Hadžišabanovića vila u Gornjim Palama

0

Hadžišabanovića vila se nalazi 2 km jugoistočno od centra Pala u Gornjim Palama u neposrednoj blizini izvora Paljanske Miljacke. Vila je 2002. godine proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine te je Vlada Republike Srpske dužna preduzeti sve mjere kako bi zaštitila ovaj objekat, ali i osigurati sredstva za vraćanje ovog objekta u izvorno stanje.

Braća Hadžišabanović 1898. godine pored dvije svoje pilane u Sarajevu, podižu još jednu sa dva gatera na Palama. Pilane su uglavnom radile za lokalne potrebe, ali izgradnjom željezničke pruge prema Višegradu i njenim puštanjem u promet 1906. godine, pilana Hadžišabanovića na Palama radi punom parom. Pale su 1910. godine imale 179. kuća i 1082 stanovnika. Hadžišabanovići su imali farmu krava, pekaru, prodavnicu, pa čak i mekteb (mejtef), gdje su se muslimanska djeca podučavala vjerskim obredima. Preciznije u tim školama učila su se samo arapskom pismu, a djelovi Kurana napamet. Ali bez obzira na školu, arapski i turski jezik je ostao tuđ i nepoznat. Na ovom području, djelovanje islama pokazalo se kao neplodno.

Vila je izgrađena u periodu austrougarske okupacije kao vila masivne gradnje, dvokatnica, građena namjenski, kao ishodišna kuća. Vilu je sagradila sarajevska trgovačka porodica Hadžišabanovića 1912. godine. Projekat je rađen u martu iste godine u stolarskom ateljeu Augusta Tabory-a u Sarajevu. U privatnom vlasništvu je bila do 1946. godine, kada su je vlasti bivše SFRJ nacionalizovale. Danas je vila vlasništvo Opštine Pale.

Vila predstavlja masivnu dvokatnicu zidanu opekom i omalterisanu produžno-cementnim malterom. Građena je namjenski kao ishodišna kuća. Predstavlja arhitektonski izraz iz perioda austrougarskog carstva – stil austrijske vile, što je vidljivo u izgledu i materijalizaciji objekta.

Današnje stanje objekta bitno se razlikuje od izgleda u projektu Augusta Tabory-a koji je, s obzirom na prirodu posla koji je obavljao, imao zadatak izrade konstruktivnih i dekorativnih drvenih elemenata. Vjerovatno je prilikom kasnijih intervencija (najveća 1936. godine) došlo do promjene izgleda kompletnog objekta, tako da su postojeće fasade riješene puno jednostavnije, bez ikakvih detalja u drvetu, ali sa interpoliranim novim sadržajima i složenijim krovnim plohama. Na objektu su istaknuta dva tornja od kojih je istočni pokriven šatorastim četverostrešnim krovom, dok je drugi (zapadni) pokriven osmostrešnim krovom sa salonit pločama.

Od profilacije na tornjevima su istaknuti krovni vijenci. Prozorski otvori su velikih dimenzija i uglavnom su lučno završeni. Okviri su izvedeni u malteru. Zapadni dio objekta je dograđen 1936. godine. Objekat je trenutno pokriven crijepom i limom.

Dugogodišnja nebriga društva, neadekvatno održavanje i nepovoljni vremenski i drugi uslovi, doveli su objekat u veoma loše stanje. Uslijed dugogodišnjeg vlaženja zidova, mraza i drugih faktora, kao i vrlo visokog snijega 2000./2001. godine, došlo je do kolapsa konstrukcije i rušenja zapadnog dijela objekta. Ostatak zapadnog zida također je vrlo nestabilan i postoji realna opasnost da se sruši, što bi dovelo do rušenja većeg dijela objekta.

Hadžišabanovića vila kroz istoriju:

Hadžišabanovića vila danas:

(www.palelive.com)

Прати тему
Обавијeсти мe о
0 Коментара
Ugrađene povratne informacije
Pogledaj sve komentare