Sofija - Dnevnik jedne studentice
U rječniku slenga pronaći ćete izraz „bolonja“ za koje je objašnjenje: studiranje po Bolonjskoj konvenciji, oblik studiranja koji omogućava studentima da završe fakultet lakše nego osnovnu školu, a pri tom stiču zvanje mastera (nekadašnja magistratura).Kako to dobro zvuči - lakše nego osnovnu školu, da li je stvarno tako? Ne mogu pisati kako je stanje na drugim fakultetima, ali iz razgovora sa studentima i načinu na koji naši profesori rade, tj. predaju, kod nas „jes' bolonja, nije bolonja“, što će reći zvanično se vodi da studiramo po bolonjskom programu, samo što ga svak tumači i primjenjuje kako misli da je najbolje, a da li je ispravno, to je druga priča.
Naravno, u toj drugoj priči smo mi, studenti, koji nikada nisu načisto šta će ih zadesiti na oglasnoj tabli, ako se neko uopšte sjeti da ih informiše.
Bolonjska deklaracija je 1999. god. potpisana od strane 29 zemalja koje su se obavezale da će ostvariti naznačene ciljeve: stvaranje prostora za razvoj visokog obrazovanja, međusobno povezivanje univerziteta širom Evrope, jedinstven način ocjenjivanja i prenošenja bodova, mobilnost građana, lakše zapošljavanje itd.itd. BiH je ovu deklaraciju potpisala 2003. god, a neki misle kako bi bilo bolje da nije.
Kod nas je pokušaj primjenjivanja ove deklaracije, eksperimentalno studiranje, i taman kada shvate da je teško sprovoditi sve odrednice koje bi trebalo, odlučiće da je stari sistem bio bolji i vratiće se njemu.
Studenti u Austriji i Njemačkoj, gdje se bolonjski proces sprovodi već oko deset godina nezadovoljni su kako je uticao na proces studiranja, smatraju da je veći pritisak na studente, a konačno znanje koje steknu nije uvećano iako zahtijeva mnogo zalaganja, pogotovo za predispitne obaveze.
Hm... kad se žale oni, znači da nešto nije u redu, samo što su naše studentske (ne)organizacije pasivne, ne reaguju na vrijeme, ako ikako reaguju. „Studenti moraju biti prisutni na predavanjima, dozvoljeno je imati samo tri izostanka.“ Zamislite gostujećeg profesora koji se pojavi jednom mjesečno, tri dana predaje od 9h do 17h, tj. samo diktira iz knjige koja je dostupna studentima (ili nije!), da li na takvim predavanjima studenti mogu steći kvalitetno znanje, ili za isto vrijeme mogu samostalno prepisati iz knjige što je izdiktirano?
Ako će profesori predavati na takav način, onda je bolje da dođu samo na prvi čas i upute studente koju litaraturu da koriste i koje lekcije da prepišu. Profesori bi trebali raditi sa malim grupama, i biti dostupni za konsultacije. Kako to postići ako je profesor gostujući, pojavi se samo da ispredaje svoje, ispuni normu, i ide dalje, (često jedan profesor predaje na više fakulteta više predmeta, možete to pravdati nedostatkom kadra, ali to već povlači neka druga pitanja)...
I tako, student dva semestra prisustvuje predavanjima, radi seminarske, zadaće, kolokvijume, i trebao bi skupiti dovoljno bodova za ocjenu 6, a ako želi veću ima pismeni i usmeni (koji su obavezni iako ne bi trebali biti).
Seminarski i zadaće, „samostalni“ studentski radovi gdje mogu pokazati kreativnost i raumijevanje materije zahtijevaju istraživački rad, prikupljanje materijala i sl. Da li u biblioteci postoji sva neophodna literatura? Da li profesori detaljno čitaju i analiziraju te radove? Nažalost, često je odgovor ne, pa studenti umjesto da pokažu svoje znanje, pokazuju snalažljivost koristeći prednosti interneta brzo i lako pišu radove, po principu copy-paste. Najgore je što misle da su prevarili profesora, a u stvari, samo sebe varaju. Ako negdje prolazi, što da ne, parola je „snađi se“.
Izborni predmeti, naravno postoje, ali su nametnuti, zbog nedostatka kadra, ili da bi neki profesor imao veći broj časova. Daju vam da birate i na kraju vas primoraju da učite onaj predmet koji oni odluče. Kuvate se na laganoj vatri dva semestra, a u ispitnim rokovima, najčešće u posljednjem trenutku, saznate informaciju da imate ili nemate neki rok, da ne možete prenijeti 16 već 15 bodova (znam ljude koji su zbog jednog boda obnovili godinu), da je neki predmet uslov. Ima li to smisla? Kada pozovete studentsku službu, ako se iko javi, možete dobiti odgovore: „Mi ništa ne znamo, pozovite kada počne ispitni rok“ (a šta ako je kasno tada), „mi te infrmacije ne možemo da dajemo“ , uglavnom, bespotrebno trošite impulse i živce.
Kakva su prava vanrednih studenata? Kako će dobti bodove za prisustvo nastavi? To je malo čudno, jer redovni ne mogu dobiti potpis sa ako imaju „četiri minusa“. Prijavljivanje ispita je trošenje vremena i novca, često pogriješe pa morate dodatno platiti, a želja da se ispiti prijavljuju preko interneta, što bi bilo jednostavnije i brže, može ostati samo jedna od molbi koje će se odbiti, jer treba rješavati bitnije probleme.
Još bezbroj pitanja se javlja, ali niko ne može dati odgovor dok ne donesu odluke na sjednici. Niko nije potpuno upoznat i stvari tumači onako kako mu odgovara, šta bi tek bilo da se ispiti smiju polagati samo tri puta, a ne kao kod nas, dok ima rokova? Opšte rasulo. U zakonu o visokom obrazovanju mnogo je nejasnih mjesta i propusta, što stvara probleme i porfesorima i studentima.
Ako vas nešto zanima, provjerite na zvaničnoj stranici fakulteta (sajt je u izradi), ili pozovite studentsku službu, da vam kažu kako ne znaju. Lakše je kad ne znamo zajedno. „Sad znam da ništa ne znam“, sigurno kaže student kada uđe u zgradu fakulteta i ugleda red unezvjerenih kolega koji čekaju nešto.
(www.palelive.com)
-
30.08.2010. - 17:19:55 |Registered| ddrakulic
Slažem se sa većinom sadržaja teksta, ali na neke dijelove moram da reagujem.
Prvo, definicija Bolonje (iz rječnika slenga!?) koja kaže da ona omogućava da student završi fakultet lakše nego osnovnu školu. Ja zaista do sada nikada nisam čuo tako nešto, ali ako se zaista to očekuje od Bolonje, onda treba zatvoriti sve fakultete. Koja će biti poenta fakulteta ako će se završavati lakše od osnovne škole? Koja će biti vrijednost diploma ako ih bude imalo 100% stanovništva?
Osim toga, master i nekadašnja magistratura nikada ne mogu biti isto, ma koliko se trudili da izjednače ta dva zvanja. Najveća razlika je da je od magistrature do doktorata (po modernom PhD) potrebno još napisati doktorsku disertaciju. A poslije mastera treba odslušati dvije godine i još napisati doktorsku disertaciju. Kad se sve sabere masteru nedostaju dvije godine da bi bio magistar.Inače, istina je da mnogi evropski univerziteti žestoko kritikuju "bolonju" jer nije dala očekivane rezultate. Takođe je istina da vrhunski evropski univerziteti nikada nisu ni uveli bolonjski sistem studiranja (Oksford, Kembridž, St. Endrjuz, svi ruski univerziteti itd). Ironično, Univerzitet u Bolonji ne radi po "bolonji".
Što se tiče tvrdnje da po "bolonji" ne smije biti usmenih i pismenih, to jednostavno nije tačno.
Bolonjski vandredni studij je prilično besmislen ali postoji jer ga Zakon o visokom obrazovanju BiH ga dozvoljava i on je "jači" od entitetskog. To je jedan drugi problem i neću ulaziti u njega.
Takođe u tom istom zakonu piše da se može prenijeti u narednu godinu 15 ECTS bodova ili dva ispita (osim ako Senat ne popusti malo).
Mislim da je veliki problem, kao što ste rekli, pasivnost studentskih (ne)organizacija, ali i samih studenata.
Zato treba da bude više ovakvih tekstova, ali i ostalih vidova studentske "borbe".
I za kraj, Risto Podvožnjak
http://www.youtube.com/watch?v=HS5saSRxowQ
-
30.08.2010. - 20:12:18 |Registered| Sofija Bezdomna
Nije prava definicja, samo šala na račun žargonskog izraza "bolonja".
Nisam rekla da ne smije biti pismenih i usmenih, nego da bi ispunjavajući predispitne obaveze student trebao skupiti dovoljan broj bodova za prolaznu ocjenu, a da mu se otvara mogućnost da na pismenom i usmenom dijelu ispita dobije dodatne bodove (a i ne mora ako je zadovoljan šesticom).
-
30.08.2010. - 20:50:53 |Registered| ddrakulic
U programu svakog predmeta naznačena je struktura bodova - koliko nose predispitne obaveze a koliko pismeni i usmeni (završni) dio ispita.
Ja ne poznajem nijedan predmet u čijoj strukturi predispitne obaveze nose više od 50% ukupnog broja bodova. Naprotiv, poznajem mnogo fakulteta (ne iz BiH već iz vana) gdje predispitne obaveze predstavljaju USLOV za izlazak na ispit, a nikako zamjenu za isti. Pa ako neko ne-daj-Bože ne ispuni neku predispitnu obavezu može je ispuniti tek sljedeće godine kada se ponovo taj predmet bude predavao.
PRED-ispitne obaveze se i zovu tako jer nakon njih dolazi ispit.
Moje primjedbe nemojte shvatiti kao zlonamjerne, shvatite ih kao pozitivnu kritiku.
-
30.08.2010. - 21:24:59 |Registered| Sofija Bezdomna
Da, shvatam, ali najgore je kada se neki predmeti mogu položiti ako položiš dva kolokvijuma, a za neke je potrebno sve ovo što je predviđeno. Npr. na pojedinim odsjecima većina predmeta se polaže samo pismeno. Smiješno je govoriti o tome da li je neki fakultet lakši ili teži za završiti, ali kako da ne uporedim one na kojim je na godini 7 predmeta od kojih većinu polažu pismeno, i neke na kojima je 15, 16 predmeta, mnogo literature, a pored svih obaveza, pismenog, usmeni je obavezan?
No, ko je uporan, završiće fakultet, kako god.
-
31.08.2010. - 00:09:28 |IP adresa:109.165.132.xxx| Posjetilac
Složili smo se da je stanje na fakultetima daleko od idealnog. Ali mislim da nije toliko ni loše.
Univerzitet u Istočnom Sarajevu je vrlo mlad i proteći će godine dok stvari legnu na svoje mjesto.Potrebno je samo malo strpljenja i dobre volje svih nas.
-
31.08.2010. - 00:10:08 |Registered| ddrakulic - re:Posjetilac napisa:Složili smo se da je stanje na fakultetima daleko od idealnog. Ali mislim da nije toliko ni loše.
Univerzitet u Istočnom Sarajevu je vrlo mlad i proteći će godine dok stvari legnu na svoje mjesto.
Potrebno je samo malo strpljenja i dobre volje svih nas.Ovo sam bio ja, neulogovan
-
31.08.2010. - 13:26:32 |IP adresa:89.111.216.xxx| Studentica :)
Slažem se i ja sa većinom teksta, jedino da dodam da je najgore nama, "starim" studentima, po starom (boljem) programu, sa kojim više ne znaju šta da rade! Doslovno! Gledaju kako da nas se što prije riješe, jer im je mrsko čitati radove em "bolonjaca" em nas "starih".
I tako ću ja uskoro biti još jedna "diplomirana" (a bez radnog mjesta)...
-
31.08.2010. - 21:43:03 |IP adresa:82.52.37.xxx| kole - pitanje za sveznalice
vazi li diploma sa univerziteta u Istocnom Sarajevu,i stara i bolonjska, igdje u Evropi,moze li se verifikovati ili je samo za lokalni nivo?
-
01.09.2010. - 03:05:01 |IP adresa:74.215.81.xxx| Aco
Vazi. Ja sam svoju staru diplomu nostrifikovao u SAD-u. Potrebno je da imas prevod nastavnog plana i programa i prevod indeksa sa ocjenama. Ako nastavljas skolovanje, obrazovna institucija ce reci koje institucije su ovlascene za zvanicno prihvatanje diploma i prevod ocjena na standarde te drzave. Npr. jedna od institucija u SAD-u je WES (World Education Services).
Oni ce pregledati prevod dokumenata koji su im predati (moraju biti ovjereni pecatom od strane sudskog tumaca engleskog jezika) i prevesti ih sa nasih casova i vjezbi na kredite. Isto ce uraditi s ocjenama.
Srecno!
-
01.09.2010. - 16:13:09 |Registered| ddrakulic
Važi i u Evropi, znam nekoliko ljudi koji su završili fakultete ovdje a otišli su na poslediplomske studije u Italiju, Njemačku, Englesku
-
01.09.2010. - 10:34:21 |IP adresa:89.111.220.xxx| Posjetilac
sve je to lijepo i nekako moze...ali mi nikako nije jasno kako bilo gdje nema posla?! kako moze biti da nema sta da se radi? to mi ne ide u glavu, kakva je to drzava?
-
02.09.2010. - 21:05:58 |IP adresa:82.52.37.xxx| kole - bez naslova
Hvala na informacijama,vrlo ste ljubazni svi koji ste odgovorili
-
02.10.2010. - 17:38:09 |IP adresa:89.111.222.xxx| Posjetilac
ovi ljudi sto studiraju po bolonji misle da im je tesko,ne kazem da nije,a da su studije upisali 2000-tih,vidjeli bi sta je tesko!vecini se studije zasnivaju na prepisivanju,koriste razne tehnike i tehnologije,pa su tako uspjesni studenti,pa se hvale na sva usta,ja bih bar cutala i ne bih se smijala ljudima koji posteno polazu ispite i zele da sutra nesto znaju!ova bolonja je opsti haos,ustvari to jos uvijek nije prava bolonja,a i kada bude nece mozda biti toliko drugacije,vidjecemo na kraju kakav ce kadar ispasti od tih ljudi,ne kazem za sve uvijek ima izuzetaka!
| < Nazad | Dalje > |
|---|
