petak, 25. april 2014.

Pale live! Urban info portal

Palelive.com YouTube kanal Prati nas na Facebook-u!

Stari grad na sastavcima Paljanske i Mokranjske Miljacke

Ostaci kule - Stari grad
Ostaci kule na 1074 m nadmorske visine

Srednjovjekovna srpska vlastelinska porodica Pavlovića držala je posjede od Vrhbosne (danas Sarajevo) do Dobruna. Pavlovići su na ovom prostoru vladali između 1380. i 1463. godine, kada Bosna pada pod tursku vlast. U to vrijeme srpskom srednjovjekovnom državom Bosnom, vladao je Tvrtko I Kotromanić, koji se krunisao u manastiru Mileševi 1353. i vladao sve do 1391. Poslije smrti Tvrtka I Kotromanića na prijesto je postavljen Stefan Dabiša, koji je vladao do 1395. godine, njega je naslijedila njegova supruga, kraljica Jelena Gruba, koja je vladala tri godine. Poslije je vladao Stjepan Ostoja 1398. - 1404; koga plemstvo skida sa prijestolja i postavlja Tvrtka II Kotromanića, koji je vladao u tri navrata, u veoma burnom istorijskom razdoblju za Bosnu. 1443. na prijesto je postavljen Stefan Tomaš koji vlada 17 godina, a njega nasljeđuje njegov sin Stefan Tomašević, u čije vrijeme Bosna pada pod tursku vlast. Žena Stefana Tomaševića je bila Jelena (Mara) Branković u narodu poznata još kao i "Prokleta Jerina".


Pogled na kanjon Miljacke i uzan i nepristupačan putić ka utvrđenju

Na prostoru od Vrhbosne do Dobruna, Pavlovići su imali niz utvrđenja: prijestonica je bila u gradu Borač iznad rijeke Prače kod Mesića, posjedovali su i dvorac "stobor" u Pridvorcima, dvorac "stobor" u Soko gradu u Konavlima (Jiriček), kule na Klobuku, gradinu u gornjim Palama, Pavlovac na Prači, Hodidjed na Bulozima, Zvečaj (Ustiprača), Brodar na Drini, Višegrad, Dobrun, Hrtar i Vratar na Drini, Pavlovac u Tvrdinićima, Pavlovo Ždrijelo na Romaniji, Toplik u Lukavici i Kobilj Do.

Pavlovići su zaključivali povelje i trgovali sa Dubrovčanima u Boraču, a kasnije u novosagrađenom Pavlovcu. Put iz Hercegovine je vodio iz Vrhbosne dolinom Miljacke, Paljanske Miljacke, preko Paljanskog polja do Prače. Da bi lakše kontrolisali putničke i trgovačke karavane Pavlovići su izgradili niz utvrđenja na teško pristupačnim uzvišenjima iznad Paljanske i Mokranjske Miljacke.

Jedno od utvrđenja, kome je istorija izbrisala ime jeste i Stari grad na sastavcima Paljanske i Mokranjske Miljacke podignut u XIV vijeku. Grad je izgrađen na kamenitom grebenu, ispod brda Lipovac, na nadmorskoj visini 1074 m. Još uvjek nije poznato pravo ime ovoga grada. Jedan dio istoričara ovaj grad naziva Hodidjedom, dok drugi dio pak Hodidjedom naziva, drugi stari grad na Bulozima. Prema stranim istorijskim izvorima, Hodidjed je opisan kao velika utvrda, u kojoj je boravilo 50 vojnika. Naše mišljenje je da je Hodidjed ipak bio na Bulozima, jer utvrđenje iznad Paljanske i Mokranjske Miljacke ipak nije moglo biti vojni i trgovački centar, zbog nepristupačnog položaja, ali i veličine utvrde.

Kapija Starog grada
Kapija grada

250 metara iznad sastavaka Miljacke, na sredini grebena se nalazi stijena na kojoj je podignuta kula, ispod koje se nalazilo utvrđenje. Gradu se moglo prići samo sa sjevera, a nikako sa tri ostale strane, jer se uzdižu zidovi stijene, gotovo okomito u vis 50-70 metara.



Ostaci kule i pogled sa kule na grad Sarajevo

Graditelj je pokazao smjelost i iskoristio nepristupačan položaj da podigne ovaj utvrđeni dvorac, koji je po mnogo čemu podsjećao na dvorce po južnom Tirolu. Ne postoji ni jedan grad u Bosni, ali i šire koji je izgrađen na takvom mjestu. Čovjeka hvata vrtoglavica kad sa visine zidova ovoga grada pogleda u dubinu pod sobom. U Bosni je potkraj XIV vijeka postojala velika opasnost od Turaka i Ugara, pa je vjerovatno velika nevolja natjerala nekadašnjeg vlasnika da se tu popne.

Grad je podignut prije upotrebe vatrenog oružja i pripadao je nekom manjem vlastelinu Dragulja i Draguljevića. Ovaj kraj paljanske opštine je po njemu dobio ime. Ovo brdo se zove Lipovac, a ime je dobilo po nekada bujnoj lipovoj šumi, od koje su danas ostali samo tragovi.

U pravcu niz Miljacku vidi se Bijela Tabija, nekadašnja tvrđava Vrhbosna, dok se sa one strane Miljacke vide Dovlići i stara željeznička stanica. Utvrđenje se u kasnu jesen, može uočiti i sa magistralnog puta, prije ulaska u tunel Čeljigovići.

Turski vojvoda Barak je 1435. godine ponovo zauzeo Hodidjed, pošto ga je malo prije toga od Turaka preoteo vojvoda ugarsko-hrvatskog kralja Sigismuda, Marko Talovac. Turci su u ove krajeve udarili sa istoka. Kroz ove krajeve najzgodniji prolaz s boljim vidicima bio je stari trgovački put preko Čajniča, Goražda na Praču, pa preko Viteza u Paljansko polje, na Pribanj, Dragulje i Kločevik. Sa te visoravni, koja se završava Zmijinom glavom (1165 mnv), dobar je vidik na sve prilaze Vrhbosni i Hodidjedu. Ovaj grad se izdajom ili samovoljno predao kao i Hodidjed, jer ni jedan ni drugi u ono vrijeme nisu mogli napadati bez jakih ratnih sredstava. Kralj Stjepan Tomaš je grad Hodidjed zauzeo ponovo 1459. godine, mjesto popalio, a narod dijelom isjekao, a dijelom odveo u ropstvo.

Get Adobe Flash player

Legenda

Jedna legenda kaže da je ovo utvrđenje tada pripadalo Prokletoj Jerini, koja je grad uspješno branila od Turaka. Grad je mjesecima odolijevao pred Turcima koji su čekali da braniocima ponestane hrane i vode. Stari grad je kroz stijene putem čekrka vukao vodu iz Miljacke, što je Turcima odao neki čovjek iz plemena Golo kao izdajica, kome su Turci obećali svu zemlju od Sarajeva do Vlahovića.

Turci su isjekli stijene i branioci su se predali. Narod je prokleo izdajicu i pleme mu se zatrlo.

Osnova Starog grada

Opis utvrđenja

Na vrhu stijene se nalazila kula, a ispod stijene su se nalazile prostorije za stanovanje. Grad je branila sama priroda sa tri strane, a ulaz mu je bio okrenut u pravcu sjevera (ka izvoru Mokranjske Miljacke), gdje se nalazila kapijska kula (donžon). Kapija se sastojala od dva dijela. Prva kapija je bila debela 2,20 m i visoka 6 metara. Druga kapija je bila pojačana, debljine 3,10 m i ona se nalazila u zidu koji je takođe pojačan. Ova kapija je bila viša 2 m. Kapija je bila zasvedena i utvrđena sa debelim direcima čija ležišta se i danas poznaju.  Kroz nju se ulazilo u malo dvorište u kome se sa desne strane nalazila četvorougaona kula. čiji je zid bio dio onog kapijskog. Kako su bile raspoređene ostale prostorije, vidi se na slici osnove. Prostorije koje su bile prislonjene stijeni, bile su namjenjene za ostavu, a prostorije uz spoljnje zidove za stanovanje. Na stijeni su i danas vidljivi urezi, kako bi se dobilo na prostoru. U jednoj prostoriji su vidljivi ostace sedre, izgrađivanih svodova, prozorskih lukova. Ta prostorija je nazvana kapela. U podrumu susjedne prostorije vidi se lijep zasveden otvor zida, debljine 70 cm. Iza njega je tajno skrovište.


Ostaci zidova i prostorija

Kula, odnosno gornji grad se nalazio na samom vrhu stijene oko 20 m iznad donjih prostorija. Do njega se dolazilo uskim putićem i stepeništem koje je bilo usječeno u stijenu. Gornji grad je bio stražarnica. Sa njega je bio jasan pogled na Hodidjed i Vrhbosnu.

Grad nije imao tekuću vodu nego se snabdjevao vodom sa Paljanske Miljacke. Duboko ispod grada na grebenu su se završavala dva zida nad provalijom. Ovdje je postojala mogućnost prolaza pa je podignuta kula prečnika 4,5 m, a debljina zidova joj je bila 1,40 m. Zidovi obora sa kulom su podignuti kasnije kada je zaprijetila veća opasnost od upotrebe vatrenog oružja. Izgradnja svih zidova grada je izvođena od pritesanog kamena, koji je činio vanjski oklop, dok je unutrašnjost bila ispunjena kašom maltera i lomnjenog kamena. Krovovi kula i zgrada za stanovanje bili su od drveta, a i veći dio zidova za stanovanje.



Ostaci bedema i otvora u zidovima gdje se nalazila hrastova greda

Na zapadnj strani su bile parcele obrađivane zemlje. Moguće je da je ispod grada bilo i naselje.

Turci se nisu dugo služili ovim gradom kao i Hodidjedom u vojničkom pogledu jer su iza 1463. svoje granice pomjerili daleko na zapad, pa su utvrđenja srušili.

Prilaz gradu danas

Stari grad na sastavcima Paljanske i Mokranjske Miljacke i danas predstavlja pravu turističku atrakciju. Do grada se može doći laganim usponom sa sastavaka dvije Miljacke, ali mi ovaj put nikako ne preporučujemo, jer je moguće da na ovom sastavu i danas postoje ostaci mina. Naš tim je prišao gradu iz pravca Dragulja. Automobil smo ostavili na kraju makadamskog puta, pa smo se pješke zaputili ka gradu u pravcu istoka. Koristili smo mapu i hodom nam je trebalo nekih 30 minuta da dođemo do kraja uzvišenja Lipovac sa koga se pruža predivan pogled na kanjon Paljanske Miljacke. Put je zarastao i teško je vidljiv. Potrebno se probiti kroz gustu šikaru granja. Mi smo koristili mačetu kako bi probili put, i ostavili smo planinarske oznake u vidu urezivanja znakova na debljim stablima i označavanja puta većim komadima kamena. Nikako ne preporučujemo da se na put kreće u kratkoj odjeći, jer je ovaj kraj nastanjen najotrovnijim Poskokom u Evropi. Takođe preporučujemo da se na put ne kreće kada su velike vrućine.

Karta - Stari grad


Fotografije:



(www.palelive.com)



Stari grad na sastavcima Paljanske i Mokranjske Miljacke
Komentari (7)
  • Posjetilac

    dobra ideja

  • Dimitrije Heleta  - Stari grad

    Sve cestitke za veoma uspjesnu reportazu o Starom gradu.Ovo bi trebalo sacuvati kao svjedocanstvo ne jednog nego vremena uopste, materijalni dokaz ko je kada i gdje zivio. Svaki ovaj kamen ima neprocjenjivu vrijednost. Hvala autorima na uspjelom pokusaju da se Stari grad otrgne od zaborava. Jos jednom hvala.

  • Judo13

    Velika, steta to veci deo omladine i paljana, ne zna da postoji ( Stari Grad ) :!:

  • Dragan  - Važno saznanje

    Iskreno, nisam imao pojma da se u blizini Pala nalaze ostaci srednjovjekovnog grada (utvrđenja). ovo mi je jedna od najvrijednijih informacija do koje sam došao putem ovog sajta. Baš bi bilo dobro da se uradi neki dalji korak radi upoznavanja ljudi sa srednjovjekovnom istorijom na ovom području. Slažem se sa prethodnim komentarom, i od mene sve čestitke za ovaj tekst i reportažu

  • Posjetilac

    Ми живимо у средњем вијеку, немамо се ми шта ту упознавати. ;)

  • Dragan

    Hvala na pojašnjenju i na linkovima!

Dodaj komentar
Vaši detalji:
Komentar:
[b] [i] [u] [url] [quote] [code] [img]   
:angry::0:confused::cheer:B):evil::silly::dry::lol::kiss::D:pinch::(:shock::X:side::):P:unsure::woohoo::huh::whistle:;):S
:!::?::idea::arrow:
Sigurnost
Morate navesti anti-spam kod koji stoji na slici.
Klikom na dugme "POŠALJI" prihvatam Uslove korišćenja.

Uslovi korišćenja  :  Pošaljite vijest  :  Oglasi  :  Marketing  :  Kontakt                                           Pratite nas na Facebook Palelive.com YouTube kanal  :  Stranica optimizovana za nove verzije Mozilla Firefox Internet Explorer Opera Google Chrome