Огласи
BIJELJINA – Veliki samiti, politički i vojni, koji su održani nedavno, pokazuju potpuni raskol među moćnim zemljama Istoka i Zapada i otvaraju put prema podjeli, razdoru i neizvjesnim sukobima, navodi „Geopolitika“.
Samiti G7, BRIKS-a i NATO-a pokazali su se veće razlike među moćnim zemljama svijeta, koje je rat u Ukrajini samo ogolio.
U naizgled ležernoj i opuštenoj atmosferi pred televizijskim kamerama članice G7, kako sebe nazivaju najmoćnije zemlje svijeta, svim silama su se trudile da pokažu kako i dalje imaju dominantnu ulogu i određuju pravila.
Međutim, uprkos neskrivenom zadovoljstvu o uspostavljenom jedinstvu po pitanju Ukrajine, nervoza je bila na vrhuncu, jer je svijest o neizbježnim velikim globalnim promjenama duboko prisutna u svakoj od zemalja G7.
Usred tog samita italijanski premijer Mario Dragi morao je prije vremena da ode kući zbog krize italijanske vlade: koalicioni partner “ Pokret pet zvjezdica“ zaprijetio je izlaskom iz vlade ako se Ukrajini nastavi isporučivati oružje i nastavi haos sa novim migrantskim valom iz Afrike.
Nešto ranije pala je bugarska vlada, a u Briselu su održani masovni protesti zbog pogoršanja socijalnog stanja.
U NJemačkoj, ogroman i najveći svjetski hemijski koncern „BASF“, star više od jednog vijeka, koji je temelj njemačke industrije, zbog nestašice ruskog gasa najvljuje zatvaranje.
Apsurd je u tome što je ruski gas Nijemcima nadohvat ruke, u napunjenim cijevima novog gasovoda „Sjeverni tok dva“, spojenog sa njemačkom teritorijom i spremnim za eksploataciju u roku od – odmah.
Ali, nova njemačka vlada odrekla ga se i prije ruske intervencije u Ukrajini.
U Velikoj Britaniji priprema se prvi opšti generalni štrajk još od dvadesetih godina prošlog vijeka. U međuvremenu je pao i Boris DŽonson.
U Francuskoj je Makron nedavno izgubio kontrolu nad parlamentom ostavši na izborima bez čak stotinjak poslanika, a krajnja ljevica i desnica Marine Le Pen – obje snažno za suverenističku francusku politiku, ostvarile su istorijske rezultate, ovladavši parlamentom.
Istodvremeno, EU najavljuje mogućnost ukidanja nužnog konsenzusa po spoljnopolitičkim pitanjima i uvođenja instrumenta kvalifikovane većine kao preduslova za buduće širenje EU.
Hoće li jedna Francuska željeti da preda i taj jedini preostali element suvereniteta u vrijeme kada su u njoj spomenute suverenističke političke snage po prvi put nadjačale one atlantističke, ili možda prije prijeti fregzit, navodi „Geopolitika“.
Istovremeno, u završnoj deklaraciji BRIKS-a, sve jačeg suparnika G7, jasno se ukazuje kako svijet više nikada neće biti isti: usvojena je odluka o potrebi osiguranja nove međunarodne alternative američkom dolaru.
Na sastanku je učestvovalo čak 15 država promatrača i mogućih budućih članica tog formata, između ostalih Alžir, Etiopija, Egipat, Indonezija, Meksiko, Malezija, Tajland…
Kina trenutno predsjedava formatom BRIKS-a. Taj format, od svega pet država /Kina, Rusija, Indija, Brazil, Južnoafrička Republika/ ali velikih, okuplja više od 40 odsto ukupne svjetske populacije i čini 26 odsto svjetskog BDP-a.
Sa Argentinom i Iranom to će biti još i više, a Peking ne skriva da u BRIKS-uskoro želi vidjeti i Indoneziju i Egipat.
Nije tajna da su za BRIKS zainteresovani i 130-milionski Meksiko, ali i Ujedinjeni Arapski Emirati i Sadijska Arabija.
NATO samit stavio je Rusiju na vrh liste svojih neprijatelja, a Kinu odmah iza Rusije.
Kako sada stvari stoje, svijet će vjerovatno u budućnosti izgledati ovako:
Formiraće se jedinstveni zapadni svijet – predvođen angloamerikancima, gdje su drugi više-manje pokorni poslušnici sa epitetom „saveznika“ ili „partnera“, radi boljeg psihološkog efekta.
Ostali dio svijeta vjerovatno će biti predvođen BRIKS-om, koji nema jasno definisanu organizacionu i hijerarhijsku strukturu kao G7 ili NATO, ali zato posjeduje snažnu zajedničku ideološku osnovu koja se zasniva na načelu „nismo antiamerikanisti, ali želimo dokazati da se bez Amerike može“.
„Briksovci“ su svojevrsni nastavak posrnulog globalizma američkog tipa, ali na potpuno drugoj osnovi – koja isključuje formalnog vođu i koja želi djelovati na međusobno korisnim politikama ekonomskog i bezbjednosnog karaktera, zaključuje „Geopopitika“.
(www.palelive.com / Srna / Foto: Danas/EPA/KIYOSHI OTA)
