Srpskom jeziku i pismu vratiti status nosilaca identiteta

BEOGRAD – Predsjednik Odobra za standardizaciju srpskog jezika Sreto Tanasić poručio je da se srpskom jeziku i pismu treba vratiti status nosilaca identiteta, kao i se ne može reći da je srpski jezik, koji se koristi u javnom životu, dobar srpski standardni jezik.

Tanasić, dopisni član Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske, rekao je u intervjuu Srni povodom Dana maternjeg jezika, 21. februara, da je status srpskog jezika u školama loš zbog malog broja časova, a onaj koji se koristi u javnoj upotrebi zapušten.

On naglašava da treba ispuniti obećanje da se nacionalni predmeti, pa i srpski jezik i književnost, uče iz jedinstvenih udžbenika u Srbiji i Republici Srpskoj.

JEZIKU I ĆIRILICI VRATITI STATUS NOSILACA IDENTITETA

Tanasić je istakao da država, nakon donošenja zakona o jeziku i pismu u Srbiji i Republici Srpskoj, zajedno sa jezičkom strukom treba da definiše jezičku politiku koja će voditi ostvarenju toga zakona.

„Može se reći da su donošenjem ovog zakona stvoreni preduslovi da se u Srbiji i Republici Srpskoj zaštite srpski jezik i pismo ćirilica. Sada je potrebno da se ta mogućnost ostvari. Potrebno je jeziku i ćirilici vratiti status kakav treba da imaju kao nosioci identiteta“, ocijenio je Tanasić.

Tanasić je podsjetio da su donošenjem ovog praktično identičnog zakona o jeziku i pismu dvije srpske republike jasno rekle da su im srpski jezik i ćirilica važni.

U zakonu su, napominje, navedene i mjere brige i sistematske zaštite ćirilice i srpskog jezika – standardnog jezika, narodnih govora i pisane baštine, a predviđeno je i formiranje savjeta za jezik, u kome će i Odbor za standardizaciju srpskog jezika imati predstavnike.

„Ovo je prvi put da se zajedno sa jezičkom strukom osmišljava i sprovodi utvrđena jezička politiku, kako je jedino i moguće i kako se radi kod nacionalno odgovornih i uređenih naroda“, istakao je Tanasić.

SRPSKI JEZIK U JAVNOJ UPOTREBI ZAPUŠTEN

Govoreći o srpskom jeziku svakodnevnice, koji se koristi u javnom životu, politici, javnim nastupima, sredstvima informisanja, Tanasić je ocijenio da je srpski jezik upravo onakakav kakva je i bila briga i odnos njemu u društvu i državi.

„Jednom riječi – zapušten. Ni u jednoj toj oblasti ne možemo reći da imamo u upotrebi dobar srpski standardni jezik. A to je posljedica činjenice da decenijama nemamo izgrađenu jezičku politiku niti svijest o tome da je nacionalni jezik važan elemenat nacionalnog i kulturnog identiteta“, istakao je Tanasić.

Ukazao je na činjenice da se ne može čuti pitanje „kako poznajete srpski jezik“ već vrlo često „kako znate engleski jezik“, Tanasić je naglasio da su lektorske službe u medijima protjerane, da postoje tek u nekim informativnim kućama.

„Jezik je čuvar našega pamćenja o nama, u srcu nacionalnog i kulturnog identiteta. Zato nije slučajno što su u Srbiji tako dugo i tako snažni bili otpori da se zakonom reguliše status srpskog jezika poslije raspada bivše države i srpsko-hrvatskog jezičkog zajedništva“, ispričao je Tanasić.

Tanasić je dodao da su razlozi poznati svima koji se bave pitanjem statusa jezika, ali i drugim srpskim naučnicima koji se bore protiv drobljenja srpskog nacionalnog bića.

„U svim sistemima maternji jezik s književnošću je osnovni nastavni predmet, ponegdje ima i izdvojen status. Nije se teško dosjetiti zašto to nije i kod nas u ovom vremenu“, rekao je Tanasić.

On je napomenuo da se Dan maternjeg jezika tiče i manjinskih jezika, da je u Srbiji njihov status uređen po najvišim evropskim standardima, pa je vrijeme da se tako uredi i status srpskog jezika.

STATUS SRPSKOG JEZIKA U ŠKOLAMA IZUZETNO LOŠ ZBOG MALOG BROJA ČASOVA

Tanasić je istakao da je status srpskog jezika u školama izuzetno loš, zbog neprihvatljivo malog broja časova, dvostruko manjeg nego u evropskim državama, ali da bi usvajanje zakona o jeziku i pismu moralo da pokrene promjene u ovoj oblasti.

U školu se, naglasio je, ide i da se nauči ono što je programom utvrđeno, ne radi zabave.

„Kada se poveća norma srpskog jezika i književnosti, dolazi izrada programa usklađenog sa funkcijom nacionalnog jezika. Program srpskog jezika i književnosti moraju utvrđivati stručnjaci. Ne smije se podleći nikakvim pritiscima, kao najbolja književna djela ne interesuju mlade naraštaje, pa djeca su opterećena /ostaje im malo za igrice valjda/“, kaže Tanasić.

On je naveo da se treba obezbijediti da djeca poslije srednje škole, posebno gimnazije, ovladaju srpskim standardnim jezikom i dobrom jezičkom kulturom, da znaju granice srpskog jezika, standardnog i narodnog, da se upoznaju sa srpskom pisanom baštinom i njihovim značajem za srpski identet.

Posebno pitanje, ukazao je, predstavljaju udžbenici srpskog jezika i treba ispuniti obećanje da se nacionalni predmeti, pa i srpski jezik i književnost, uče iz jedinstvenih udžbenika u Srbiji i Republici Srpskoj, vrati odgovornost za kvalitet udžbenika.

„S najvišeg državnog nivoa je najavljeno da će udžbenike nacionalnih predmeta izdavati državni izdavač, pa se ućutalo. To samo govori koliko su veliki otpori da se srpskom jeziku obezbijedi status koji mora imati kao nacionalni predmet sa ključnom ulogom u izgrađivanju nacionalnog i kulturnog identieta. Ali odustati se ne smije“, naglasio je Tanasić.

BORBA ZA DOSTOJANSTVO SRPSKOG JEZIKA

Na pitanje da li su srpski jezik i pismo ćirilica danas na neki način „poniženi“, Tanasić je odgovorio da bi prije rekao da je ponižen srpski narod održavanjem ovakvog statusa njegovog jezika i pisma.

„Veoma dobro znam koliko je narod ogorčen zbog toga, koliko nas podržava u našoj borbi za dostojanstvo srpskog naroda preko dostojanstva srpskog jezika i ćirilice, posebno mladi. Mislim da usvajanje zakona o jeziku i pismu svjedoči da su to čuli i najodgovorniji u državi“, rekao je Tanasić.

Govoreći o načinima kako njegovati i zaštiti srpski jezik i pismo u ovo vrijeme poplave jezika sa društvenih mreža i interneta, Tanasić je istakao da će sve početi da dolazi na svoje mjesto kada se počne vraćati status srpskom jeziku.

„Kad kad vladanje srpskim standardnim jezikom postane obaveza u svim vidovima života, kad podignemo svijest o značaju srpskog kao elementa nacionalnog i kulturnog identiteta, sve će početi da dolazi na svoje mjesto“, naglasio je Tanasić.

On je podsjetio da kad francuska akademija, koja je odgovorna za francuski jezik kao što je u Srbiji Odbor za standardizaciju srpskog jezika, kaže da neku englesku riječ ne treba upotrebljavati, to je zakon za sve.

„Ako se zalažemo za evropske vrijednosti – treba da ih prihvatamo“, zaključio je Tanasić.

(www.palelive.com / Srna / Foto: Srna – RTRS)