četvrtak, 25. maj 2017.

Pale live! Urban info portal

Palelive.com YouTube kanal Prati nas na Facebook-u! Prati nas na Twitter-u!

El. pošta Štampa

Borač - Prestolnica Pavlovića

Srednjovjekovni gospodari prostora od Vrhbosne (današnje Sarajevo) na zapadu do Dobruna na istoku bili su velikaši Pavlovići.


Njihovo najmoćnije utvrđenje, "Slavni grad" ujedno i prestonica iz koje su izdavali povelje bio je grad Borač iznad rijeke Prače kod Mesića. Stalna rezidencija Pavlovića je ovjekovječena i na njihovom pečatu.

Dolina rijeke Prače je kroz istoriju predstavljala važan dio srednjovjekovnog putnog pravca Via Drine. Jedan put je vodio do Carigradskog druma, dok je drugi dio išao preko Goražda, Prače, Višegrada, Srebrenice i dalje do Zvornika. Na karavanskom putu Via Drine napravljeno je više utvrđenja iznad kanjona rijeke Prače.

Borač se prvi put u našim izvorima spominje 1393. godine na jednom ugovoru o prevozu soli iz Foče u Borač. Međutim grad je postojao i prije jer je pomenut u X vijeku u djelima vizantijskog cara Konstantina Porfirogeneta.

Borač spada u utvrđenja od posebnog značaja. Sagrađen je na nepristupačnom terenu uz obje strane rijeke, na veoma pogodnom mjestu gdje Prača naglo savija u dvostruku okuku, tako da je to mjesto bilo prirodno zaštićeno sa tri strane oštrim padinama kanjona.

Do grada se može doći usponom iz kanjona rijeke Prače ili iz pravca Rogatice, preko sela Varošište.

U neposrednoj blizini Varošišta nalazi se jedna od tri carinarnice, koliko su ih ukupno posjedovali Pavlovići i nekropola stećaka. Trg s carinanicom je bio povezan karavanskim putem koji je dolinom Prače išao dalje prema Drini i imao vezu sa Dubrovnikom, glavnim trgovačkim centrom, što je omogućilo Pavlovićima da steknu bogatstvo na carini i trgovini, jer veliki dio karavanskog puta je bio pod njihovom vlašću.

Nekropola stećaka u Varošištu

Posebnu pažnju na prilazu gradu privlači nekropola stećaka, jer je na jednom stećku isklesan konjanik i njegov vodiča sa zastavom. Postoje navodi da je na stećku prikazan sam vojvoda Radoslav Pavlović.

Prikaz Radoslava Pavlovića na nekropoli?

Nakon nekropola počinje uzvišenje koje vodi do starog grada Borač. Grad se prostirao na površini od 25.000 m2 obuhvaćenoj bedemima, s obje strane rijeke Prače.

Na lijevoj strani od mosta stazom do Visa se nalazi Dolovska gradina nazvana po selu Dolovi. Na desnoj strani Prače, grad je bio smješten na tri različite kote, Mala gradina, Velika gradina i Velika stijena. Dolovska gradina je udaljena oko 500m vazdušne linije od Velike stijene. Sva tri dijela grada na desnoj strani su povezani kaldrmskim putem širine od 2,5 m od 3 m, čiji su ostaci i danas vidljivi.


Velika stijena i Velika gradina, skica Đoka Mazalića

Najstariji dio grada je Velika stijena, sagrađena prije upotrebe vatrenog oružja, vjerovatno na temeljima utvrđenja pomenutog u X vijeku. Ovaj dio grada je prirodno bio najbolje zaštoćen. Ima je jednu ili dvije kule i bio je neosvojiv. Na suprotnoj strani rijeke izgrađena je Dolovska gradina zaštićena sa obje strane dvjema okruglim kulama. Na Veliku stijenu se nadovezuje Velika gradina sa četiri obora i dvorišta koja su građena terasasto. Obori su služili za ispašu konja, voćarstvo ili povrtlarstvo.


Obori Borča opasani zidinama

U drugom oboru nalazio se feudalni dvor, a na samom kraju obora je bila dobro ozidana cisterna, sa okruglim rezervoarom za vodu. Tu su stanovali Pavlovići i upravo iz tog mjesta upravljali svojim posjedima. Iz Borača su izdavali povelje, primali strane diplomate, drubrovačke slikare, kovače i ostale zanatlije.

Pogled sa Male Gradine na Veliku Gradinu i Veliku Stijenu

Stalno boravište Pavlovića je bilo puno života. Dvor je imao svoje zabavljače, frulaše, trubače, laurate, dobošare, žonglere, koji su često nastupali i u Dubrovniku.

Četvrti obor se sastojao od tri terase, od kojih je najdonja najinteresantnija i najveća, jer je kroz nju vodio glavni ulaz u grad. Poznati srpski slikar Đoko Mazalić je zabilježio da je put od glavne kapije vodio do grobnice i kamenog krsta. Međutim, danas je taj put zarastao pa je teško ići dalje do grobnice i krsta, po strmom i nepristupačnom terenu koji su naselili poskoci (lat. Vipera ammodytes).

Poskok (lat. Vipera ammodytes)

Sjeveroistočno od Velike gradine, u poslednjoj fazi gradnje nastala je Mala gradina. Ovaj dio grada ima odbrambene karakteristike i najvjerovatnije je služio kao vojno sjedište i prvi odbrambeni bedem od neprijatelja. Na izlazu iz Male gradine prema Velikoj, između dvije kule sa istočne i zapadne strane nalazi se grob sa stećkom. Okrenut je u pravcu istok - zapad, a pažnju nam je privukao uklesan krst na istočnoj strani kamene ploče. Grob je okružen temeljima u obliku pravilnog četverougla, što nas navodi na pomisao da je nekada bila posebna prostorija, vjerovatno sazidana da istakne značaj ovog groba.

Grob sa stećkom i uklesanim krstom

Bedemi, obrambeni zidovi, kule, stražarnica i dvor bili su sagrađeni od kamena, a sve ostale zgrade bile su od drveta. Srednjovjekovni graditelji pokazali su i veliku kreativnost prilikom gradnje, jer na nekim mjestima su prirodne stijene klesali u različite oblike i koristili ih kao osnove za gradnju zgrada i cisterni.

Grad je bio naoružan samostrelima i topovima, koji su često nabavljani iz Dubrovnika. Na terenu je nađen veliki broj kamenih kugli što potvrđuje ova saznanja.

Vremenom se ispod grada Borča razvilo Podgrađe. 1417. godine Podgrađe postaje veoma važno odredište karavana. Ono privlači trgovce i pogodna je tačka odakle se moglo ići u sjeveroistočnu Bosnu.

Ostaci cisterne?

Probna iskopavanja na srednjovjekovnom gradu Borču su rađena 1962. godine, međutim da bi se saznalo više o ovom kompleksu u budućnosti je potrebno organizovati veća i zahtjevnija istraživanja.

Početna saznanja i istraživanja Skarića, Mazalića, Anđelića i drugih predstavljaju odličnu osnovu za dalja arheološka istraživanja koji bi potvrdila, korigovala ili opovrgla dosadašnja saznanja.


Isklesane stijene


Borač je nekada uz Bobovac i Jajce spadao u red najvećih srednjovjekovnih gradova bosanske države. Grad je najvjerovatnije srušen vrlo brzo nakon pada Bosne u turske ruke i već 1485. godine je napušten i pao je u zaborav toliko da su mnogi istoričali griješili i smještali ga na pogrešno mjesto.

Bio je simbol moći i ugleda srpske vlastelinske porodice Pavlovića, a danas je samo kompleks ruševina koje čekaju istraživače, sanaciju i adaptaciju u turističke i druge svrhe.

Bolja povezanost sa Višegradom i Palama novim putem u budućnosti bi Borač učinila dostupnijim čime bi se stvorili još bolji uslovi za uređenje ovog kulturno-istorijskog spomenika.


Bedemi Borča


(www.palelive.com / O. Čvoro / Prva fotografija - ilustracija)




Tagovi: Borač  Pavlovići  
Komentari (3)
  • Posjetilac

    Ovo je onaj palelive koji zelimo, ovo je ono sto vrijedi i oni tekstovi koji imaju smisao i naucnu vrijednost...
    Sa druge strane ko ima skupstinsku vecinu ko sa kim pravi politicke dilove i sl. su nebitne stvari

  • Posjetilac

    Grad bi se mogao oživjeti softverskom animacijom; bio bi pun pogodak da u nasljeđu imamo i srednjevjekovni grad, koji je barem preko ekrana dostupan .

  • T. Jeftic  - Lekcija iz Istoeije

    "Crven Ban" iz okoline Pala: Koran Pale i OBRATNO brale....

Dodaj komentar
Vaši detalji:
Komentar:
[b] [i] [u] [url] [quote] [code] [img]   
:angry::0:confused::cheer:B):evil::silly::dry::lol::kiss::D:pinch::(:shock::X:side::):P:unsure::woohoo::huh::whistle:;):S
:!::?::idea::arrow:
Sigurnost
Morate navesti anti-spam kod koji stoji na slici.
Klikom na dugme "POŠALJI" prihvatam Uslove korišćenja.

Reportaže

article thumbnailBorač - Prestolnica Pavlovića
28.04.2017.
article thumbnailSvjedočenje o stvaranju SRNE i RTRS-a Branislava Ilića
24.04.2017.
article thumbnailSki servis "Elan" Pale - 13 godina u jednoj skijaškoj priči
10.02.2017.
article thumbnailGradina - značajan arheološki lokalitet
22.09.2016.
article thumbnailZimska golgota sarajevskih Srba
22.02.2016.
article thumbnailAustrougarska mapa Pala i okoline iz 1911. godine
13.01.2016.
article thumbnailDa se ne zaboravi: Stradanja u Jelovcima 1941-45. godine
17.11.2015.
article thumbnailFascinantno otkriće u Orlovači: Pronađena najveća lobanja pećinskog medvjeda!
21.08.2015.
article thumbnailKasidoli - selo koje su zapalile muslimanske snage
18.08.2015.
article thumbnailTerezin i Jindrihovice čuvaju sjećanje na srpske mučenike
24.07.2015.
article thumbnailPutopis iz 1907. godine: Vozom prema Palama
13.07.2015.
article thumbnailKako je Petar Kočić branio šume Ravne Planine i Javorine u Austro-Ugarskoj
29.05.2015.
article thumbnailSjećanje na Prvi slet planinara željezničara Jugoslavije
21.05.2015.
article thumbnailZapis o selu Ravna Romanija
18.05.2015.
article thumbnailStećak iz Brnjice: Ja sam bio kao i vi, a vi hoćete biti kao i ja
12.05.2015.
article thumbnail70 godina od pobjede nad fašizmom u Palama
09.05.2015.
article thumbnailZločin u Dobrovoljačkoj ulici ne zastarijeva
03.05.2015.
article thumbnailNovi primitivizam, multikulturalizam – zdravo!
16.03.2015.
article thumbnailSjećanje na egzodus sarajevskih Srba
07.03.2015.
article thumbnailStefan Mojsilović: Sloga je opstala zahvaljujući dobrim ljudima i Božijem blagoslovu
02.02.2015.
article thumbnailOd Vihora do Romanije - u čast 80 godina postojanja
08.01.2015.
article thumbnailPriča o Cvijanovoj žičari
22.12.2014.
article thumbnailKako je formirana Srpska autonomna oblast Romanija
17.12.2014.
article thumbnailOd hrane pravi umjetnička djela
22.10.2014.
article thumbnailKvalitetniji proces studiranja kod nas i tržište rada
03.10.2014.
article thumbnailDrezden - bijeli grad iz crnih ruševina
18.08.2014.
article thumbnailČudni krugovi na Romaniji
13.08.2014.
article thumbnailTa mirna slovenska luka - Bratislava
10.08.2014.
article thumbnailGlasinac: Otkriveni skeleti, drvena arhitektura i praistorijska keramika
22.07.2014.
article thumbnailSarajevski atentat, terorizam ili patriotizam?!
30.05.2014.
article thumbnailKaravansaraji zbog kojih su Romanija i Mokro bili čuveni sve do Persije
05.05.2014.
article thumbnailSlika Romanije u Belom dvoru Karađorđevića
18.03.2014.
article thumbnailPriče iz kraja: Ljetovalište Kočović
27.02.2014.
article thumbnailKo je bio Karl Maly?
14.02.2014.
article thumbnail"Četnički grobovi" na Ravnoj planini
12.01.2014.
article thumbnailMore
25.12.2013.
article thumbnailSlijepi miševi - prirodni predatori noćnih insekata
17.10.2013.
article thumbnailVježba austrougarske konjice u Palama
16.10.2013.
article thumbnailČetnici na pragu Sarajeva 1943. godine
22.09.2013.
article thumbnailVrganj - kralj naših prostora
17.09.2013.
article thumbnailPlaninarska avantura do Saračevih polja (foto)
13.08.2013.
article thumbnailBurgas - romantični gospodin na Crnom moru
11.08.2013.
article thumbnailNesebar - crnomorski Dubrovnik
08.08.2013.
article thumbnailDiverzantska akcija Romanijskog partizanskog odreda u Jahorinskom potoku
31.07.2013.
article thumbnailBalada o Lajki
19.07.2013.
article thumbnailSunčev Breg: Noćni život
18.07.2013.
article thumbnailMuslimani su na teatar gledali kao na đavolju rabotu
13.07.2013.
article thumbnailMazalić i Mihajlović - Prvi srpski slikari
11.07.2013.
article thumbnailSrbi - inicijatori civilizacijskog zrenja Sarajeva
10.07.2013.
article thumbnailSunčev Breg: Vrhunska zabava na Crnom moru
10.07.2013.

Uslovi korišćenja  :  Pošaljite vijest  :  Oglasi  :  Marketing  :  Kontakt                                                                                                        Pratite nas na Facebook Palelive.com YouTube kanal Palelive.com Twitter