvu korist!
    Kulturno nasljedje drevnog Egipta je rasuto po cijelom svijetu i nikada nece biti vraceno u maticnu zemlju. U Becu je jos mnogo bogatstva iz ovih krajeva i tesko da ce se nekada vratiti. Medjutim ima tu jos jedan problem!
    Gdje vratiti, kome povjeriti, ima li muzej i strucnih ljudi na Sokocu, Palama, Lukavici koji ce se znati brinuti i na pravi nacin iskoristitu to blago?
    Taj novac koji bi se trosio na parnice sa Austrijom i ko zna kim je pametnije usmjeriti na istrazivanje i zastitu ovih spomenika u nasim opstinama.
    Mi prije svega ne poznajemo nasu istoriju, a i koje kulturno blago propada oko nas... Na podrucju Pala bi se moglo otvoriti pet izuzetnih lokaliteta za arheolosko ispitivanje. Pruziti izvrsnu dodatnu turisticku ponudu, ali jok- bitnije je prodati plac na Jahorini itd i td.
    Sta je sa lobanjom pecinskog mede?!!

  • Posjetilac

    Pitaj profesora.

  • aleksandar  - Da nisu skiti??

    Puna je rusija i ukrajina ovih gromila...tako su se sahranjivali stari skiti. Ratnicki narod koji je gospodario ogromnim podrucjem pre rimljana. Ova zaprega je isto dio skitske kulture jer su oni ziveli u stalnom pokretu na zapregama se radjali i umirali. Posle njih se na istim podrucjima pojavise slaveni tako da su skiti u stvari isati narod praoci slavenima. Gromile su ljudi skitske grobnice. To austrougari nikada nece priznati jer je po njima rim i grcka pocetak svega.

  • Posjetilac

    Hvala na ovim informacijama-za mene nesto novo. Ima logike, jer sam i nesto ranije nailazio na dokaze da su Srbi-Skiti i ovo je mozda dokaz te veze...
    Volio bih kada bi poslali neki link ili uputili na literaturu koja opisuje njihove gromile.

Dodaj komentar
Vaši detalji:
Komentar:
[b] [i] [u] [url] [quote] [code] [img]   
:angry::0:confused::cheer:B):evil::silly::dry::lol::kiss::D:pinch::(:shock::X:side::):P:unsure::woohoo::huh::whistle:;):S
:!::?::idea::arrow:
Sigurnost
Morate navesti anti-spam kod koji stoji na slici.
Klikom na dugme "POŠALJI" prihvatam Uslove korišćenja.

Reportaže

article thumbnailDrezden - bijeli grad iz crnih ruševina
18.08.2014.
article thumbnailČudni krugovi na Romaniji
13.08.2014.
article thumbnailTa mirna slovenska luka - Bratislava
10.08.2014.
article thumbnailGlasinac: Otkriveni skeleti, drvena arhitektura i praistorijska keramika
22.07.2014.
article thumbnailSarajevski atentat, terorizam ili patriotizam?!
30.05.2014.
article thumbnailKaravansaraji zbog kojih su Romanija i Mokro bili čuveni sve do Persije
05.05.2014.
article thumbnailSlika Romanije u Belom dvoru Karađorđevića
18.03.2014.
article thumbnailPriče iz kraja: Ljetovalište Kočović
27.02.2014.
article thumbnailKo je bio Karl Maly?
14.02.2014.
article thumbnail"Četnički grobovi" na Ravnoj planini
12.01.2014.
article thumbnailMore
25.12.2013.
article thumbnailSlijepi miševi - prirodni predatori noćnih insekata
17.10.2013.
article thumbnailVježba austrougarske konjice u Palama
16.10.2013.
article thumbnailČetnici na pragu Sarajeva 1943. godine
22.09.2013.
article thumbnailVrganj - kralj naših prostora
17.09.2013.
article thumbnailPlaninarska avantura do Saračevih polja (foto)
13.08.2013.
article thumbnailBurgas - romantični gospodin na Crnom moru
11.08.2013.
article thumbnailNesebar - crnomorski Dubrovnik
08.08.2013.
article thumbnailDiverzantska akcija Romanijskog partizanskog odreda u Jahorinskom potoku
31.07.2013.
article thumbnailBalada o Lajki
19.07.2013.
article thumbnailSunčev Breg: Noćni život
18.07.2013.
article thumbnailMuslimani su na teatar gledali kao na đavolju rabotu
13.07.2013.
article thumbnailMazalić i Mihajlović - Prvi srpski slikari
11.07.2013.
article thumbnailSrbi - inicijatori civilizacijskog zrenja Sarajeva
10.07.2013.
article thumbnailSunčev Breg: Vrhunska zabava na Crnom moru
10.07.2013.
article thumbnailSrbi su Sarajevo gradili vijekovima - da li je uzalud?
09.07.2013.
article thumbnailBiciklom do Jašija
05.07.2013.
article thumbnailAvantura u magli Bioča
02.07.2013.
article thumbnailDeset godina od smrti gradonačelnika Srpskog Sarajeva Predraga Lasice
25.06.2013.
article thumbnailJedna noć u Bangkoku
21.06.2013.
article thumbnailPropada Šabanovića vila nacionalni spomenik BiH
20.06.2013.
article thumbnailAustrougarska vojska u Palama: Kako je građena odbrambena linija Sarajeva
14.04.2013.
article thumbnailNa današnji dan prije 21. godinu u Palama osnovana SRNA
07.04.2013.
article thumbnailZimski uspon do Novakove pećine na Romaniji
04.03.2013.
article thumbnailNjemačka minobacačka granata svjedok ratnih pohoda na Romaniji
02.03.2013.
article thumbnailJahorina 13 km
19.02.2013.
article thumbnailPozitivne vibracije (video)
23.12.2012.
article thumbnailPodaci o stanovništvu i krsnim slavama parohije Pale objavljeni 1883. godine
20.12.2012.
article thumbnailEvo nas braćo Paljani...
29.11.2012.
article thumbnailŠta to bješe ljubav - Kraj priče
22.11.2012.
article thumbnailSmederevska tvrđava: Đurđev grad na vodi
28.10.2012.
article thumbnailJesenje emocije u Ljubogošti
24.10.2012.
article thumbnailNekropola stećaka kod Delijaša
15.10.2012.
article thumbnailŠta to bješe ljubav - Drugi dio
11.10.2012.
article thumbnailŠta to bješe ljubav
21.08.2012.
article thumbnailČuvari jahorinskih pašnjaka
09.08.2012.
article thumbnailSerija "Goli Život" fenomen jednog vremena
08.08.2012.
article thumbnailĐurov brod
03.08.2012.
article thumbnailKako je nastala pjesma o Seljaku sa Pala (Prvi dio)
31.07.2012.
article thumbnailHeinrich Renner na Romaniji krajem 19. vijeka
26.07.2012.

Uslovi korišćenja  :  Pošaljite vijest  :  Oglasi  :  Marketing  :  Kontakt                                           Pratite nas na Facebook Palelive.com YouTube kanal  :  Stranica optimizovana za nove verzije Mozilla Firefox Internet Explorer Opera Google Chrome