nedjelja, 20. april 2014.

Pale live! Urban info portal

Palelive.com YouTube kanal Prati nas na Facebook-u!

Crkveni brijeg krije pravoslavnu crkvu iz 1240. godine!?

Prema legendi na ovom mjestu se 1240. godine nalazila pravoslavna crkva sv. Petra, koju su srušili Turci nakon osvajanja Bosne između 1463. i 1530. godine, a od kamena sazidali Begovu džamiju na Baščaršiji.


(Pogled sa Crkvenog brijega na grad Pale)

Mjesto Crkveni brijeg se nalazi na zapadnom dijelu Pala, tri-četiri kilometra od crkve u centru Pala, između Brda na zapadu i Donjeg Pribnja na istoku na nadmorskoj visini 1070 metara. Manja lokacija se naziva Crkvišta ili Crkvište. Crkveni brijeg je dominantna tačka odakle se pruža pogled na padine Romanije, Ravne planine, Trebevića, te na Paljansko polje i njegovu okolinu.

Potraga za ostacima crkve

Prema legendi koja se prenosi sa koljena na koljeno među stanovnicima ovog dijela Pala, nekada je na ovom mjestu postojala crkva. Lokacija je vidljiva iz centra Pala, ali je mjesto obraslo gustom četinarskom šumom, pa je neprepoznatljivo. Do lokacije je moguće doći putem koji vodi na Pribanj ili putem prema Draguljama. Međutim lokaciju nije lako pronaći, jer se nalazi u šumi, a ljudi koje smo sreli su nam dali različite informacije. Potraga za ostacima stare crkve nas je odvela na jugozapad prema kanjonu Dovlića, pa smo pronašli stari srednjovjekovni, u nekim izvorima i rimski put koji je vodio dolinom Miljacke prema Starom gradu, Hodidjedu i Vrhbosni. Na prvi pogled su prepoznatljivi usjeci i vidljiv je rad čovjeka. Nakon početnog oduševljenja, našli smo se u zabuni, kako je moguće da smo promašili Crkveni brijeg? Vratili smo se nazad i nakon pola sata potrage našli smo se na ciljnoj destinaciji! Ni malo nije bilo lako pronaći Crkveni brijeg i na prvi pogled nismo bili ni svjesni da smo ga pronašli, jer je ovaj kraj obrastao gustom četinarskom šumom. Nakon analize terena i samog uzvišenja vidjeli smo da se radi o željenoj lokaciji.


(Ostaci srednjovjekovnog puta prema Starom gradu i Hodidjedu)


(Stara pravoslavna crkva u Sarajevu - Prvi put se pominje 1539. godine, no pretpostavlja se da je izgrađena na temeljima jedne još starije crkve. Naša pretpostavka je da je crkva sv. Petra na Crkvenom brijegu slično izgledala.)

Ostaci pravoslavne crkve sv. Petra

Na samom uzvišenju se nalazi dosta ostataka kamena i na prvi pogled nije moguće vidjeti da se radi o ostacima nekog objekta. Međutim analizom terena se ispostavila tačna pretpostavka sa kojom smo i pošli u istraživanje, a to je da je oko crkve bila podignuta ograda kružnog oblika. Teren je obrastao šipražjem, kroz vijekove se nataložilo nekoliko metara humusa, a u sredini je izrasla velika omara. Ovo je bila moćna i snažna građevina i to je vidljivo iz ostataka. Kamen krečnjak je kopan i obrađivan, nekoliko stotina metara dalje u kamenolomu Majdan. Ispod je Katunište (uočavaju se temelji ljudske ruke), i tu je nekad bilo naselje.

Naši sagovornici, stariji ljudi, stanovnici okolnih sela se prisjećaju svoje mladosti i dana na ovoj lokaciji. Jedan od sagovornika nam je rekao da su mu u njegovoj mladosti pričali roditelji da su ovdje provodili dane i da je ovdje nekada bila crkva. Sa brda se pružao pogled na Paljansko polje. Svako ko dođe danas na ovu lokaciju, vidjeće koliko je zub vremena moćan i koliko se teren izmjenio za tih 100-150 godina.

U knjizi profesora Mojsija Đerkovića u jednom članku stoji zapisano: "Nikola Blagojević, devedesetogodišnjak, čija je kuća nedaleko odavde, prekrsti se i kaže: "Zaklinjem se Bogom i svojom krsnom slavom, svetim Nikolom, da ću tačno reći priču svoga djede i oca Marka koju su izgovarali pri samrtnom času. Prenijećeš dalje, da se ne zaboravi naša srpska svetinja, da je ovdje na ovom brijegu bila naša crkva, zvala se Petrova crkva. Poslije nekog vremena pošto su osvojili Bosnu Turci su je razrušili i kamen prenijeli u Sarajevo i tamo napravili Begovu džamiju. Ako ne govorim istinu, dabogda moja duša otišla na onaj svijet usred pakla. Amin!" Izjava data 11. avgusta 1996. godine. Djed Blagoje dalje smatra da je dio padine prema D.Pribnju koji se naziva Crkvište, bio njen zemljišni posjed. Okolo crkve bila je kamena ograda, koja se poslije mnogih vijekova jedva nazire. Sa zapadne strane vodi staroputina prema Starom gradu."


(Ostaci ograde ili temelja? Moguće je primjetiti kamenje sa pravilno obrađenim ivicama)


(Ostaci ograde na sjevernoj strani u pravilnom kružnom obliku)


(Kameni ostaci u centralnom dijelu gdje je crkva izgrađena. Vidljivi su ostaci kamenja pravilnog oblika, a tlo je nestabilno i prekriveno mahovinom)

Crkva se nalazila u feudalnom posjedu srednjovjekovne srpske vlastele Pavlovića


Na karti profesora Marka Vega je ucrtana crkrva sv. Petra i mjesto Brdo. Feudalni posjed Pavlovića se protezao od Dobruna na istoku, do Vrhbosne na zapadu. Početak uspona Pavlovića počinje krajem XIV vijeka, sa knezom Pavlom Radenovićem. Iz perioda sredine 13. vijeka kada je crkva izgrađena ban Bosne je bio katolik Matej Ninoslav, koji u međunarodnom ugovoru o raspodjeli nadležnosti u dubrovačko-bosanskim sporovima ban eksplicitno svoje stanovništvo naziva "Srbljima" a Dubrovčane "Vlasima". Za prevaru učinjenu od strane Vlaha Srbinu ugovara se sud bana (bosanskog), a za prevaru Srbina nad Vlahom sud kneza (dubrovačkog): "A se ješte: ako vjeruje Srbljin Vlaha, da se pri pred knezem dubrovačkim; ako vjeruje Vlah Srbljina, da se pri pred banom, a inomu Vlahu i inomu Srbljinu da ne bude izma." U to vrijeme posjedima na kojima je crkva izgrađena je vladao Jablan, za koga nije poznato koliko je živjeo. Njegov potomak Raden Jablanić je pomenut 1380. godine, dok je knez Pavle Radenović vladao od 1370.-1415. godine.

U blizini Rogatice nalazili su se stećci nad grobovima vojvode Radoslava Pavlovića (1420-1441), njegove žene, jednog sina, brata i izvijesnog vijernog mu sluge. Na velikom nadgrobnom spomeniku na srpskom jeziku istesan je natpis: "Ja, vojvoda Pavlović od Radasela, gospodar i knez ove zemlje, ležim ovdje u ovom grobu. Dok življah, ne mogaše me turski car nikojim junaštvom, ni kakvi darovima, pa ni borbom, ni velikom silom sa moje zemlje ni potisnuti ni pobijediti; još manje sam mislio da se odreknem svoje vjere. Bog mi je dao da sam mnogo **** pobijedio Turke. Hvala Bogu i slava što vazda vjerovah i što svoju zemlju ostavljam još u hrišćanskoj vjeri".

Od ostataka crkve je napravljena Begova džamija na Baščaršiji

Turci su osvojili Bosnu 1463. godine, a Begova džamija u Sarajevu je izgrađena 1530. godine. U tom periodu je i crkva sv. Petra porušena. Turski običaj bio je i ostao da pravoslavne bogomolje ruše, a džamije grade (Sinan-pašina džamija u Prizrenu sagrađena je od pravoslavne crkve Nemanjića, jedan primjer iz mnoštva). Begova džamija je sagrađena od kamena tesanca, koji odgovara krečnjaku iz obližnjeg Majdana. Crkva sv. Petra nalazila se u blizini lokacije Begove džamije, na rastojanju od desetak kilometara, već gotovog puta i teret je išao niza stranu, nizvodno dolinom Miljacke. Husrevbegovo (za čijeg je života građena džamija i po njemu nazvana) i Muradbegovo turbe građeni su od sedre (bigra) koji potiče sa Vrela Paljanske Miljacke. Turci nikada za svoje bogomolje nisu izrađivali kamen, već su se koristili, lakšim i bržim putem, otimajući pravoslavno. Od 200 koliko ih je ukupno u Sarajevu bilo je 80 džamija građenih od kamena (stanje 1878. godine). Većina je izgrađena od već ranijeg obrađivanog kamena.

Brojni stariji ljudi Donjeg Pribnja, Brda i drugih okolnih sela, prepričavaju sjećanja svojih djedova i baka, da je crkva sv. Petra rasukana i prenesena u Sarajevo i od nje sagrađena Begova džamija. Prema jednoj legendi, vrata sa crkve sv. Petra su skinuta i prenesena na Begovu džamiju.

Predanje o građenju Begove džamije objavljeno je, sa manjim razlikama, u tri izvora: Mirza Safet, Gazi Husrevbeg (U spomen četiristogodišnjice dolaska u Bosnu), Sarajevo 1907., str. 59-60; Mirza Spaho, Gazi Husrevbeg. Slika iz bosanske prošlosti, Sarajevo 1907., str. 8; A.Nametak, Gazi Husrevbeg u narodnoj tradiciji, Sarajevo 1932., str. 25-26. Predanje o gradnji džamije ima tradicionalni karakter. Ovdje se iznosi da je kamene gromade vuklo po stotine jarmova volova i da su seljaci za izgubljenog vola dobivali bogatu naknadu. U vezi sa ovim pričala se i anegdota, objavljena u članku Begova džamija u Sarajevu" u kalendaru "Novi Trebević", 1893., str. 122 kako je nekakvom Srbinu, seljaku crkao vo vukući kamen za džamiju. Beg naredi te mu se za vola plati marijaš (dva novčića), a kad seljak vidje na dlanu tolike pare za jednoga vola uzvikne: "Ej, da je Bog dao da su i sva četiri crkla."

Predanje dalje kaže da se kreč za džamiju gasio mlijekom koje je niz oluke teklo s Trebevića, a zakuhavao se bjelanjcima od jaja. Sve troje je imao ovdje da nađe. Najpoznatiji kreč i kamen u čitavoj okolini Sarajeva dobijao se ovdje kroz vjekove. Ovdje se tradicionalno spremao kreč - klak (stoji i prezime izvedeno iz toga - Klačar). Zna se, takođe, da je kroz vjekove okolno stanovništvo bilo srpsko i da se bavilo stočarstvom, pa zašto se ne bi mlijeko i jaja upotrebljavali kao vezivno sredstvo.

Da su Turci rušili sve što je bilo srpsko, govori i ovo predanje: "Kada su Turci došli u Bosnu, rušili su i palili, pa su srušili i staru pravoslavnu crkvu u Sarajevu. Prođe nekoliko godina, narod se povrati, pa zamoli sultana u Stambolu da dozvoli da ponovo naprave crkvu 1539. godine. Sultan im odobri i dade ferman da mogu napraviti crkvu, ali da joj temelji ne budu veći od razastrte volovske kože. Narod se sarajevski ražalosti, dok se ne dađe neki mudar starac pa reče: "Mi ćemo lijepo isjeći od jedne volovske kože tanak kaiš, sve ćemo uokrug isjeći u jednom komadu, i koliko dug bude taj kaiš - neka toliki budu i temelji crkvi. "Narod ga posluša uzme kožu te isječe, izmjeri, udari temelje, i za čas napravi ovu današnju Staru crkvu. Kada su to Turci vidjeli, navališe da bogomolju ruše, učinila im se velika. A narod lijepo potegne onaj sultanov ferman, dokaže da je sultan dozvolio da mogu napraviti crkvu veličine jedne volovske kože, te Turci dignu ruke, a crkva ostade ista sve do danas."

Mihovil Mandić je napisao 1927. godine (Postanak Sarajeva) govoreći o postanku grada i njegovih džamija, da je gradnja uzimana iz razvalina starih gradova i crkvenih objekata.


Navodi da je crkva bila katolička

Marko Vego piše: "U Brdu je bila crkva sv. Petra, koja je ujedno služila kao katedrala bosanskog biskupa. Ne zna se tačno gdje se nalazila. Tri su glavne mogućnosti za ubikaciju mjesta Brda: u Palama, u Sarajevu i u Blažuju". (19/9). U literaturi se susreće još nekoliko nagađanja (33/78), da je to katolička crkva, da je to strateško mjesto, koje je služilo kao utvrđeni grad i bila predstraža Starom gradu.

Fra M.Šestić u članku "Po nadbiskuniji Vrhbosanskoj, objavljenom u "Spomenici Vrhbosanskoj 1882-1932. Piše: "Stolica bosanskih biskupa bila je najprije u Bistruji kod Zenice, onda u Kreševu, zatim u Banbrdu, i u Blažuju kod Vrhbosne, dok nije prenesena u Đakovo, gdje je ostala sve do g. 1882. godine kad je u Bosni uređena zasebna crkvena hierarhija. Kalić je u sjedište katoličkog biskupa smjestio na Ilidži, odnosno Vrhbosni: "U njemu bijaše stolica katoličkoga biskupa i kaptol sv. Petra." (150/69)" Dakle, ovi izvori ne pominju Brdo kao sjedište biskupa u srednjem vijeku.

Da se ovdje nije nalazila katolička bogomolja (katedrala), nekoliko je dokaza.

Na širokom prostoru oko ovog svetilišta nije masovnije živjelo katoličko stanovništvo. Kroz vijekove je dominiralo pravoslavno stanovništvo, a dokaz za to su toponimi, groblja i zapisi. Prije nego što je izgrađena paljanska crkva, s vremena na vrijeme, narod je prilikom crkvenih praznika, na ovom mjestu palio svijeće i smatrao ovo svojim svetim mjestom. Nijedan objekat nije napravljen niti na temeljima, a niti u neposrednoj blizini. Pravoslavno stanovnitvo nije koristilo kamen crkve za izgradnju objekata jer je ovo mjesto smatralo svetim. Ovdje, u Palama i okolini, i danas, a i u dalekoj prošlosti, najvažniji crkveni praznik je sv. Petar ili Petrovdan. U prošlom vijeku i u prvoj polovini 20. vijeka, na taj dan, svake se godine održavala svečana povorka, procesija vjernika, sa krstovima, crkvenim zastavama, ikonama i sveštenstvom. Ova litija nikada nije organizovana na Veliku Gospojinu, kada je dan paljanske crkve. Zna se zašto, viševjekovnu tradiciju nije mogla da istisne nova, stara oko 90 godina. Čak je osveštenje temelja paljanske crkve bilo na Petrovdan 1908. godine, pa je narod tada mislio da će se produžiti zavještanje sa Brda i na novu crkvu. Na Crkvenom brijegu se bez sumnje radi o temeljima nad kojima je bila crkva, a tome je potvrda ime Crkvište.


Pravoslavna crkva u Bosni

Uskoro poslije pokrštavanja Srba, kad je za Rašku osnovana episkopija kod Crkve svetog Petra u Rasu, osnovana je i za Travuniju episkopija, takođe kod crkve Sv. Petra, u Polju kod Trebinja, a za Bosnu kod istoimene crkve u Ban-brdu (Izvor wikipedia, nije poznato o kom Brdu je riječ).

Dok je Bosna bila u državnoj zajednici s Raškom i Zetom, do početka 12. vijeka, dijelila je i njena crkva uglavnom sudbinu cijele srpske crkve. U 12. vijeku, kad je Bosna došla pod politički uticaj i zavisnost od Ugarske, počela se u njoj razvijati, pod uticajem staroga mnogoboštva i tzv. bogumilstva posebna nacionalna crkva bosanska ili krstjanska crkva. Ona je tada samo formalno priznavala rimskoga papu za vrhovnog starješinu i barskog arhiepiskopa, kasnijeg dubrovačkog (oko 1200), kao oblasnog mitropolita. Njeni episkopi već od početka 12. vijeka imali su čista narodna imena (Vladislav 1141, Radogost 1197, Dragohna 1209 i dr), i imali su crkvenu organizaciju koja se znatno razlikovala i od rimokatoličke i od pravoslavne crkvene organizacije.

Na čelu te organizacije bio je djed, a njegovi pomoćnici bili su gosti (prote) i starci (sveštenici), koji su postavljani iz reda krstjana ili posnih ljudi, jedne vrste monaha. Svi ostali njihovi vjerski nazivani su mrsnim ljudima, koji se nisu zavjetovali, kao krstjani, na vječiti post i ostala uzdržavanja. Kada je početkom 13. vijeka, između te Bosanske crkve i pape došlo do sukoba, papa je 1247. konačno podložio Bosnu duhovnoj brizi kaločkoga nadbiskupa u Ugarskoj i podizao krstaške ratove protiv Bosne. Tada se Bosanska crkva odvojila od Rima i tokom vijekova sve se više približavala pravoslavlju, pa se najzad u 16. vijeku i sasvim izgubila u njemu.

Na ovaj proces postepenoga pretapanja Bosanske krstjanske crkve u Srpsku pravoslavnu crkvu imali su znatnog utjecaja srpski episkopi iz Raške, već od vremena vladavine kralja Dragutina u sjeveroistočnoj Bosni, krajem 13. i početkom 14. vijeka, kad je tu osnovana pravoslavna episkopija, kojoj je nasljednica stara zvornička i današnja donjo-tuzlanska episkopija. Taj proces je ubrzan za vrijeme vlade bana, potonjega prvog bosanskoga kralja, Tvrtka I (1353—1391), koji je dobio pod svoju vlast i jedan dio stare Raške s Dabarskom episkopijom, čije je sjedište bilo u manastiru Banji kod Višegrada, a naročito od onda, kad se, poslije krunisan ja Tvrtka I 1377. za raškog i bosanskog kralja, kult Sv. Save razvio i u Bosni. Migracije pravoslavnih Srba iz jugoistočnih krajeva u Bosnu, poslije Maričke i Kosovske bitke 1371. i 1389. učinile su takođe mnogo za pretapanje bosanske u srpsku pravoslavnu crkvu.

Već početkom 15. vijeka dabarski episkop sa sjedištem u Mileševu, postao je mitropolit, za svu pravoslavnu crkvu u Bosni. S padom Srbije (1459) i Bosne (1463) pod tursku vlast, došla je i sva srpska crkva po tim oblastima pod Ohridskog arhiepiskopa. U tom periodu potpune potlačenosti nestaje stare krstjanske crkve kao zasebne organizovane jedinice.


Istraživanja će utvrditi istinu

Ostaci crkve na Crkvenom brijegu nikada nisu detaljno istraženi. Do danas postoje mnoge legende i zapisi da je ovdje nekada bila crkva, međutim više podataka bi se moglo sanzati detaljnim arheološkim istraživanjima. Ako se zaista utvrdi da je ovdje 1240. godine izgrađana pravoslavna ckrva, onda bi se taj objekat svrstao u red najstarijih pravoslavnih objekata na prostoru današnje Bosne i Hercegovine, ako ne i najstariji. Najstariji pravoslavni objekti na prostoru Bosne su Manastir Ozren (srez gračanički), sagrađen u 13. ili 14. vijeku, zadužbina kralja Dragutina. Gostović (sr. žepački), Lovnica, (srez vlasenički), Papraća (sr. vlasenički) i Tamna ili Tavna (kod Janje), zadužbina Dragutinovih sinova Vladislava i Urošica, Rmanj (Hrmanj) iz 15. vijeka. Nije jasno, da li je tada bio pravoslavni manastir Krupa na Vrbasu, iz kraja VIII vijeka; u Humu bijahu: Dobrićevo, iz 13. stoljeća, Zavala (sagrađena 1271. g.), maj. Sv. Petra u Čičevu (kod Trebinja) i Žitomislić (iz 14 vijeka). Ovdje se mogu ubrojiti i manastiri: Banja, sjedište dabarskih episkopa, i Mileševo, jer su od XIV vijeka pripadali Bosni. Jamačno je bilo još drugih manastira "bosanske" crkve, o kojima nema podataka, a narodno predanje govori, da su za vrijeme bosanske kraljevine već postojali pravoslavni manastiri: Krupa, Liplje, Stuplje i Vozuća.

Palelive ostaje otvoren za dalja pitanja i istraživanja. Voljni smo ponuditi svoje usluge daljim istraživanjima i radu na Crkvenom brijegu. Kontaktirajte nas na e-mail: admin@palelive.com ili na broj telefona 065 796 250.

(www.palelive.com / Materijal: Palelive.com, Knjiga Pale i Paljani - Mojsije Đerković, Wikipedia, Projekat Rastko i dr.)



Tagovi: crkva  crkve  godine  petra  ovdje  bila  vijeka  crkvu  
Crkveni brijeg krije pravoslavnu crkvu iz 1240. godine!?
Komentari (53)
  • Обични човјек

    Овакви текстови заслужују сваку похвалу. Сигурно је требало времена и труда да се све ово сакупи и оваки лијепо састави.

    Браво момци

  • Posjetilac

    svaka cast, nadam se da ce biti neke subvencije opštine ipak ovo je društveno koristan rad

  • Posjetilac

    Bravo Vladimiru i ekipi na studioznom pristupu. U ovoj prici ima isuvise detalja koji se poklapaju i jasno pokazuju da je crkva postojala.
    Siguran sam da ce u buducnosti na Crkvinama ponovo biti sagradjen hram.

  • Ravijojla  - Svak acast!

    Svaka vam cast,jadni nasi ljudi sto su sve prezivjeli,i mucilise,
    Pozdrav iz Venecuele,
    Ravijojla

  • Vladimir

    exPaljaninu ne vrijeđati duhovnu sponu i naša osjećanja.

  • Posjetilac

    Da ste bacili pogled u Zavod za zastitu spomenika grada Sarajeva vidjeli bi da je crkva zaista postojala, kao jos tri crkve na podrucju opstine Pale koje su Turci porusili.

    Sjecam se da je pred sam pocetak rata jedan arheolog na televiziji Sarajevo stajao na ovom mjestu i pricao da je ovdje postojala crkva i da je treba obnoviti.

  • ex paljanin  - re:
    Vladimir napisa:
    exPaljaninu ne vrijeđati duhovnu sponu i naša osjećanja.

    A ta duhovna spona podrazumjeva vrijeđanje i ljaganje komšijske vjere i vjerskih objekata?

  • Sivonja

    Kod vas komšija je uvijek ljaganje ako vam se u lice kaže šta ste o ko ste i šta ste i kako radili baš kao što vam je uvreda činjenica što nas niste mogli satrati ni za ovog rata pa još pričate po vascijelom svijetu kako ste se goloruki odbranili od đavoljih ala. Ajde,*** odavde ili se vrati kad odlučiš da se vratiš prađedovskoj vjeri i pokloniš i pokaješ na Crkvištu!

  • Posjetilac  - re: re:
    ex paljanin napisa:
    Vladimir napisa:
    exPaljaninu ne vrijeđati duhovnu sponu i naša osjećanja.


    A ta duhovna spona podrazumjeva vrijeđanje i ljaganje komšijske vjere i vjerskih objekata?

    ok možemo i tako nazvati ali ti nisi naveo niti i jednu relevantnu cinjenicu da Begova džamia nije napravljena od ostataka pravoslavne crkve. Na kraju krajeva je logicno da pravis od gotovih i lako dostupnih materijala bilo koji objekat pa i u ovom slucaju Turci uzeli od srbske crkve materijal, jel dodtupan materijal-jeste, jesu li mogli uzeti-jesu, a ti demantuj argumentima.

    A podsjetimo se da je to bila praksa za vreme vladavine osmanlija, a najpoznatiji primer je Aja Sofija u Instmbulu gdje su od pravoslavne svetinje napravili Džamiu i jos se vide ikone u džamiji.

    U ostalom ovde niko nije vređo, ako ih je vređao,niti spominjao vjeru i vjerske objekte nego postupke Osmanlija

  • Posjetilac

    Sve je to poznato kao i to da kad srbi urade nešto slično to je zločin a u svakom drugom slučaju to je u redu,normala.
    Ne razumijem zašto su srbi uvijek pogrešni kad i sami Turci,Hrvati znaju koliko su Srbi mnogo dobri ljudi i i stovremeno časni.

  • ex paljanin

    A ima li ijedna relevantna činjenica ili dokaz koji potvrđuje tezu da je Begova džamija napravljena od materijala sa neke imaginarne crkve?
    Naravno da nema.

    U tekstu piše da su na Begovoj džamiji i vrata sa te crkve.Da nije žalosno-bilo bi smiješno!

    Sinoć sam pisao,pa mi Vlado pobrisa,da u sarajevsko romanijskoj regiji postoje još dva mjesta (Sokolac i Rogatica) sa imenom Crkvine i da se i za ta mjesta vežu legende o prastaroj crkvi koju su Turci srušili da podignu džamije pa se čak navode i lokacije tih džamija uz opasku da nije ni čudo što su iste u ratu srušene????Ko biva,imali smo opravdanje...

    To ti je isto kao kad bih ja tebe optužio da si sa moje kuće u ratu skidao blokove pa ugradio na svoju kuću.Jel' ti bio dostupan materijal-jeste,jesi li mogao uzeti-jesi a ti dematuj da nisi!

    Turci su bili agresori i osvajači ovih prostora,to nema sumnje.Međutim,da su ti isti Turci bili kao vlasti u RS-u što srušiše sve džamije do koje su doprli,nijedna crkva ne bi opstala niti bi joj se trag poznavao.Imali su dovoljno vremena a Srbi u RS-u za godinu dana sve redom porušiše.Neću braniti Turke niti njihove postupke ali su mnogo više pravili crkava nego što ih srušiše,skoro sve pravoslavne svetinje ostadoše u životu.Za primjer,više su šiptari napravili štete za dvadeset dana na pravoslavnim bogomoljama po Kosovu nego Turci za 500 godina.

    U Aja Sofiji sam bio,prije nekih 5 godina,i to je sada muzej.Turci su pretvorili najveću crkvu u džamiju ali nisu rušili nego su ostavili freske (ne ikone)da svjedoče o tom zulumu.Turci su,za tvoju informaciju,za sve svoje građevine,od mostova pa do džamija,otvarali posebne majdane i iz njih vadili kamen.

    Šta je nego uvreda napisati da je najveća i najpoznatija džamija u Sarajevu,koja je simbol Sarajeva i obavezna destinacija svih stranih turista,napravljena od "nekakve legendarne crkve na Palama"? Pa ta ista Begova džamija ima kamena da se napravi bar pedeset crkava kao što je Stara čaršijska,koja je ,po legendi,veličine kao i ona "srušena" paljanska.Imate li mozga i logike?

    To mi je smiješno isto kao i tvrdnje dosta Srba sa ovih područja,da su njihovi preci doselili iz Crne Gore radi toga što su "ubili Bega ili Agu što ih je maltretirao pa sa njihovim bogatstvom došli u Bosnu i kupili imanja krijući se od turaka".Grohotom se smijem.Koliko ja znam istoriju,a mislim da je znam i da sam dosta pročitao,Crna Gora nije bila pod ingerencijom Sultana.E sad,begovi i age su bile po Srbiji i Bosni i taj isti crnogorski ******,da bi ubio bega,morao je doći na područje pod kontrolom turaka jer Turci nisu špartali Durmitorom ili Kolašinom.E tu se uključuje srpska mitomanija pa nam servira priču o hrabrosti tog ******a i njegovog bijega iz Crne Gore??? u Bosnu da se sakrije od Turaka??To bi isto bilo kao kad bi neki Bošnjo iz Sarajeva ubio nekog vojvodu na Palama pa se krio po Republici Srpskoj da ga Srbi ne uhvate...

    To su te stvari i izmišljotine koje mi idu na živce.

  • 888

    Pričaš bajke! Naravno da jesu, gradili su džamije od ostataka srušenih pravoslavnih crkvi. I na temeljima srušenih crkvi građene su džamije. A to što pričaš da osmanlije nisu rušile srpske crkve nije tačno, rušili su, i to da je više napravljeno štete za dvadeset dana na Kosovu, šta je šteta, a šta je ruševina.? I kada poredimo rušenje džamija, pa više džamija ima u Sarajevu, nego crkvi u čitavoj RS. A i danas, gdje god je pravoslavna crkva u federaciji bila je na meti vandala.

  • Autor

    Lepe pozdrave Exeme,

    Če me bo še kdo izzival s temi...

    Tvoi muftija Miralem Zukorlic, osebno... :woohoo:

  • Posjetilac

    Ako mogu da primjetim da ovoj temi pristupas sa dosta emocija. I svakom slucaju se izvinjavam ako se osječaš uvređeno i ako je uvređen tvoj nacionalni osječaj, ali ako cemo da pricamo na ovu temu mislim da emocije treba da ostavimo po strani. U suprotnom nema smisla dalje raspravljati jer u emotvnom-subjektivnom stanju nikad ne bi ti ili ja ili bilo ko usvojio argument druge strane.

    Hipoteticki govoreci.
    Da li sam ja skidao blok sa tvoje kuce-nisam, ali da li sam ukrao video, televizor, šporet-jesam jesam li mogao-jesam ili sam uselio u tvoju kucu i živio i ona se vodila kao moje vlasništvo i tako i ti moju imovinu u Sarajevu. Ova hipoteza govori o jednom vremen nama poznatom.

    U jedno kratkom roku u kome smo imali sukobe i anarhiju za vreme dolazaka Osmanlija na naše prostore moguce je da se jedna pravoslavna crkva smatrala, shodno tom vremenu, kao legalan vojni cilj ili je jednostavno oljačkana od strane nekoga (Srbi-Osmanlije) i objekat je bio napusten, proslo je neko vreme več se i zaboravilo sta je tu bilo i za sta je služilo a u međuvremenu se pocela graditi džamija i potreban je materijal i krenulo se sa skupljanjem lako dostupnog materijala sa napustenih objekata (naglasavam objekata jer da su Osmanlije skidali sa crkava Srbi-Raja bi se bunila a osmanlijama nije trebala nemirna Raja)posto nije dovoljno materijala otvorili su i kamenolom (Teorija opadajućih prinosa) i eto mi sasvim logican sled za teoriju koju je naveo palelive.

    da dosta je legendi dosta prica koje su se prenosile usmeno i svojevremene propagande, ali zdrav razum mi govori da je to logično rešenje i ja bih isto tako postupio.
    koristio lako dostupan materijal i nemora biti da se materijal uzimao samo sa crkava, uzimao se vjerovatno i sa napustenih objekata, kuca.

    Opet ja nisam cuo ni jedan lodgican argumen da Osmanlije nisu koristili materijal od napustene crkve, osim objavljene istine koja se zasniva na teoriji: Nisu i tačka. Šta i ako jesu? ispostavicemo im fiskalni racun u Ankaru?-))))

    Osmanlije nisu gradili crkve niti je i jedna država ili vlast to radila, bar ne otvoreno, crkve a vjerujem sve bogomolje su pravili ljudi-narod donacijama i prilozima i tako je i dan danas samo, složićeš se samnom, na kvadrat-)
    Osmanlije su cesto dozvoljavale Srbima-Raji da prave crkve sa obicno nekim ucjenama ili dodatnim nametima jer u interesu im je bilo da se "Raja umiri" i tako davali na kašiku a ubirali porez kao i svaki osvajač. i tako imamo dosta crkava iz tog vremena.

    A ta teorija da je svaki srbin sa ovih prostora iz CG i da je ubio Bega ili Agu ima dvije pozadine.
    1.CG je kao što znamo dosta nepodobna za poljoprivredu i sa dosta oskudnih resursa i u takvim uslovima ljudi su prinuđeni da sele, nešto kao što mi imamo danas, svi odoše "vani" da rade i tako i ostanu.
    2. u CG je dugo vladala krvna osveta u albaniji još uvjek vlada i ljudi da bi izbegli krvnu osvetu su morali da sele u nepoznatom pravcu kako bi je izbegli i tako došli na ove prostore.
    E sad kad pogledamo ove dvije činjenice i stavimo ih u okrilje datog vremena svaticeno pozadinu price. kad bi tog crnogorca upitali zasto je dosao ovde, on ne bi rekao ubio komsiju radi kokoške nego Srbenda udarila na agu odnosno bega minimum, a ovaj sto je došao trbuhom za kruhom da ne bi zaostajao za ovim prvim i kako bi gradio svoj društveni status rekoa bi da je on ubio obojcu i Agu i Bega i 50 turaka, jednostavno prepusti se mašti na volju sve u svrfu izgradnje vlastitog digniteta. Slicno imamo i u diaspori gdje su ovi veći nacionalisti nego mi ovde, a pobjegli su kad je prvi metak ispaljen i toga ima na sve 3 strane, al sve i jedan je bar 3-4 balija, cetnika i ustaša ubio dok je bježao preko grane. :D

    Aja Sofija klasičan primjer jednog vremena i logike, zasto rusiti pa praviti na novo kad možemo nadograditi i dobijemo isto.

    Da nažalost tacno je da su albanci martovskih nemira srušili dosta crkava na kosovu i to vise nego Osmanlije za 500 god.

    e sad ajde da se usmjerimo na cinjenice i...

  • jaaaaaa

    samo da razgranicimo, posto nisam stavnio nikakav pseudonim, ovaj tekst gore pripada meni kao onaj sa citatom ex-a i vlade, a napocetku ovog teksta se obracam ex-u

  • ex paljanin

    Pravilno si shvatio šta sam htio da kažem jer razmišljaš logički,pogotovo ono oko izmišljanja razloga za bježaniju sa crnogorskih vukoyebina.Imam jedan sjajan primjer,jedna porodica sa Romanije vuče korjene sa Durmitora i dolaskom na ove prostore,u perodu 1860-1880,promjenili su prezime,ko biva ,da sakriju tragove jer su "ubili bega".Prezivali su se Kradimotika a to kokošarsko prezime govori o njihovoj spremnosti i hrabrosti da liše života nekog bogatog turčina.

    Turci su ,ponavljam,bili osvajači i agresori na ove prostore.Na ovim prostorima su svi odnekud došli,samo u različitim periodima.Nedao Bog da je OHR postojao na ovim prostorima od srednjeg vijeka ili prije.Pa mi sad svi zajedno ne bi imali zemlje koliko stane u saksije.

    Dakle,da se vratim na Turke.Oni nisu smjeli rušiti crkve bez izričite naredbe,nisu smjeli čak ni zalaziti u manastirske konake ili prostorije.To što filmovi prikazuju Turke kao prljavu i primitivnu masu koja radi šta hoće je plod mitomanije i propagande.Tačno se znalo šta i ko radi.Ako su i rušili crkve a to niko ne može osporiti to se svodi na pojedinačne primjere jer to nije bila masovna pojava kao što je radio Karadžić.Da li je to bilo iz neke osvete ili da utjeruju strah hrišćanskoj raji,ne mogu tvrditi.Ono što tvrdim da su Turci davali hrišćanima određene povlastice da naseljavaju krajeve opustošene kugom (Romanija u periodu oko 1760 - 1800)i puštali su pravoslavne sveštenike da idu kuda hoće,davali su dozvole za podizanje crkava a u dosta primjera davali novac za izgradnju.Čuveni beg Banda sa Glasinca je poklonio svoju zemlju za crkvu na Romaniji.Postoje jasni pisani tragovi o tome,to nisu legende.

    Vratimo se u naše vrijeme.Crkva na Diviču kod Zvornika je podignuta na temeljima džamije srušene 1992.To nije legenda i nešto što se dešavalo prije 700 godina nego prije 18.Islamska vjerska zajednica je dala preko 600 000 KM da se ta crkva ukloni sa temelja džamije.Zar to nije sramota i grehota ovog našeg vremena?

  • Posjetilac

    E fini nas Ivo Andric, kad god procitam o humanosti osmanlija i njihovom blagoucinkovitom cinodejstvovanju, odmah se latim Andrica i njegovih dijela da se podsjetim kako stvari stoje. B)

  • ex paljanin

    Pa lijepo je ako se radi mene latiš knjige,a Andrić ti je jako dobar primjer kako neko na fantastičan način guslarske mitove pretvara u remek djela književnosti.Znaš ono,višegradski pop je pojam pameti,ljepote i učenosti a muftija sušta suprotnost,ružan,nizak,neuk i glup,podvodljiv,plašljiv,sipljiv...

  • Posjetilac

    E vala Ex sada si stvarno pretjerao. Pozdravio te Murat Sabanovic :evil:

  • Sivonja

    Ma,bravo legendo! A,ja taman htjedoh da ovom kvaziistoričaru pomenem Ivu Andrića. Pa,ovaj "ex" samo što još nije počeo pričati kako su turci ovuda ŠIRILI pravoslavlje. Halo,"ex" ti ne samo što si "ex" sa vjerom i nacijom ti si "ex" i sa mozgom.

  • jaaaaaaa

    EX udaljavas se od teme. Sve to sa Cg i Osmanlijama u svosjstvu agresora-ktitora su sporedne teme.

    Iznjeo sam ti logičkim redom i uporedio sa društveno-političkim stanjem koje je nama poznato, radi što boljeg obrazloženja svog stava.
    Na osnovu toga poriceš li i dalje da Osmanlije ni pod koju cjenu nisu uzimali kamen sa pomenute crkve za gradnju Begove džamije? Prihvati, odbi ili uzmi sa rezervom, najednostavnije i obrazloži.

    A to sto ti potenciras satvljanje u negativni koncept nase ratne lidere i njihove odluke, mogu reci da se ne slažem sa tobom ali dalje necu komentarisati jer to nije tema rasprave.

    Cinjenica je da ljudi u slicnim društveno-politickim okolnostima reaguju na jedan univerzalan nacin bez obzira u kom se vremenu i prostoru nalazili. i sa tog stanovišta treba gledati sve duštvene pojave i to je najbolji argument za sve rasprave.

    Ali ne mogu da ne ponovim kako ne fascinira taj "uvozni nacionalizam" odnosno naši nacionalisi koji su, ponavljam, sa prim metkom pobjegli i sa dejtonom dosli da grade napaćenu zemlju. I taj "uvozni nacionalizam" je univerzalan za sva tri naroda u BiH-RS.

    Ponavljam potvrdi, demantuj ili uzmi sa rezervom i obrazloži pa da ovo privodimo kraju, ja više "nemerem" kucat-)))

  • Posjetilac

    Nema bas neke jake evidencije da su Turci masovno rusili crkve i gradili djamije. A neznam sto je ovdje upetljana Begova djamija.
    Da ste malo bolje pogledali okolo nasli bi kamenolom iza crkvista i vjerovatno sa nekog kao i taj je crkva i gradjena.
    Kamen je u slojevima i jednom kada se odvali nema tu potrebe za nekim velikim obradjivanjem. A ni ta crkva nije mogla biti neki veliki objekat sa nekim ogromnim kamenim blokovima.
    Takvih slojeva kamena ima oko Sarajeva koliko hocete i to odmah uz lokaciju Begove djamije.
    Bilo bi suludo nositi kamen sa Crkvenog Brijega u Sarajevo.
    Zasto je crkva srusena i kada? Ko zna? Mozda i prije dolaska Turaka.
    I kamen sigurno nije u Begovoj djamiji.

  • Posjetilac

    I crkvu bi svakako trebalo obnoviti. Lokacija je odlicno, dominira Palama. Kamena ima okolo i besplatan je tako da nisu ni potrebna neka velika sredstva, a mogla bi da sluzi kao mjesto hodocasca. Vjerovali ili ne bilo je ukazanja lika Isusa Hrista i Majke Bozije na tom mjestu.
    Sto vise mislim ideja mi sve sve vise svidja.

  • ex paljanin  - re:
    888 napisa:
    Pričaš bajke! Naravno da jesu, gradili su džamije od ostataka srušenih pravoslavnih crkvi. I na temeljima srušenih crkvi građene su džamije. A to što pričaš da osmanlije nisu rušile srpske crkve nije tačno, rušili su, i to da je više napravljeno štete za dvadeset dana na Kosovu, šta je šteta, a šta je ruševina.? I kada poredimo rušenje džamija, pa više džamija ima u Sarajevu, nego crkvi u čitavoj RS. A i danas, gdje god je pravoslavna crkva u federaciji bila je na meti vandala.

    Kao prvo,nemam ja šta raspravljati sa čovjekom koji opravdava rušenje džamija po RS-u tako što tvrdi da ima više džamija u Sarajevu nego u čitavoj RS - crkava?????
    Ko biva,ima ih ionako puno u gradu sa pola miliona Muslimana pa haj'mo srušit one po RS-u.Tipično razmišljanje ekstrema.

  • Posjetilac

    Ustvari oklonosti su vise nego odlicne. Mozda bolje nego u Medjugorju. Osobe kojima se ukazala Majka Bozija i Isus Hrist, lokacija, istoriske okolnosti, potreba za necim takvim.
    Karakteristika svetih mijesta je da su nepristupacna, da se mora uloziti neki napor da se do njih dodje. Tako treba da ostane i u ovom slucaju.
    Prateci objekti mogu da se grade dole nize jednom kada je crkva obnovljena.

  • Posjetilac

    Marko Vego??? Tek sam sad primijetio.
    Kosace, Kotromanici, Pavlovici. To su sve Srpske porodice i crkva je sigurno bila Pravoslavna a i stanovnistvo. Sta su politicki radili ti knezevi i sa kim su sklapali neke privremene saveze to nema veze sa stanovnistvom i stvarnom religijom stanovnika ovih podrucja.

  • ex paljanin  - re:

    Dobro ti ovo "poriceš li i dalje da Osmanlije ni pod koju cjenu nisu uzimali kamen sa pomenute crkve za gradnju Begove džamije".
    Pitanje ti je na mjestu.Samo,to bi trebali pitati Ajem Esir Ali iz Tibrisa ili dubrovačke majstore,samo na našu žalost,umrli su prije pet stoljeća tako da ćemo ostati uskraćeni za tu informaciju.
    Na Begovoj džamiji ima dovoljno kamena za pedeset tih imaginarnih crkava a da ne pominjemo nebolozu oko ulaznih vrata...

    Da malo iskarikiram," najednostavnije obrazloži." nebuloze iz ovog teksta.Na sve načine pokušava se oblatiti komšija i komšijska vjera,od proganjanja ljudi radi bradica i spektakularnih hapšenja pa puštanja bez dokaza,maltretiranja žene u čijem je dvorištu ilegalno napravljena crkva,mjerenje jačine "zvuka" sa džamija pa do kleveta prema najvećoj i najpoznatijoj džamiji u BiH.U nekoj normalnoj zemlji bi za takve stvari ljudi otišli na višegodišnje robije.

    Ovo za dijasporu si u pravu,dovoljno je pogledati stranice na kojima se javljaju i plaču za domovinom/otadžbinom i nabrajanje njihovih zasluga za narod.Svi se kunu u spremnost da sutra dođu "ako zatreba",zmija im u novčaniku na pomen neke humane akcije a šovinizam i nacionalizam koji ispoljavaju preko interneta je za doktorsku disertaciju.

  • jaaaaaaa

    aj bar se slažemo oko "uvoznog nacionalizma"

  • ex paljanin

    Možemo se mi složiti oko mnogo čega,samo trebamo zaboraviti na momenat da smo Srbi,Bošnjaci,Eskimi...što bi rekao Josip Pejaković :" Pusti me da se rahat patim"...

  • jaaaaaaa  - re:

    Možemo se mi složiti oko mnogo čega,samo trebamo zaboraviti na momenat da smo Srbi,Bošnjaci,Eskimi...što bi rekao Josip Pejaković :" Pusti me da se rahat patim"...[/quote]

    eee jbg ti jos vjerujes u deda mraza :D :D

    "uvozni nacionalizam" je trebalo da zvuci ironicno...

    nisi mi dao odgovor, namjerno vrdas, al to i nije vise bitno

  • ex paljanin

    Je'l ti ja ličim na vidovitu Džemilu ili Kleopatru pa da čitam nečije misli?
    Postavi konkretno pitanje pa ćeš dobiti konkretan odgovor.A što se tiče deda Mraza,i on je u ovoj zemlji podjeljen.Kod Bošnja je dedo Mazija ili Hidžret dedo,kod Srba đed Badnjak a kod Kroata je to sveti Nikola.

  • Posjetilac

    Чему расправе. Знамо да се неможемо сложити ниучему са Бошњацима и да смо непријатељи.
    Текст је одличан и само напријед са реализацијом.

  • xxx

    nista vi neznate samo nako mlatite

  • cigo

    ja cili su ovo panjevi i lomovi na crkvistima

  • Posjetilac

    Pozdrav Palama
    Naravno da su ruslili crkve. Narocito ovi "nasi"
    muslimani. Uradili bi to i u ovom ratu samo su glumili neke demokrate pa nisu mogli. Evo i sada skrnav crkve na svakom koraku a da mogu i smiju i vise bi.
    Ovo je odlicnan clanak i hocu da vam se zahvalim. Nadam se da cete uspijeti i Bog vam pomogao.
    Pozdrav

  • ma ajde

    od Sarajeva do Pala 16 km autoputa u 16 vijeku, i nigdje nije bilo kamena nego samo na Palama, do kada braćo "Srbi", do kada, kada će biti dosta.
    P.S.
    možda su one džamije u Podvitezu, Bogovićima, Prači, Nevoseocima, Batovu,... bile od tog kamena.

  • Posjetilac

    Besposlen pop i kobile krsti tako i ovi paljani,ko o čemu nego oni o mitovima,kad nemaju posla,fabrika i perspektive.Po meni je gori ovaj ex jer se trudi argumentovano dokazati njihove nebuloze ali kod srba je pravilo da ono što jedan izmisli pa prepriča drugom taj drugi se kune u djecu da je to istina a samo autor te laži zna šta je istina pa na kraju i on sam povjeruje u ono što je lično slagao.

  • Posjetilac

    Čitam komentare i mogu samo jedno zaključiti:
    Žalosno je da i u 21. vijeku religija i "Institucija crkve...ili džamije" manipulišu narodom na krajnje perfidan način.

  • Posjetilac

    http://forum.net.hr/forums/t/297615.aspx?PageIndex=2

  • Željko  - Crkvište

    Ovaj tekst je odličan.
    Predlažem da se formira jedna ekipa sastavljena od predstavnika Crkve i odjeljenja Urbanizma iz Opštine.Takodje,dobrodošli su svi dobronamjerni ljudi i entuzijasti,npr. Mojsije Đerković,Vlado,arheolozi,istoričari,građevinci,geolozi.....
    Ekipa treba zajedno da ode na teren,da provjeri relevantne podatke i činjenice,i da predloži buduće poteze.To se može riješiti u sledćih 1-2 mjeseca,do snijega.
    -da se ustanovi vlasništvo na zemljištu,i riješe imovinsko pravni odnosi-do proljeća 2011.
    -da se dobije zvanična podrška i blagoslov Vladike Dabrobosanskog Nikolaja.
    -da se raščisti prostor oko ruševina,i ukloni šikara,i napravi pristupni put.-rok-juli 2011.
    -da se angažuje arheolog i arhitekta,da napravi projekat obnove na temeljima stare Crkve. rok-oktobar 2011.
    -da se pripremi dio sredstava i drugi gradjevinski pripremni radovi,i da se rekonstrukcija i izgradnja Crkve započne u maju 2012.
    Pretpostavka je da Crkva nije bila velika u gradjevinskom smislu,i da bi izgradnja objekta i vanjsko uredjenje mogla biti završena do kraja 2013.god,a unutrašnji radovi do 2014.g,a najkasnije do 2015.g.

  • ex paljanin

    a usput poslati zahtjev za rušenjem Begove džamije radi izuzimanja materijala ili uzeti materijal sa srušene džamije u Podvitezu ;) ...

    Usput,znaš li onaj ratni vic kad se Mujo žalio Sulji da Hrvati srušiše sve džamije po Bosni.
    -Nema veze,i mi ćemo njima srušiti onu u Zagrebu-reče Suljo...

  • Na Drini ćuprija od kamena  - re:
    ex paljanin napisa:
    Pa lijepo je ako se radi mene latiš knjige,a Andrić ti je jako dobar primjer kako neko na fantastičan način guslarske mitove pretvara u remek djela književnosti.Znaš ono,višegradski pop je pojam pameti,ljepote i učenosti a muftija sušta suprotnost,ružan,nizak,neuk i glup,podvodljiv,plašljiv,sipljiv...

    Valjda jedan nobelovac zna šta valja,a ti lijepo pređi na neki sajt sa arapskim pismom,jer tebe niko ovdje neće razumjeti.

  • Posjetilac

    Mislim da netreba cekati na neki poseban pristupni put osim nesto provizorno za dovoz materijala.

  • Posjetilac

    Osim toga treba upotrebiti materijal od koga je crkva i sagradjena. Kamen. Kamenolom je odmah iza i to navise pa se prevoz nizbrdo. Kamen je u slojevima tako da netreba neko posebno klesanje.
    Temelji crkve vec postoje samo ih treba otkopati.
    Ostali objekti za goste se mogu graditi u Donjem Pribnju i Glenovcu a svetiliste i crkva treba da ostaju izolovani i dostupni samo pjeske.
    To je moje misljenje.

  • Posjetilac

    I dadose strucnjaci svoje misljenje: "Zlatni srndac iz rejona Majdana"
    "Trofej od koga zastaje dah"
    "Odstrijeljen srndac kapitalac"
    Sve u glasniku lovackog saveza Republike Srpske.Broj za juli-avgust 2010g.strane 28i29.
    Znam da ovo-NIDJE VEZE SA CRKVAMA I DZAMIJAMA,ali neka se zna.

  • Željko

    molim Vas da ne skrećete sa teme na nepotrebne svadje i komentare.
    Svidja mi se predlog predzadnjeg posjetioca 216.246.163.xxx.
    Bitno je da se ova priča provjeri i stručno analizira.
    A onda je najvažnije da se ne odustane od rekonstrukcije,i da se Crkva izgradi. Sve ostalo je manje važno.

  • gosha

    poravnati teren masinama,a poslije napraviti stariju i bolju...

  • Posjetilac

    Ovaj lokalitete je značajniji nego što se to u prvi mah može pretpostaviti... Uskoro ću sa vama podijeliti neke podatke i zaključke do kojih sam došao. Ne treba se niko praviti puno pamtan jer je jako malo toga istraženo, a još više gurnuto pod tepih jer istina po nekada ne odgovara nikome pa ni ovim navedenim stranama i onim što nisu navadane ovo prilikom (od Osmanlija, poturica, Srba, Katolika, pa do Austrijanaca, koji su pisali najveći dio te "nase" istorije...).

  • Posjetilac

    Bilo kakvi radovi i istraživanja nebi trebali da se obavljaju bez znanja i učešća "Zavoda za zaštitu spomenika kulturnog i prirodnog nasleđa" (čini mi se da njihovo odjeljenje postoji u nekom obliku i u Palama)!
    Šta ovi ljudi umišljaju, kakvo kopanje, zidanje??! Postoje propisi, stručni ljudi i ustaljena metodologija prema kojoj se radovi ove prirode obavljaju... Na žalost, manjak finansija i pasivnost zaposlenika u ovoj državnoj instituciji, dovodi do toga da se moraju entuzijasti baviti njihovim poslom :unsure:
    Za svaku pohvalu je vaš rad, ali pojajačajte pritisak na nadležne i u budućim sličnim projektima tražite i njihovo mišljenje i aktivno učešće -
    pozdrav

  • Davor  - re:

    Dragi omladinci.
    Drago mi je što ste sa puno energije i entuzijazma pristupili rasvjetljivanju jednog razdoblja,oko kojeg i danas postoji dosta nepoznanica.Ipak, moram vas upozoriti,da je vaš pristup dosta selektivan i ne konzultira još neke ,danas dostupne, izvore .Na osnovu prijepisa jednog manjeg dijela posebnog dodatka Povelji Bosanskoga Bana Ninoslava od tacno neutvrdjenog datuma nastanka (pretpostavlja se da je nastala izmedju 1232 i 1235 godine,jer se u njoj spominje Dubrovacki Knez Zan Dandulo,koji je vladao do aprila 1235 godine):
    "Az rab Bozji Matej, a odmjelom Ninoslav, Ban Bos'nski Veliki, kle se Knezu Dubrov'ckomu Zan Dandolu i vsej opcine Dubrov'ckoj. Takom s'm se kletv'ju klel, kakom se je Ban Kulin klel: Da hode Vlasi svobodno, ih dobit'k, tako kako su u Bana Kulina hodili, bez vse habe i zledi. A ja kudje oblada, tudje si hodite prostrano i zdravo, a ja prijati kako-re sam sebje, i nauk dati od vse zledi. A se pisah, imenom Desoje, gramatig Bana Ninoslava, velijega Bos'nskoga, tako vjerno kako-re u prvih. A se jeste: ako vjeruje Srbljin Vlaha, da se pri pred Knezem; ako vjeruje Vlah Srbljina, da se pri pred Banom, a inomu Vlahu da ne bude izma. Boze-re ti daj zdravije."
    ,srpski historicari su pokusavali da ustvrde,kako u toj "povelji" Bosanski Ban Ninoslav narod u Bosni zove Srbljima,a Dubrovcane Vlasima,sto je odavno dokazano kao potpuno neistinito. Ovu "povelja" je vrlo malih dimenzija,a u njoj pisar,inace iz Srbije, koji se zvao Desoje i bio zaposlen od Dubrovnika) navodi da je prije ove bila napisana glavna (prva) povelja,kada kaze"A se pisah, imenom Desoje, gramatig Bana Ninoslava, velijega Bos'nskoga, tako vjerno kako-re u prvih."
    Ovo je bio,dakle,samo poseban dodatak povelji i napisan dosta nemarno kada se usporedi sa originalnim poveljama,ocigledno,posto je napisan poslije dovrsetka povelje,da se radilo o necemu sto je sporedno u odnosu na dvije ugovarajuce strane u povelji :Bosnjake i Dubrovcane.Nazivi "Srbljin i Vlah" se spominju pri jos dvije povelje Bana Ninoslava (iz 1240 i 1249 godine),a ne spominju se ni prije ni poslije,jer svi Bosanski Banovi i Kraljevi narod u Bosni,kada mu se eksplicitno obracaju zovu ga Bosnjacima (starinskim nazivom za Bosnjake "Bosnjani";) i nikako drugacije,kao sto i narod u Bosni sam sebe zove Bosnjacima,na nadgrobnim spomenicima,u vjerskim bogumilskim knjigama,darovnicama i sl.
    Takodjer,tvrdnje da se naziv "Vlasi" odnosi na Dubrovcane ne stoji,jer se nigdje i nikada tako oni sami nazivaju,niti ih iko ikada tako naziva,cak postoje i adekvatni izvori iz Srbije koji prave jasnu razliku izmedju Dubrovcana,Srblja i Vlaha,kao npr. u jednom dijelu povelje Stefana Dusana Silnog,a koja datira od 26.oktobra 1345 godine:"...da ne uzima Dabiziv' Dubrov'canom ni carine; da nikoega dohodka ni tr'govcu Dubrov'c'komu, ni Vlahu, ni sr'binu, da nikomu; i kto gred u Dubrovnik i (i)z Dubrov'nika i vsaci vlasteli koi te stajati po Dabizive, da ne uzme carine do veka veku..." Ovdje,dakle,sami srbi prave jasnu razliku izmedju Dubrovcana,Srba i Vlaha ("ni tr'govcu Dubrov'c'komu, ni Vlahu, ni Sr'binu),te je tvrdnja da su Dubrovcani bili nazivani "Vlasima" oborena i to upravo iz jednog srpskog izvora !! A,ako Dubrovcani nisu Vlasi,onda ih ni Ban Ninoslav ne moze tako zvati,pa time pada u vodu i tvrdnja da Ban Ninoslav Bosnjake naziva "Srbljima",jer u toj povelji jedno iskljucuje drugo!!
    U isto vrijeme kada je nastala povelja Stefana Dusana i u kojoj on jasno razlikuje "Srbe,Vlahe i Dubrovcane",kao tri razlicite vrste ljudi,Ban Stjepan II Kotromanic je Ban u Bosni koji u svojim poveljama narod u Bosni zove iskljucivo Bosnjacima,a Dubrovcane Dubrovcanima,nikakvog spomena ni o Srbljima ni o Vlasima.
    Ali,sam Ban Ninoslav daje konacan odgovor po ovome pitanju i to pri poveljama Dubrovcanima iz 1240. i 1249 godine,gdje se spominju tri vrste ljudi,a to su Mi-narod u Bosni -"nasi ljudie",Vi-&#...

  • Vladimir

    Da, a kakve to veze ima sa Crkvenim brijegom?

  • zeljko  - volim pale

    Evo je prosla cijela godina od pocetne ideje i diskusije o crkvenom brijegu i obnovi crkve.
    Koliko ja znam,nista nije ni zapoceto,a ni uradjeno. Volio bih da nisam u pravu i da ja pogrijesim.
    Najbolja je kod brace srba suplja prica i filozofija.
    Veliki dio vremena se gubi na pocetne i pripremne radove i papire,a sa druge strane,tu treba najmanje para.Velike pare ce trebati tek za 2-3 godine,a restauracija moze trajati i 5-10 godina.Najvaznije je da se Crkva restaurira i da to bude ponos Pala,kao sto je Crkva u Trebinju-Hercegovacka Gracanica.
    Evo ideje,
    -da se odredi nosilac posla-Odjeljenje za privredu,i da se u budzetu Opstine Pale planiraju pocetna sredstva u iznosu od 10-15.000 KM,za pripremu papirologije i prve istrazne radove,u 2012 g. i prvi petogodisnji plan rada i podjela zaduzenja.
    -Da se konsultuje Zavod za zastitu spomenika ,i crkveni velikodostojnici , i strucnjaci iz Pala i da se napravi zajednicka strucna ekipa koja ce raditi na konkretnim pocetnim pripremama u vezi buduce restauracije i izgradnje crkve,projekata i fondova.
    -da se angazuje i Fakultet/odsjek istorije,i drugi relevantni strucnjaci,i da istraze sve arhive i cinjenice iz tog perioda,koje ce koristiti u pocetnoj fazi svima,a narocito u zavrsnoj fazi za buduci vjerski turizam.
    -da se period od decembra 2011,do maja 2012 iskoristi za sve sastanke i papiroloske radove,a da se period od maja do oktobra 2012 iskoristi za pripremne gradjevinske radove-ciscenje terena i prilaznih puteva,regulisanje imovinsko-pravnih poslova,arheoloski radovi/obiljezavanje iskopina i kamenih ostataka.

Dodaj komentar
Vaši detalji:
Komentar:
[b] [i] [u] [url] [quote] [code] [img]   
:angry::0:confused::cheer:B):evil::silly::dry::lol::kiss::D:pinch::(:shock::X:side::):P:unsure::woohoo::huh::whistle:;):S
:!::?::idea::arrow:
Sigurnost
Morate navesti anti-spam kod koji stoji na slici.
Klikom na dugme "POŠALJI" prihvatam Uslove korišćenja.

Uslovi korišćenja  :  Pošaljite vijest  :  Oglasi  :  Marketing  :  Kontakt                                           Pratite nas na Facebook Palelive.com YouTube kanal  :  Stranica optimizovana za nove verzije Mozilla Firefox Internet Explorer Opera Google Chrome