Parastos za ubijene u zločinu u Dobrovoljačkoj ulici

ISTOČNO SARAJEVO – U crkvi Svetog velikomučenika Georgija u Miljevićima u Istočnom Sarajevu počeo je parastos za pripadnike JNA koji su prije 31 godinu ubijeni u zločinu paravojnih muslimanskih formacija i radikalnih islamista u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu.

Parastosu prisustvuju predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Danijel Egić, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac, poslanik u Predstavničkom domu parlamenta BiH Milorad Kojić, vršilac dužnosti direktora Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Viktor Nuždić.

Nakon parastosa, planirano je da u 10.40 časova učesnici obilježavanja 31 godine od zločina nad pripadnicima JNA krenu autobusima za Dobrovoljačku ulicu, a u 11.00 časova je predviđena mirna šetnja i polaganje cvijeća na mjestu događaja.

Povratak u Istočno Sarajevo bi trebalo da bude u 11.50 časova.

Početkom maja 1992. godine, zločin nad nedužnim vojnicima, oficirima i građanskim licima na službi u JNA, tokom dogovorenog mirnog povlačenja iz Sarajeva, počinili su pripadnici takozvane Armije BiH, Teritorijalne odbrane RBiH i paravojnih muslimanskih formacija kojima su komandovali predratni kriminalci.

Dana 2. maja 1992. godine oko 11.30 časova, oko 200 pripadnika jedinica teritorijalne odbrane tzv. RBiH i „Zelenih beretki“, među kojima su bili Sakib Puška, Jusuf Juka Prazina, Emin Švrakić i drugi, kao i jedinica kojima je komandovao sarajevski kriminalac Ismet Bajramović Ćelo, držali su u blokadi, a potom izvršili i napad na Dom JNA u Sarajevu, otvarajući vatru iz cjelokupnog raspoloživog naoružanja.

Napadom na kolonu JNA u Dobrovoljačkoj, koja se mirno povlačila iz Sarajeva prema sporazumu i uz garanciju mirovnih snaga UN na čelu sa generalom Luisom Mekenzijem, rukovodili su tadašnji član Predsjedništva BiH Ejup Ganić i rukovodstvo tadašnje Republike BiH.

Za samo nekoliko dana mučki su ubijena 42 pripadnika JNA, 71 je ranjen, dok ih je 207 zarobljeno. Prvi napad je izvršen 2. maja na Dom JNA, a sve kasarne JNA u ovom gradu bile su blokirane i pod opsadom muslimanskih paravojnih snaga, koje su im isključili struju, vodu i telefone.

Učesnici kolone i porodice stradalih čekaju pravdu

ISTOČNO SARAJEVO – Željko Pantelić, bivši poručnik JNA koji je bio u koloni napadnutoj 3. maja 1992. godine u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, razočaran je jer 31 godinu od zločina koji su počinile muslimanske paravojne formacije nema pravde ni satisfakcije.

„Sve ovo vrijeme smo mislili da će Tužilaštvo naći snage da optuži okrivljene, međutim od 2018. godine, kada je ponovljen, postupak se sada vodi samo za 3. maj, odnosno zločine počinjene prilikom izlaska kolone iz Komande Druge vojne oblasti, dok za zločine koji su počinjeni prije toga, ubistva vojnika na Bistriku, 2. maja u Domu JNA, na Skenderiji, kod Pošte i Komande Druge vojne oblasti nije ni pokrenut postupak“, izjavio je Pantelić novinarima.

Ističući da je to sramota, Pantelić je naglasio da je to pokazatelj da ovdje ne može doći do suživota na način kako je bilo prije rata.

Pantelić je ranjen 2. maja u napadu muslimanskih paravojnih formacija na Komandu Druge vojne oblasti, a 3. maja zarobljen u napadu na na kolonu JNA u Dobrovoljačkoj ulici.

„Teško sam maltretiran, izvođen na strijeljanje. Pobjegao sam prilikom razmjene“, svjedoči Pantelić.

On je istakao da 31 godinu traje borba za istinu o zločinima počinjenim krajem aprila i početkom maja u Sarajevu nad pripadnicima JNA.

„Prije dvije godine objavio sam i knjigu o tim zločinima, a opet u komentarima na društvenim mrežama i u medijima naša se jedinica vodi kao `niški specijalci`, iako nikakve veze nismo imali sa Nišom. Još se priča o nekim braniocima Sarajeva koji su se branili od nas koji smo bili opkoljeni u kasarnama. I još nema nikakve pravde, neke satisfakcije zato što je zločin počinjen“, zaključio je Pantelić.

Obilježavanju zločina u Dobrovoljačkoj ulici 1992. godine redovno prisustvuju i Bogdana Tomović, čiji je devetnaestogodišnji sin Zdravko kao vojnik JNA stradao u napadnutoj koloni, kao i Gordana Gvozdenović, sestra poručnika JNA Obrada Gvozdenovića, ubijenog 2. maja.

„Došla sam na ovaj dan da obilježim moju tugu, moju nevolju. Čekam pravdu, jedina mi je želja kao majci da pravda izađe na vidjelo“, rekla je Tomovićeva i dodala da je njoj prije 31 godinu na današnji dan u Dobrovoljačkoj ulici ubijeno sve u životu.

Prema riječima Gvozdenovićeve, porodice stradalih, preživjeli učesnici kolone i ostali svojim dolaskom odaju počast stradalima, kako ovaj zločin nikada ne bi bio zaboravljen.

Početkom maja 1992. godine, zločin nad nedužnim vojnicima, oficirima i građanskim licima na službi u JNA, tokom dogovorenog mirnog povlačenja iz Sarajeva, počinili su pripadnici takozvane Armije BiH, Teritorijalne odbrane RBiH i paravojnih muslimanskih formacija kojima su komandovali predratni kriminalci.

Dana 2. maja 1992. godine oko 11.30 časova, oko 200 pripadnika jedinica teritorijalne odbrane tzv. RBiH i „Zelenih beretki“, među kojima su bili Sakib Puška, Jusuf Juka Prazina, Emin Švrakić i drugi, kao i jedinica kojima je komandovao sarajevski kriminalac Ismet Bajramović Ćelo, držali su u blokadi, a potom izvršili i napad na Dom JNA u Sarajevu, otvarajući vatru iz cjelokupnog raspoloživog naoružanja.

Napadom na kolonu JNA u Dobrovoljačkoj, koja se mirno povlačila iz Sarajeva prema sporazumu i uz garanciju mirovnih snaga UN na čelu sa generalom Luisom Mekenzijem, rukovodili su tadašnji član Predsjedništva BiH Ejup Ganić i rukovodstvo tadašnje Republike BiH.

Za samo nekoliko dana mučki su ubijena 42 pripadnika JNA, 71 je ranjen, dok ih je 207 zarobljeno. Prvi napad je izvršen 2. maja na Dom JNA, a sve kasarne JNA u ovom gradu bile su blokirane i pod opsadom muslimanskih paravojnih snaga, koje su im isključili struju, vodu i telefone.

(www.palelive.com/Srna)