Ugroženo je više od 1.000 vrsta od 5.167 riba, mekušaca, rakova, vilinskih konjica i drugih afričkih vodenih vrsta koje su znanstvenici u pet godina popisali i procijenili.

* Vrste izumiru 10 puta brže nego ikad u prošlosti
Sve manja bioraznolikostVrste izumiru 10 puta brže nego ikad u prošlosti

Petina afričkih slaktovodnih vrsta ugrožena je, a zbog toga je gospodarski ugroženo i stanovništvo koje o njima ovisi, navodi studija koju je u četvrtak objavio Međunarodni savez za očuvanje prirode (International Union for Conservation of Nature, IUCN).

Cijelu vijest pročitajte ovdje: Planeta

Naučnici su godinama pokušavali da riješe misteriju zašto je egipatski faraon Tutankamon umro prije dvadesete godine života, a najnovije istraživanje, uz pomoć skenera, DNK testova i arheoloških informacija, pokazuje da je sudbina mladog faraona bila zapečaćena činjenicom da su mu otac i majka bili brat i sestra.

Naučnici kažu da njegovo tijelo jednostavno nije bilo stvoreno da traje, kao i da srodnici lakše prenose kopije loših gena svojim potomcima, zbog čega njihova djeca često imaju genetski defekt.

Cijelu vijest pročitajte ovdje: Planeta

Pramajka svih ljudskih bića, Eva, živjela je prije oko 200.000 godina, tvrde dva naučnika koji su sproveli dosad najopsežnije statističko istraživanje, zasnovano na analizi mitohodrijalnog DNK, genoma koji se prenosi isključivo po majčinoj liniji i čiji trag vodi do jedne jedine žene.

Istraživači sa Rajs univerziteta u Teksasu sproveli su statističko poređenje 10 ljudskih genetičkih modela i zaključili da je pramajka svih ljudi, Afrička Eva, čije je postojanje prvi put sugerisano u teoriji 1987. godine u časopisu "Nature", živjela u vrijeme pojave prvih modernih ljudi - prije oko 200.000 godina.

Cijelu vijest pročitajte ovdje: Planeta

U blizini francuske obale pojavio se misteriozan otok. Nema ga niti na jednoj karti, niti ima ime. U vrijeme visoke plime veličine je dva nogometna igrališta, no u vrijeme oseke, površina mu naraste i do deset puta, piše Independent. Međutim, jaka oluja u februaru ove godine, novonastali je otok prepolovila na dva dijela te uništila sedam vrsta biljaka koje su rasle na njemu i koje se do danas nisu uspjele obnoviti.

Ovaj otok je stanište za mnoštvo buba i rakova, a lokalno stanovništvo ga nazive 'L'ile Mysterieuse', odnosno Misteriozni otok. Skeptici pak tvrde da se uopće ne radi o otoku, već o pješčanom sprudu, no lokalni ekolozi i političari ne dijele taj skepticizam. Za njih je to klasičan otok, jer ga čak niti visoka plima nije uspjela preplaviti, a postoji već 18 mjeseci.

Cijelu vijest pročitajte ovdje: Planeta

Ovu godinu još ćemo smatrati jednom od hladnijih, jer će nas sve do 2050. pratiti godine ekstremnih vrućina. Tako tvrdi Američka Nacionalna organizacija za prirodu, baš u vrijeme kada je američka svemirska agencija NASA utvrdila kako je tekuća godina najtoplija u posljednjih 130. Nacionalna organizacija za prirodu ističe da će zagrijavanje planete donijeti i veće oborine, ali i suše u svim dijelovima svijeta, piše Glas Amerike.

Cijelu vijest pročitajte ovdje: Planeta

Ovu godinu još ćemo smatrati jednom od hladnijih, jer će nas sve do 2050. pratiti godine ekstremnih vrućina. Tako tvrdi Američka Nacionalna organizacija za prirodu, baš u vrijeme kada je američka svemirska agencija NASA utvrdila kako je tekuća godina najtoplija u posljednjih 130. Nacionalna organizacija za prirodu ističe da će zagrijavanje planete donijeti i veće oborine, ali i suše u svim dijelovima svijeta, piše Glas Amerike.

Cijelu vijest pročitajte ovdje: Planeta

Tim međunarodnih naučnika otkrio je na Arktiku stijenje za koje vjeruju da potiče iz doba nastanka Zemlje. Tokom milijarde godina, veći dio "materijala" koji je poslužio u formiranju naše planete pretrpio je promjene u raznim evolutivnim procesima, prenosi BBC. Pronađeno stijenje sadrži hemijske komponente koje datiraju iz doba neposredno poslije burnog nastanka Zemlje.

Cijelu vijest pročitajte ovdje: Planeta

Kraj obala Indonezije naučnici su otkrili i snimili hobotnicu koja pokazuje neobično visoku inteligenciju. Istraživači veruju da je to prvi dokaz da alatke koristi stanovnik mora iz roda - beskičmenjaka.

Australijski naučnici snimili su hobotnice kako kao alatke sa morskog dna koriste predmete da bi ostvarile sasvim jasnu nameru.

Na objavljenom snimku se vidi jedna takva hobotnica kako pažljivo bira ljušture od kokosovog oraha. Ona zatim polovinu ljuštura prenosi na dvadesetak metara udaljeno mesto i od dve polovine kokosove ljuske - sklapa zgodno loptasto skrovište!

Cijelu vijest pročitajte ovdje: Planeta