Jačanje društvene kohezije jača otpornost na krizu

Učesnicima Jahorinskog poslovnog foruma iz 10 zemalja Balkana i regije u fokusu diskusije bila je ekonomija u doba krize, te okretanje preduzetničke kulture i politike ka jačanju društvene kohezije, kako bi se jačala otpornost na buduće krize.

Ovogodišnja konferencija pod nazivom „Ekonomske lekcije iz kriza 2008. i 2020. godine: Iskustva i preporuke za preduzetničke nacije“, koja je održana 11. put u organizaciji Ekonomskog fakulteta Pale Univerziteta u Istočnom Sarajevu u saradnji sa univerzitetima u Podgorici, Skoplju i Novom Sadu, bila je fokusirana na promjene na tržištu uzrokovane ranijim krizama, ali i trenutnom situacijom i sukobom u Ukrajini.

Predsjednik naučnog odbora konferencije Branko Đerić je istakao da su krize „naša prošlost i naša budućnost“, te da je potrebno da se nešto radikalno promijeni u vizijama i političkom djelovanju, inače društvu prijeti velika opasnost.

„Nas mora više zanimati društvo i o njemu moramo više govoriti – nema ekonomije, nema ekonomskog razvoja, nema otpornosti na krize ako i mi sa svoje ekonomske strane ne doprinesemo ozdravljenju društva. Ne možemo krenuti dalje dok ne raščistimo u svojim glavama – da moraš da imaš koheziju u društvu, da moraš da živiš u skladu sa prirodom, da za biznis nije važna samo nova tehnologija nego i nauka“, rekao je Đerić.

On je istakao da povjerenje, kao socijalni kapital u društvu, gura razvoj, o čemu se veoma malo diskutuje u našim društvima, saopšteno je po završetku dvodnevnog foruma koji je održan u onlajn formatu.

„Povjerenje je javno dobro i ono je bitno za razvoj društva kao što je bitan čist vazduh i pitka voda“, zaključio je na konferenciji profesor Đerić.

Konferencija je okupila predstavnike akademske zajednice i biznisa iz BiH, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Hrvatske, Slovenije, Mađarske, Turske, Velike Britanije i Novog Zelanda.

Treću godinu zaredom svoje učešće uzeo je i USAID-ov projekat „PRO-Budućnost“ sa naučnim radom „Napredni aspekti izgradnje mira: Korporativna društvena odgovornost kao katalizator socijalne kohezije“ autora Pavla Mijovića.

Mijović je govorio o odnosu društvenog kapitala, socijalne kohezije i društveno odgovornih praksi, naglašavajući da ulaganje u zajednicu ne smanjuje kapital već ga uvećava. On je dodao kako korporativna društvena odgovornost objedinjuje najvažnija pitanja održivog razvoja koja pozitivno utiču na kompanije i njihovu dugoročnu stabilnost, te i na samu zajednicu.

Projekat „PRO-Budućnost“ prepoznao je akcije korporativne društvene odgovornosti kao resurs za društvenu transformaciju, te aktivno djeluje na identifikovanju, ekspanziji i međusobnom uvezivanju ovih akcija. Uz to, kako je rekla direktor projekta Majda Behrem-Stojanov, projekat na različite načine doprinosi vidljivosti značaja ulaganja biznisa u društvenu zajednicu.

„Sada možda više nego ikad je od izuzetne važnosti razgovarati o društvenoj koheziji i jačanju biznisa u ulozi doprinosa boljem životu svakog pojedinca. Jačanje inovativnih i alternativnih modela poslovanja, gdje će građani u svakodnevnom životu osjetiti poboljšanje i snagu istih i koji će doprinijeti boljim standardima života i osjećaju zadovoljstva svih građana“, dodala je ona.

USAID-ov projekat izgradnje mira „PRO-Budućnost“ orjentisan je na izgradnju povjerenja i pomirenja među građanima s ciljem kreiranja pozitivnih promjena u društvu BiH.

(www.palelive.com / Srna)