četvrtak, 23. oktobar 2014.

Pale live! Urban info portal

Palelive.com YouTube kanal Prati nas na Facebook-u! Prati nas na Twitter-u!

El. pošta Štampa

Kako je nastala pjesma o Seljaku sa Pala (Prvi dio)

Austrougarska je objavila rat Srbiji 28. jula 1914. godine, nakon odbijanja Srbije da potpiše ultimatum. Mjesec dana prije, tačnije 28. juna 1914. godine, Gavrilo Princip je izvršio atentat na austrougarskog prestolonasljednika Franca Ferdinanda.


Odmah nakon ubistva Ferdinanda počelo je hapšenje Srba, ubijanje, vješanje, vezivanje u okove, odvođenje u Sarajevo i logor u Doboju. Prvi na udaru su bili seljaci iz Pala od kojih su Dobroslav Jevđević i Trifko Grabež (članovi Mlade Bosne) učestvovali u atentatu.

Grabež je bio sin paljanskog sveštenika, a bombu i revolver koji je nosio je sakrio kod rođaka Crnogorčevića, maloljetan da ga zakonski ubiju, umire u najvećim mukama u terezinskoj ćeliji 1916. godine, u istoj ćeliji u kojoj je prije toga bio njagov drug, kolega i saborac Princip. Njegove kosti, kao i njegovih drugova kasnije su prenesene na Koševo u Sarajevu, gdje je podignuta spomen kapela.

Paljani se nisu upisivali ni u habzburške bezimene pukove najamnika već su stalno sanjali o slobodnoj, nezavisnoj otadžbini. Sve je to bio razlog da Austrougari, pomognuti šuckorima počnu genocid nad srpskim stanovništvom.

Tih su dana šuckori Smailage Šiljka odveli trojicu Tešanovića iz Podgraba i objesili ih u Ilovači, ubijali Srbe u Prači, Mokrom i odvodili ih u nepovrat.

Na željezničkim stanicama u Koranu i Palama, Austrougari i šuckori, su u julu 1914. godine, vješali pohapšene Srbe. Na vješalima su visili: Risto Ćosić, Pero Pantić, Krsto Pavić, Pero Karavdija, Risto Čečar, Risto Santrač, Jovo Santrač, Lazo Jurak, Risto Čukilo, Pero Kusmuk, Mile Kusmuk (sa dva sina), Spasoje Šibonja, Đorđo Klačar (imao je više od 100 godina) i dr. Vješane su i žene: Ljubica Terzić, Milka Karavdija, Milka Ćukilo, Mara Simatović, Đuka Bjeloper. Tih dana jula 1914. godine obješena su 72 čovjeka.


Hašim Musa

"... Zapovjednik šuckora bio je i Hašim Musa (Srbi su ga zvali Ašim), rođeni Paljanin, stanovnik Korana, tu nedaleko mu je bila kuća, na stotinjak koraka od željezničke stanice.

Vješanja su se obavljala strogo po spisku.

"Nema preskakanja reda, svi ćete doći na red. Jovo Klačar, neka se popne na vagon". Iz reda izađe Jovo: "Ovdje sam!" "Penji se, gore!" viknu Ašim. Ode Jovo uz drvene stepenice, uđe u vagon, priđe mjeraču vagona na kojem stoje vješala na kratko svezana. Prekrsti se. "Pomozi Bože i sveti Đorđije, moja krsna slavo!"

U tom momentu zazvoni telefon u željezničkoj stanici. Šef stanice ode da se javi. "Alo, ovdje Koran, željeznička stanica"! "Molim, šefe, ne čujem vas dobro, ponovite još jednom! "Da, da razumio sam, da obustavimo daljnje vješanje Srba"! "Biće obustavljeno, šefe"! Izlazi isnred stanice i dovikuje Ašimu Musi, "Nema više vješanja, Sarajevo javlja, naređuje ćesar!"

Jovo sa omčom oko vrata i sa objema rukama oko konopca, kada čuje glas šta je naređeno iz prijestonice, zbacuje omču sa svog vrata i uzvikuje: "Blago meni danas i dovijeka, hvala ti, sveti Đorđije"! Skačući niza stepenice, uz koje je malo čas izlazio, veselo priđe Ašimu, stade mirno i vojnički ga pozdravi. Ašim ne moga da otrpi, iz sve snage udari Jova u stražnjicu: "Još živi, vlaški prasac"! Jauknu Jovo i na ruke se dočeka da ne padne na zemlju. Uspravi se. Koliko ga noge nose, pobježe što dalje od ovog prokletog stratišta.

Ašim Musa preživio je prvi svjetski rat i ostao da živi među "braćom Srbima". Ovog dželata djeca su hvatala za krajeve pojasa koji su visili, i govorili: "Ašime, ti objesi moga djeda!" A Ašim sijevne zmijskim očima, a štapom se brani od neuljudne djece: "Bježi, džanabetu jedan!" Drugi dan: "Ašime, ti objesi moga oca!" Opet štap Ašimov. "Ti moga strica!" ...Živio, tako Musa, godine i decenije, tu među svojim žrtvama. Umro je u 98. godini života pred drugi svjetski rat. Loza se dalje nastavi u sina Muša, on se sada naziva ustaša. Potomci Ašimovi i Mušovi žive danas u Sarajevu u miru, ni od koga ne uznemiravani.

Pošto se Ašim oslobodio i vidio da mu nova vlast Kraljevine neće ništa, poče pričati kako su se ponašali pod vješalima. "Kad mu stavih konopac oko one volujske vratine, isnade mu jezik ko opanak!" "Koliko ga stavismo na vješala, a njemu šalvare, op, spadoše sa stražnjice"! "A, ovaj ti..." "E, taj ti je..." Tako se dešavalo ono što je nepoznato za ostali svijet, da dželat priča o svojim žartvama i uveseljava potomke žrtava. Imitirao, posprdivao se žrtvama, živio zadovoljno što je "časno" ispunio svoj šuckorski zadatak", ovo je u knjizi "Pale i Paljani" 1999. godine zapisao Mojsije Đerković na osnovu izjava rodbine i prijatelja preživjelih Paljana.




Seljak sa Pala

Ispod sadašnjeg Studentskog centra, nekada Vojne bolnice u ratu na Koranu, u julu 1914. godine Nijemci i šuckori vješali su pohvatane.

Jednom od obješenih Paljana prekinuo se konop na vješalima i dželati mu oprostiše život, ali pod uslovom da uzvikne "Živio kajzer Franjo!" Junačina iz Pala jako iznenadi dželata, kad zatraži drugo uže, izvikujući: "Živio kralj Petar!" Ovaj motiv je poslužio Isaiju Mitroviću da ispjeva pjesmu o "Seljaku sa Pala":


Pun životne snage, kao ponosna smrča
Pod vešalom stao, miran i bez grča
Na mramornom liku. I gorda mu sena
Trepti spram meseca, mrko odražena.

I tišinu noći samo popac kida
I žena u selu što sa decom rida,
I golema mržnja što s direka preti,
I šuckorski strašni dugi bajoneti.

Tad omču staviše ti nečisti prsti
I on se prekrsti. Stalac izmakoše;
Al pre nego zadnju želju reče;
Konop puče, ko da ga sam Gospod preseče.

I lepo se telo tu po zemlji složi.
"Seljače, spasen si! Ovo prst je Božji;
Živio car Franjo viči, pa se prašta".
Doveden do ovih vešala sa rašta.

Za tren jedan smrtne savladao bole,
Te herojske oči ne znaju da mole.
"Dajte jači konop i na sve vam hvala";
Dželatima zbori taj seljak sa Pala.

I po drugi put kada namakoše uže,
Kliknu heroj pod vencom od ruže.
Kroz tišinu noći svud eho prohoda:
"Živeo kralj Petar! Živela Sloboda!"

(1914. Isaije Mitrović)

Taj seljak sa Pala je bio Stjepan Simić iz zaseoka Vardići, selo Gornje Pale.


Više od 70 dana te 1914. godine paljansko stanovništvo bilo je izloženo velikom stradanju. Preživljavali su pravi pakao sve dok nisu na Jahorinu stigli Crnogorci, a Srbi iz Šumadije na Romaniju.


Nastaviće se...

(www.palelive.com / foto: arhiv Vojnog muzeja u Beogradu)



Kako je nastala pjesma o Seljaku sa Pala (Prvi dio)
Komentari (7)
  • Jelena

    Da nikad ne zaboravimo!!!

  • Posjetilac

    Moramo učiti istoriju, pamtiti i izvlačiti pouke. Uvijek i zasvagda.A ovo moraju obavezno pročitati i naše komšije, i prije nego što izgovore riječ genocid moraju da zastanu i dobro razmisle o tome koje u ovom prokleto krvavom dvadesetom vijeku bio žrtva genocida. I kada o tome malo razmisle vidjeće da je gro šuckora na ovom području regrutovano od naše nesuđene braće "Jugoslovena", a i da je i u onom narednom ratu najviše zaudaralo "hrvatsko cvijeće". Tek posle toga možemo se pogledati u oči i biće jasno i hjednima i drugima zašto nam se to desio posljednji rat. I jedni i drugi moramo znati da samo istina oslobađa i na istina se gradi budućnost. Posljedice laži su već dvadeset godina vidljive na svakom koraku.

  • Posjetilac

    "Autoru:
    Je li ovo priprema za novu "1992" ili opravdanje? Mi ne bi to radili od 1992 do 1995. da nije bilo "Ašima".
    Da je i pola istina, "Ašim" ne bi zanoćio a kamo li dočekao 98 godina, jer mi se čini da se predobro pamte i "prenose" sa koljena na koljeno dešavanja prije 98 godina.
    Zašto ne napišete, ko je otkupljivao Srbe 1941, od ustaša na stanici Koran, kao "da mu rade u pilani", a onda ih puštao kućama. Zahid Musa. Možda treba opravati zašto je Musama oteta tolika zemlja (Musa brdo, Famos, Pastuhana,...)
    Moderatoru:
    Baš me briga hoćeš li objaviti,pročitaćeš.

    P.S.
    Nisam Musa niti sam potomak Musa.

  • tesa

    FamUsa? -)

  • Tesa

    Ej drugar, ova trojica iz Podgraba su bili Tesevici a ne Tesanovici. Moj prededa i njegova dva brata. Deda je imao samo 6 godina kada se to desilo.

  • Posjetilac  - Odgovor posjetiocu

    svaka mu cast sto je spasio. a nije se samo Musama zemlja oduzimala komentar ti malo "naginje" na propagandu.

  • Klačar

    Kad će drugi dio? Hoće li biti o Jovi Klačaru u aušvicu?ta pjesma je bila hit ljeta 1945. :)

Dodaj komentar
Vaši detalji:
Komentar:
[b] [i] [u] [url] [quote] [code] [img]   
:angry::0:confused::cheer:B):evil::silly::dry::lol::kiss::D:pinch::(:shock::X:side::):P:unsure::woohoo::huh::whistle:;):S
:!::?::idea::arrow:
Sigurnost
Morate navesti anti-spam kod koji stoji na slici.
Klikom na dugme "POŠALJI" prihvatam Uslove korišćenja.

Reportaže

article thumbnailOd hrane pravi umjetnička djela
22.10.2014.
article thumbnailKvalitetniji proces studiranja kod nas i tržište rada
03.10.2014.
article thumbnailDrezden - bijeli grad iz crnih ruševina
18.08.2014.
article thumbnailČudni krugovi na Romaniji
13.08.2014.
article thumbnailTa mirna slovenska luka - Bratislava
10.08.2014.
article thumbnailGlasinac: Otkriveni skeleti, drvena arhitektura i praistorijska keramika
22.07.2014.
article thumbnailSarajevski atentat, terorizam ili patriotizam?!
30.05.2014.
article thumbnailKaravansaraji zbog kojih su Romanija i Mokro bili čuveni sve do Persije
05.05.2014.
article thumbnailSlika Romanije u Belom dvoru Karađorđevića
18.03.2014.
article thumbnailPriče iz kraja: Ljetovalište Kočović
27.02.2014.
article thumbnailKo je bio Karl Maly?
14.02.2014.
article thumbnail"Četnički grobovi" na Ravnoj planini
12.01.2014.
article thumbnailMore
25.12.2013.
article thumbnailSlijepi miševi - prirodni predatori noćnih insekata
17.10.2013.
article thumbnailVježba austrougarske konjice u Palama
16.10.2013.
article thumbnailČetnici na pragu Sarajeva 1943. godine
22.09.2013.
article thumbnailVrganj - kralj naših prostora
17.09.2013.
article thumbnailPlaninarska avantura do Saračevih polja (foto)
13.08.2013.
article thumbnailBurgas - romantični gospodin na Crnom moru
11.08.2013.
article thumbnailNesebar - crnomorski Dubrovnik
08.08.2013.
article thumbnailDiverzantska akcija Romanijskog partizanskog odreda u Jahorinskom potoku
31.07.2013.
article thumbnailBalada o Lajki
19.07.2013.
article thumbnailSunčev Breg: Noćni život
18.07.2013.
article thumbnailMuslimani su na teatar gledali kao na đavolju rabotu
13.07.2013.
article thumbnailMazalić i Mihajlović - Prvi srpski slikari
11.07.2013.
article thumbnailSrbi - inicijatori civilizacijskog zrenja Sarajeva
10.07.2013.
article thumbnailSunčev Breg: Vrhunska zabava na Crnom moru
10.07.2013.
article thumbnailSrbi su Sarajevo gradili vijekovima - da li je uzalud?
09.07.2013.
article thumbnailBiciklom do Jašija
05.07.2013.
article thumbnailAvantura u magli Bioča
02.07.2013.
article thumbnailDeset godina od smrti gradonačelnika Srpskog Sarajeva Predraga Lasice
25.06.2013.
article thumbnailJedna noć u Bangkoku
21.06.2013.
article thumbnailPropada Šabanovića vila nacionalni spomenik BiH
20.06.2013.
article thumbnailAustrougarska vojska u Palama: Kako je građena odbrambena linija Sarajeva
14.04.2013.
article thumbnailNa današnji dan prije 21. godinu u Palama osnovana SRNA
07.04.2013.
article thumbnailZimski uspon do Novakove pećine na Romaniji
04.03.2013.
article thumbnailNjemačka minobacačka granata svjedok ratnih pohoda na Romaniji
02.03.2013.
article thumbnailJahorina 13 km
19.02.2013.
article thumbnailPozitivne vibracije (video)
23.12.2012.
article thumbnailPodaci o stanovništvu i krsnim slavama parohije Pale objavljeni 1883. godine
20.12.2012.
article thumbnailEvo nas braćo Paljani...
29.11.2012.
article thumbnailŠta to bješe ljubav - Kraj priče
22.11.2012.
article thumbnailSmederevska tvrđava: Đurđev grad na vodi
28.10.2012.
article thumbnailJesenje emocije u Ljubogošti
24.10.2012.
article thumbnailNekropola stećaka kod Delijaša
15.10.2012.
article thumbnailŠta to bješe ljubav - Drugi dio
11.10.2012.
article thumbnailŠta to bješe ljubav
21.08.2012.
article thumbnailČuvari jahorinskih pašnjaka
09.08.2012.
article thumbnailSerija "Goli Život" fenomen jednog vremena
08.08.2012.
article thumbnailĐurov brod
03.08.2012.

Uslovi korišćenja  :  Pošaljite vijest  :  Oglasi  :  Marketing  :  Kontakt                                           Pratite nas na Facebook Palelive.com YouTube kanal  :  Stranica optimizovana za nove verzije Mozilla Firefox Internet Explorer Opera Google Chrome