Okrugli sto o Milanu Raduloviću

HAN PIJESAK – Na Han Pijesku je održan okrugli sto o temi „Književni i teorijski lik Milana Radulovića“ o kome su govorili predstavnici Instituta za književnost i umjetnost iz Beograda, profesori sa Filozofskog fakulteta i sa Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta „Sveti Vasilije Ostroški“ Univerziteta u Istočnom Sarajevu.

Profesor Milan Radulović, po rođenju sa Han Pijeska, bio je filozof, estetičar, teolog, istoričar i teoretičar književnosti, književni kritičar, profesor Teološkog fakulteta u Foči i ministar vjera u Vladi Srbije.

Viši naučni saradnik Instituta za književnost i umjetnost u Beogradu Jana Aleksić rekla je za Srnu nakon današnjeg skupa da je profesor Milan Radulović autentičan proučavalac književnosti vrlo širokih interesovanja, istoričar književnosti i kulture i teoretičar književnosti.

Ona je dodala da je Radulović bio i priređivač i urednik nekoliko vrlo značajnih zbornika u vezi sa srpskom književnom kritikom i kulturnom politikom, rukovodilac tadašnjeg projekta koji proučava srpsku književnu kritiku i teoriju književnosti, te autor više od 17 monografija.

Radulović je, kako kaže, imao vrlo originalne književne ideje i pokušavao na svaki način da umjetnost i književnost približi pravoslavnoj duhovnosti i hrišćanstvu, u čemu su njegove zasluge, između ostalog, izuzetne.

Aleksićeva kaže da je Radulović sebi privukao mlade istraživače i ostavio jednu grupu koji će sigurno nastaviti ono što je on započeo u nauci o književnosti, te sa dužnim poštovanjem i pijetetom čuvati uspomenu na njega.

Ona je podsjetila da je u Institutu za književnost u Beogradu objavljen Zbornik „Književnost teologija i filosofija“ u pomen Milanu Raduloviću krajem 2018. u kome je stavljen akcenat na tri ključne tačke njegovog istraživanja.

Aleksićeva je rekla da je u Han Pijesku 2019. održana komemorativna tribina posvećena Milanu Raduloviću, a na današnjm okruglom stolu na sistematičniji način je pokušano da se rasvijetli njegova književna i teorijska misao i njegov status u kulturi.

Ona je izrazila nadu da će ovakvi skupovi na Han Pijesku, gdje je profesor Radulović rođen, postati lijepa tradicija.

Docent na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu Vladan Bartula je nakon okruglog stola rekao Srni da je jedan od osnovnih stavova koje je Radulović zastupao u proučavanju umjetnosti i književnosti bio da „umjetnost potiče iz religije“.

„Radulović je tvrdio da su izvorišta umjetnosti u vjeri i religiji, što potvrđuje i umjetnost iz starog vijeka počev od Epa o Gilgamešu, staroegipatskih, starogrčkih i starorimskih mitova, od mitosa kao svete priče, te svih tih antičkih rituala i vidimo koliko su oni u stvari doprinijeli stvaranju umjetnosti“, istakao je Bartula.

On je rekao da i umjetnost novijeg doba od srednjeg vijeka na ovamo praktično svoja izvorišta i ishodišta ima u vjeri i tom temom se Radulović bavio cijeli život.

Bartula je istakao da je Radulović pokušavao na osnovu nekih hrišćanskih i teoloških postulata da pristupi tumačenju književnosti, čime je stvorio nove perspektive u tumačenju književnosti i odškrinuo vrata novim pristupima.

Prema njegovim riječima, Radulovićev rad je izuzetan i vrijeme će pokazati kakva je on veličina bio u naučnom i svakom drugom smislu.

Direktor Narodne biblioteke „Branko Čučak“ na Han Pijesku Ozrenka Đurić Radulović je istakla da je početni motiv za organizovanje okruglog stola o književnom i teorijskom liku Milana Radulović sadržan u činjenici da je upravo Han Pijesak mjesto rođenja i odrastanja ovog velikog čovjeka i svestranog stvaraoca, što se uklapa u jedan od aspekata djelatnosti Narodne biblioteke „Branko Čučak“, a to je njegovanje i razvijanje zavičajnog stvaralaštva u različitim oblastima.

Ona je najavila da će periodično izdavati Zbornike radova učesnika ove manifestacije.

Okrugli sto je organizovala Narodna biblioteka „Branko Čučak“ u okviru manIfestacije „Umjetnost, nauka i kultura – Dani Milana Radulovića“.

Radulović je dobitnik nagrade „Isidora Sekulić“ za značajno dostignuće u književnosti, a Srpska pravoslavna crkva odlikovala ga je Ordenom Svetog Save prvog stepena.