Izmir – Metropola koja sanja Evropu

0
1635

Izmir je metropola na obalama Egejskog mora na zapadu Turske. Treći grad po veličinu u Turskoj sa 3,5 miliona stanovnika je druga po veličini luka u Turskoj i važan ekonomski centar zemlje.

Kada bi Izmir poredili sa gradovima u Srbiji, rekli bi da grad po svojoj važnosti, ljepoti i lagodnosti liči na Novi Sad, naspram velikog, skupog i zakrčenog Istambula koji bi u ovoj priči trebalo da liči na Beograd. Sve što je Srbiji bila Priština ili Skoplje, danas je to Grčkoj Izmir ili Smirna, kako grad nazivaju Grci.

Grad duge istorije i tradicije koja doseže i do 3.500 godina unazad je svoj najveći procvat doživio za vrijeme Ahajskog perioda i perioda Aleksandra Velikog kada grad postaje metropola. Grad kasnije pada u ruke Rimskog carstva, Vizantije, a njegov značaj se smanjuje razvojem Konstantinopolja.


(klik za uvećanje) Pogled na Izmir otkriva vrlo mali broj minareta, iako spada u gradove sa većim brojem džamija u Turskoj. Mislimo da Izmir nema više džamija od užeg centra Sarajeva, što svakako utiče na njegovu ljepotu i prozapadnu orijentaciju.


Smirna pada u ruke Turaka nekoliko puta od početka X vijeka, a konačan pad se desio u XV vijeku. Posljednji put je grad bio u rukama Grka 9. septembra 1922. godine, kada ga konačno osvajaju trupe Kemala Ataturka za okončanje Grčko-turskog rata.

Nakon velikog požara koji je nakon okončanja rata zahvatio Izmir, grad se ubrzano obnavlja i širi. Turci grade veliki broj džamija, kako bi zauvijek obilježili svoju teritoriju, ali i formiranjem nove Turske Republike 1923. godine pod vodstvom Mustafe Kemala Ataturka grad se okreće vesternizaciji, potiskujući religiju, uvodeći zapadnu modu, emancipujući žene, namećući prezimena, reformišući pravni sistem i zamjenjujući arapsko pismo latiničnim.

{denvideo http://www.youtube.com/watch?v=M7fK-X05pjo&NR=1}


Pogled na centar Izmira sa mora


Danas je život u Izmiru najbolji u Turskoj. Grad ima razvijenu putnu infrastrukturu koju značajno pomaže prekomorska, ali i podzemna. U centru Izmira se nalazi veliki broj institucija, moderan i važan univerzitet, sjedišta mnogih svjetskih kompanija, veliki i poznati hoteli izgrađeni zapadnim kapitalom i još mnogo toga.

Centar Izmira je sređen i ulickan, pa svojim izgledom podsjeća na mnoge evropske metropole, ali sa šarmom mora, palmi i tihog vjetra koji čini klimu u Izmiru idealnom za život. Stranci i poslovni ljudi koji iz svih dijelova svijeta dolaze poslovno u Tursku, biraju ovakav Izmir kao idealno mjesto za život.


Na ulazu u najprometniju i najljepšu ulicu u predgrađu Karšijaka dočekuju nas dvije statue djevojaka koje se oslobađaju vela i predstavljaju slobodu žena kojoj teži nova Turska Republika. Na ulicama Izmira ćete vrlo rijetko sretati žene sa velom.


U centru Izmira se može pronaći nekoliko spomenika. Najvažniji je svakako spomenik Kemalu Ataturku, koji je okrenut ka zapadu i predstavlja prvog predsjednika Turske Republike na konju sa sabljom.

Na centralnom gradskom trgu se nalazi simbol grada – Sahat kula, izgrađena kao poklon sultanu “Aleksandrijskim stilom” i Konak džamija, jedna od najmanjih, ali po ljepoti i značaju najvažnijih za tursku vjeru i kulturu.

{denvideo http://www.youtube.com/watch?v=_-48bFpRdQI}


Sahat kula na centralnom gradskom trgu u Izmiru, je često mjesto okupljanja omladine i zakazivanja sastanaka. Ako se ikada izgubite u Izmiru, svako malo dijete zna za Sahat kulu, pa ćete se lako snaći.


U blizini gradskog trga se nalazi Bazar, koji je skoro zagušen trgovcima i posjetiocima. Prolazeći kroz ovaj dio Izmira, odjednom se uređeni i “evropski” Izmir pretvara u klasičan primjer turske kulture i strasti za zanatom i trgovinom. Ovdje Vam nude sve, možete kupiti sve od “igle do lokomotive”. Trgovci iz unutrašnjosti zemlje donose tekstil, obuću, začine, zlato, drago kamenje i sve ono po čemu je tradicionalna, ali i moderna Turska poznata.

Ovo je pravo mjesto za kupovinu suvenira, ali i oblačenje. Obavezno, kada kupujete smanjujte cijenu, jer je to dio turske kulture i tradicije. Može se desiti da se trgovac naljuti, ako ne spuštate cijenu, ali i da stvar dobijete besplatno, ako stvar koju želite kupiti previše podcijenite. Tada trgovci zatvaraju radnje i odlaze kući, nadajući se da će sutra imati više sreće.


Aleksandrov ili Iskender kebab, jelo po kojem je poznat Izmir i cijeli ovaj kraj. Ako Vas put nanese u Izmir i želite osjetiti tursku kuhinju, ovo jelo morate probati. Izmir je u odnosu na evropski standard poprilično jeftin, pa ovo jelo možete priuštiti za svega nekoliko lira ili KM-ova.


Izmir se sastoji od 11 oblasti ili kako ih mi nazivamo – opština. Grad je društveno, ali i fizički podijeljen na dva dijela. Izmir ima 5 jakih fudbalksih klubova, ali najveći rivalitet je između Karšijake i Goztepe-e koji imaju najviše pristalica, a njihove boje su poprilično kumovale velikoj gradskoj podjeli.


Vozni park u Izmiru je daleko ispred našeg i liči na gradove zapadne Evrope. Plate i standard u Izmiru nije baš veliki u odnosu na nas. Turci su vrijedan narod i njihovo radno vrijeme je mnogo veće od našeg. Na primjer, plata turističkog vodiča, vozača autobusa, taksiste se kreće između 400 i 600 KM. Najveće plate svakako imaju bankari od 2000 do 3000 KM, a najveće penzije učitelji i ljekari od 1000 do 1400 KM.


Registarska oznaka za Izmir je 35, a stanovnici drugog dijela grada – Karšijaka i Cigli su se dosjetili pa su svoju društvenu superiornost zatražili registarskom oznakom 35,5. Međutim sve je ostalo samo na pokušaju.

Kada je riječ o sportu, Izmir je na tom planu poprilično jak. Grad je bio domaćin Univerzijade 2005. godine.

Za vrijeme našeg boravka u Izmiru se održavao i veliki košarkaški turnir na kojem je nastupala i reprezentacija Srbije. Veliki transparent “Pale – Republika Srpska” je već bio u planu, kada smo saznali da su sve ulaznice (10.000) planule već prije nekoliko dana.

Odmah smo se dali u potragu za hotelom u kojem su odsjeli srpski reprezentativci kako bi probali preko rukovodstva reprezentacije doći do ulaznica. Hotel Swiss u centru Izmira nam je širom otvorio vrata, kao i dio stručnog štaba reprezentacije koji je učinio sve napore da dođemo do ulaznica, međutim, na našu veliku žalost bezuspješno. Raspoloženje nam je malo popravilo fotografisanje sa preprezentativcima Turske i Ukrajine, dok su naši reprezentativci već bili na putu ka dvorani.

Opšte oduševljenje ispred hotela je izazvalo pojavljivanje Hidajeta Turkoglua, sa kojim su se slikali malobrojni fanovi i skoro svi policajci koji su obezbjeđivali autobus Turske reprezentacije. Turski navijači su kao i srpski, poprilično fanatični, ali nismo stekli utisak da će dvorana Halkapinar ključati.


Swiss hotel u kojem su odsjeli srpski reprezentativci i cjela organizacija pripremnog košarkaškog turnira. Na jarbolima je srpska zastava, koju često možete sresti u Turskoj. Češće nego Njemačku i Američku.


Na kraju šta reći osim da Vam toplo preporučimo Izmir. Ako Vas ikada pud donese u ovaj grad posjetite ga, sigurno ćete uživati u njemu. Možda ćete manje biti zaprepašćeni njegovom kulturom i ljepotom nego što smo to mi bili nakon čitanja ovoga teksta. Dvoumili smo se između nekoliko evropskih metropola i Izmira, ali iz nekih drugih razloga smo odabrali Izmir i nismo pogriješili.

U ovom gradu možete uživati za malo novca. Prihvatljiv je za naš standard što nam pomaže da ga mnogo bolje upoznamo. Izmir i Turska nisu ono što očekuje većina srpskih turista. Turci su jako ljubazni, mnogo vole svoju zemlju, zastavu i naciju. Stanovništvo ove zemlje ne gleda na Bosnu i Srbiju kao što većina nas misli i očekuje.


(klik za uvećanje) Asansor – jedan od prvih liftova na svijetu. Izgradio ga je jedan jevrejski bankar Nesim Levi. Danas je lift gradska atrakcija sa koje se pruža lijep pogled na Izmir. Lift se nalazi u blizini ulice i kuće Daria Morena, popularnog kompozitora, gitariste i pjevača.


Kosovska bitka u Turskoj istoriji skoro da nije zapamćenja i može se pronaći u jako malo izvora, a ono što se jako malo zna jeste da je Turska bila tri dana u žalosti nakon ubistva Aleksandra I Karađorđevića u Marseju.

Mustafa Kemal Ataturk i Aleksandar Karađorđević su u planu imali Tursko-srpski savez, koji je bio gotovo pred potpisivanjem. Međutim, Aleksandar Karađorđević je ubijen, a Ataturk je preminuo i u turskoj istoriji se i dalje spekuliše i predviđa šta bi se dalje dešavalo i kako bi ove dvje zemlje nastupale u Drugom svjetskom ratu. Ideja je bila da se savezu priključi i Rumunija i da savez nastupa nešto slično savezu nesvrstanih. Dolaskom na vlast Tita, odnosi Turske i Srbije su zahladili, posebno građanskim ratom u Jugoslaviji.

Danas su srpski turisti u Turskoj u samom vrhu po brojnosti, a njihovo poštovanje prema Srbima možete osjetiti na svakom koraku.


Ne postoji grad u Turskoj bez bar jednog spomenika Kemalu Ataturku. Nakon 73 godine od njegove smrti Turci i dalje plaču. Njihova ljubav prema “ocu nacije” je mnogo veća nego što je to bila naša ljubav prema Titu. Sigurno preko 80% spomenika u Turskoj je posvećeno njemu.


Fotografije:

{yoogallery src=[/images/stories/reportaze/izmir/] width=[144] height=[120] title=[Izmir] style=[lightbox] effect=[fade] spotlight=[1] prefix=[thumb144_] thumb_cache_dir=[thumbs144] thumb_cache_time=[1440] load_lightbox=[1] thumb=[plain] rel=[lightbox[mygallery]] load_lightbox=[1] resize=[1] order=[asc] count=[50]}

(Fotografisala ekipa Palelive.com u Izmiru: ĐL, NS, SK / tekst: SV / www.palelive.com)

Postavi komentar

Komentarišite prvi!

avatar