Narodne nošnje – ogledalo srpskog naroda

ISTOČNO SARAJEVO – Revijom 30 srpskih originalnih narodnih nošnji iz BiH, Srbije, Crne Gore i Hrvatske nastavljeno je obilježavanje Dana i slave grada Istočno Sarajevo.

Umjetnički rukovodilac Srpskog kulturno-umjetničkog društva „Boško Vujadin“ i kolekcionar narodnih nošnji Goran Kovačević, koji je u ulozi koordinatora revije u saradnji sa upravom grada Istočno Sarajevo, rekao je Srni da je večeras prezentovano 30 narodnih nošnji srpskog stanovništva BiH i regiona.

„Večeras imamo goste iz Bijeljine, Beograda, iz Podgorice, kolega koji su donijeli dio svoje kolekcije da predstave građanima Istočnog Sarajeva, a riječ je o nošnjama iz BiH, Srbije, Crne Gore i Hrvatske“, rekao je Kovačević.

Kovačević je istakao da su narodne nošnje ogledalo srpskog naroda.

„One odražavaju ne samo našu kulturnu baštinu koja je izuzetno raznolika, nego govore i o statusu pojedinca i o statusu porodice onoga ko je nosi“, rekao je Kovačević i dodao da su narodne nošnje statusni simbol.

On je napomenuo da su narodne nošnje značajne jer su one dio materijalne kulturne baštine.

„Mi radimo na zaštiti, promociji i prezentaciji narodnih nošnji i trudimo se da ih što više približimo stanovništvu jer često srećemo slučajeve da ljudi o tome ne brinu i najčešće to bace ili spale, a mi kolekcionari i kulturno-umjetnička društva uvijek to rado primamo na čuvanje kako bi ih predstavljali publici u zemlji ili inostranstvu“, naglasio je Kovačević.

On je naveo da su večeras publici predstavljene nošnje stare od 80 do 100, a neke čak i više godina.

Kovačević je pojasnio da su ove nošnje rađene ručno, da su autentične i da su predstavljene dvije rekonstrukcije nošnji iz istočne Hercegovine i Osata kod Srebrenice od kojih postoji samo po jedan primjerak u Zemaljskom muzeju u Sarajevu.

„Uspjeli smo da ih potpuno rekonstruišemo kako bismo ih mogli prikazati javnosti nakon više od 150 godina“, rekao je Kovačević.

Marko Radović iz Beograda rekao je da je ljubav prema narodnim nošnjama počela iz djetinstva.

„Počeo da igram u kulturno-umjetničkom društvu i time sam počeo da se bavim, a zainteresovalo me je kako su te nošnje izgledale u mom rodnom kraju na Glasincu na Romaniji, odakle su moji preci“, naveo je Radović.

On je napomenuo da od kraja do kraja variraju i saznanja o narodnim nošnjama.

„U nekim krajevima svijest o očuvanju, njegovanju i prezentaciji narodne nošnje je dosta dobra i ima dosta sačuvane narodne nošnje, ali ima krajeva u kojima je narodna nošnja dosta propala, zapuštena, jako je malo sačuvanih i fotografija, a neke oblasti nisu ni istraživane pa nedostaje i literature o narodnoj nošnji“, rekao je Radović.

Stefan Vulić iz Bijeljine rekao je Srni da se, između ostalog, bavi sakupljanjem originalnih narodnih nošnji.

„Majka mi je iz Semizovca, a otac iz Kaknja i večeras nosim ljetnju radnu narodnu nošnju iz Sarajevskog polja“, rekao je Vulić.

On je napomenuo da je naslijedio tu ljubav od prabake koja je narodnu nošnju nosila 86 godina.

„Svaku priliku koju mogu koristim da obučem narodnu nošnju, bilo da je riječ o slavi ili bilo kom drugom veselju, narodna nošnja je moj sastavni dio“, naglašava ovaj mladić.

Publici su se večeras predstavili i izvođači etno muzike Branka Zečević i guslar Maksim Vojvodić.

(www.palelive.com / Srna)