Огласи
Međunarodni poljoprivredni simpozijum „Agrosim“, na kojem će biti predstavljeni radovi iz poljoprivrednih i šumarskih nauka, ekologije i zaštite životne sredine, te proizvodnje i prerade hrane, počeo je danas na Jahorini uz učešće stručnjaka iz 80 zemalja.
Organizator četvorodnevnog skupa je Poljoprivredni fakultet Univerziteta u Istočnom Sarajevu sa Poljoprivrednim fakultetom iz Beograda i Mediteranskim agronomskim institutom iz Barija, u saradnji sa 38 institucija iz zemlje i svijeta.
Dekan Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu Vesna Milić rekla je novinarima da je fokus simpozijuma na obezbjeđivanju dovoljne količine hrane i da je jedan od uvodnih referata vezan za proizvodnju poljoprivrednih proizvoda do 2050. godine, kao i uticaj klimatskih promjena na proizvodnju hrane i postkovid uticaj na poljoprivrednu proizvodnju.
Ona je navela da su recenzenti prihvatili 658 radova iz 80 zemalja.
Prorektor za nauku, istraživanje i razvoj na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu Jelena Krunić istakla je da je simpozijum najbolje rangiran naučni skup u Republici Srpskoj na kojem je prisutno više od 700 učesnika iz 80 zemalja, što najbolje govori o njegovom značaju.
Ona je navela da je više od 50 odsto teritorije Republike Srpske prekriveno šumama, pa je potrebno da se svi okrenu ulaganju u poljoprivredu i proizvodnju hrane.
„U današnje vrijeme suočeni smo sa brojnim izazovima, kako u nauci, tako i u obrazovanju, društvu i mislim da ovakvi susreti omogućavaju rješavanje problema sa kojim se susreće društvo, ali i pokreću naučnike da krenu sa novim istraživanjima“, rekla je Krunićeva i dodala da će simpozijum biti dobra platforma za razmjenu iskustava, znanja i jačanje postojećih veza.
Ona je rekla i da Univerzitet podržava organizovanje naučnih i stručnih skupova, te da Poljoprivredni fakultet organizuje 13. put međunarodni simpozijum „Agrosim“.
Profesor na Poljoprivrednom fakultetu u Zemunu Dušan Kovačević kaže da će se jedan od referata baviti analizama čemu treba da teži poljoprivreda i njenim perspektivama.
„Potreba za hranom svih stanovnika svijeta je svakodnevna, pa se ti problemi moraju brzo rješavati jer su još izraženiji, ne samo zbog ratova, nego i zbog klimatskih promjena“, istakao je Kovačević.
Prema njegovim riječima, u posljednjih 30 godina desetak je bilo veoma ekstremno po pitanju suša, poplava ili drugih nepogoda, tako da su klimatske promjene evidentne i nešto se mora mijenjati i učiniti.
Hamid el Bilali iz Međunarodnog centra za napredne agronomske studije Mediteranskog agronomskog instituta iz Barija kaže da mu je drago što je prisustvovao na svih 13 konferencija i što simpozijum raste i privlači pažnju naučnika širom svijeta.
„Ono što je novo ove godine jeste da se prilagođavaju situaciji u svijetu i da će predstaviti ideje vezane za to kako se sistem poljoprivrede bori i kako je reagovao na ovu epidemiju virusa korona. Ne možemo da zanemarimo geopolitičku situaciju danas u svijetu pa ćemo sigurno razgovarati šta se dešava u Ukrajini i kakav to uticaj ima na agro-biznis i poljoprivredu u svijetu“, istakao je Bilali.
On je poručio da će se skup baviti novinama u nauci i tehnologiji i svime što može pomoći da se proizvede više hrane u svijetu.
(www.palelive.com / Srna)