U 90 odsto slučajeva djeca su žrtve

0

SARAJEVO – Skoro 90 odsto identifikovanih potencijalnih žrtava trgovine ljudima u BiH tokom prošle i u prvih šest mjeseci ove godine bila su djeca, istaknuto je na konferenciji o podizanja svijesti o značaju proaktivne identifikacije potencijalnih žrtava dječijih i prinudnih brakova povodom obilježavanja Evropskog dana borbe protiv trgovine ljudima.

Pomoćnik ministra za ljudska prava i izbjeglice u Savjetu ministara Saliha Đuderija rekla je u Sarajevu da ovo ministarstvo na problem prinudnih brakova i rizika od trgovine djecom gleda iz ugla socijalnog i ekonomskog položaja romske manjine, u kojoj se u 95 odsto slučajeva dešavaju ova krivična djela.

Ona je navela da je Ministarstvo sprovelo istraživanje na uzorku od 450 romskih porodica i 735 Romkinja, te da preliminarni podaci govore da je više od 13 odsto djevojčica sklopile brak u godinama ispod dozvoljenih.

Ovi rezultati pokazuju da 21 odsto punoljetnih žena smatra da je dobro da se sklapa brak sa maloljetnom ženskom osobom, da su gotovo 48 odsto od 735 Romkinja same sklopile brak prije punoljetstva, te da ih je skoro 30 odsto dobilo prvo dijete prije 18. godine.

Đuderija je rekla da su ove žene navele da bi izlaz iz ove situacije bio da im se pruži mogućnost zapošljavanja, te istakla da se tu pojavljuje problem obrazovanja, jer većina njih nije uspjela da završi ni osnovnu školu.

„Nalazimo se u začaranom krugu i nadam se da će ovaj naš izvještaj pomoći da vidimo kako i na koji način da pomognemo ovoj populaciji, odnosno da spriječimo zloupotrebu djece“, istakla je Đuderija, koja je i predsjednik Savjeta za djecu BiH.

Pomoćnik ministra bezbjednosti u Savjetu ministara Samir Rizvo istakao je da je trgovina ljudima, kao jedan od vrlo teških oblika kriminaliteta, koji je često organizovan i prekogranični, teško krši ljudska prava i osnovne slobode, a povezan je i sa socijalnim, zdravstvenim i migracionim pitanjima, još uvijek opstaje u BiH i postavlja niz izazova za cijelo društvo kako da mu se efikasno suprotstavi.

„BiH je i zemlja porijekla – gdje se vrbuju žrtve trgovine ljudima i zemlja trazita, preko koje se žrtve trgovine ljudima trguju, ali je i zemlja odredišta, u kojoj se dešava konačni čin eksploatisanja, odnosno iskorištavanja žrtava trgovine ljudima od kriminalnih grupa i pojedinaca“, istakao je Rizvo danas u Sarajevu.

On je istakao da je prisilno zaključivanje brakova sa djecom prisutna u BiH, da nisu rijetki slučajevi da nadležne institucije u zemlji dolaze u dodir sa ovakvim predmetima i reaguju na njih, bilo da se radi o slučajevima isključivo da bi se zaključio prisilno ugovoreni brak ili u slučajevima kada drugi oblici eksploatacije, odnosno trgovine ljudima, proisteknu iz prisilnog i ugovorenog braka.

„Trgovina ljudima je prisutna u našim gradovima, susjedstvu i svi smo kao društvo obavezni reagovati, djelovati preventivno, sprečavati, te efikasno voditi ovakve slučajeve, uz pomoć koju smo dužni pružiti žrtvama trgovine ljudima koje budu identifikovane“, rekao je Rizvo.

Zamjenik šefa političkog odjeljenja Ambasade SAD u BiH Majkl An rekao je da je BiH, prema godišnjem izvještaju Stejt departmenta o trgovini ljudima za ovu godinu, na nivou dva, što znači da se vlasti u zemlji ne pridržavaju u potpunosti minimalnih standarda za eliminaciju trgovine i ljudima, ali ulažu značajne napore u tom pravcu.

Prema njegovim riječima, pozitivno je da su pravosudne institucije u Republici Srpskoj i Brčko distriktu osudile su veći broj trgovaca ljudima, a u Federaciji BiH su vođene istrage i podignute optužnice protiv većeg broja osumnjičenih.

An je naveo da bi u BiH trebalo identifikovati veći broj žrtava trgovine ljudima, pojačati kapacitete, resurse i stručno znanje organa za provođenje zakona, jer ih ti nedostaci onemogućavaju da budu djelotvorniji u istragama protiv trgovaca ljudima.

Kada je riječ o prosjačenju djece Roma, kao jednog od oblika eksplatacije, on je rekao da nadležni u BiH to objašnjavaju kao romsko običajno pravo, te su takvu djecu vraćali u porodice, čak i onda kada su roditelji bili ti koji su iskorištavali svoju djecu.

Predstavnici policije Brčko distrikta i Tuzlanskog kantona, na čijim područjima se nalazi najveći broj romske populacije, istakli su da policija nastoji da otkrije što veći broj djece koja su žrtve trgovine ljudima.

Oni navode da kod dokazivanja ovih krivičnih djela suočavaju sa brojnim teškoćama, te da su imali i nekoliko uspješnih akcija u kojima su spasili određeni broj djece i smjestili ih u sigurne kuće.

Koordinator programa borbe protiv trgovine ljudima Fondacije „Lara“ iz Bijeljine Dragana Petrić rekla je da da je na javnim tribinama održanim u Banjaluci, Bijeljini, Živinicama i Mostaru zaključeno je da maloljetnički prinudni brakovi ili ostanu neidentifikovani ili budu kvalifikovani kao druge, blaže vrste kriminalnih radnji.

Ona je navela da su žrtve brojne zbog neadekvatne kvalifikacije ovog krivičnog djela kao trgovine ljudima, odnosno na pravi način, te dodala da je žrtvama trgovine ljudima neophodna adekvatna stručna pomoć, kako bi se izborile sa tom traumom i ne budu žrtve istog krivičnog djela.

Evropski dan borbe protiv trgovine ljudima obilježva se 18. oktobra.

(www.palelive.com / Srna)

Прати тему
Обавијeсти мe о
0 Коментара
Ugrađene povratne informacije
Pogledaj sve komentare