U selu Zlatni bor se razvija farma po uzoru na alpsko stočarstvo

0

FOČA – Netaknuta priroda predjela u okolini Foče, pašnjaci puni ljekobilja, čisti i nezagađeni izvori vode, zaveli su i dvojicu biznismena porijeklom iz Sarajeva i Beograda, kada su odlučili da na pašnjacima sela Zlatni bor (opština Foča) primjene iskustva koja donose iz Švajcarske i naprave organsku farmu.

Zaljubljenik u pravljenje sireva i „alpski farming“, Beograđanin Predrag Džokić i uspješni biznismen iz Lausane, Sarajlija Tatomir Jovičić, prošle godine su napravili plan da na imanju Jovičiča, nedaleko od Foče, naprave farmu na kojoj će proizvoditi razne vrste organskih sireva.Za samo godinu dana ideja je ugledala svjetlost dana u selu Zlatni bor koje se nalazi na 1.200 metara nadmorske visine, iznad samog kanjona rijeke Tare. Kako kaže Predrag Džokić u razgovoru za portal „eKapija.com“, brzo se reagovalo i kupljena je oprema za siranu.

– Prvobitna ideja je bila otkup mlijeka od lokalnog stanovništva i prerada u tvrde sireve po švajcarskoj recepturi staroj više od 200 godina. Urađena je analiza zemljišta, izvora vode i biljaka na pašnjacima, koja je pokazala izvrsne rezultate.
Međutim, kada smo došli na lokaciju, nastaje problem otkupa mlijeka. Nakon poslijeratne migracije lokalnog stanovništva, ostali su samo starci. Hiljade hektara prelijepih pašnjaka prazno je i napušteno. Ipak se nismo odustali od plana.

U rekordnom roku napravljena je štala, uvezena mliječna grla iz Švajcarske, pa su troškovi povećani tri puta.Predrag Džokić je specijalizirao moderni farming u Danskoj. Nakon toga prelazi u Švajcarsku gdje je radio pet godina.

U prirodne ljepote fočanske okoline se zaljubljuje prilikom dolaska na odmor i odlučuje da počne novi život u tim predjelima.Kako kaže, organska proizvodnja na farmi čiji je vlasnik zajedno sa Tatomirom Jovičićem, nametnula se sama, zbog netaknute prirode koja preovladava duž cijelog kanjona rijeke Tare.
– Tu su nezagađena izvorišta, prelijepi pašnjaci sa ljekobiljem (majčina dušica, kantarion, hajdučka trava, neven, matičnjak, bijeli i crni sljez, divlja menta i mnoge druge), tako da je sijeno koje krave jedu u zimskom periodu, ustvari ljekoviti čaj.
Sertifikacijom pravimo dodatnu vrijednost našim krajnjim proizvodima. Da bi zaokružili čitav proces, od sirovine (mlijeka) do krajnjeg proizvoda (sira), ostaje još samo obnovljivi izvor energije. Imamo u planu u 2015. godini da napravimo vjetrenjaču, zbog konstantne prisutnosti vjetra koji izlazi iz kanjona.

Džokić priča za naš portal da je lokacija organske farme izabrana zbog sličnosti sa švajcarskim Alpima. Odgovara im nadmorska visina, bogatstvo flore i obilje izvorišta, te jedno podzemno jezero koje namjeravaju eksploatisati.

Sadašnji kapaciteti farme su 15 muznih krava, kao i 15 teladi namijenjeni za rasplod i proširenje kapaciteta, a proizvodiće se dvije vrste tvrdog sira pod nazivom „gruyere alpage“ i „fromage montage“, jedna vrsta polutvrdog sira za topljenje „raclte“ i jedna vrsta mekog sira „tom“.

– Muzne krave koje posjedujuemo su rase „Brown swiss“, izuzetnih karakteristika za planinski farming, otporne na oštru klimu, sa velikim procentom mliječne masti (od 4,2 do 5,4%), što je izuzetno važno za kvalitet sira. U prosjeku se dobija između 250 i 275 litara mlijeka i prerađuje se u 25 kg tvrdog sira čije zrenje traje između jedne i dvije godine. Oni od tri godine su preskupi, a sirevi nemaju rok trajanja. Naravno, trajanje zrenja diktira i cijenu sira – priča Džokić.

Kompletna proizvodnja na farmi na kojoj je zaposleno svega troje ljudi, zajedno sa Džokićem, odvija se po alpskom modelu farminga.

– Krave su slobodne i puštene na pašnjacima, a proizvodi se prave po tradicionalnim švajcarskim recepturama starim 200 godina. Zagrijevanje mlijeka na vatri, zrenje sireva na dasci. Koriste se isklučivo prirodni materijali. Sirana čiji su kapaciteti oko 1.000 litara dnevno napravljena je od drveta.

Džokić dodaje da je već sljedeće godine planirano proširenje kapaciteta farme i povećanje matičnog stada.

Organski proizvodi sa pašnjaka Zlatnog bora idu na tržište Balkana. Za sada su sertifikovani pašnjaci i stočarska proizvodnja, ostaje još prerada mlijeka, ali Džokić je siguran će bez poteškoća ispuniti standarde.

– Dugo na Balkanu nije bilo kulture jedenja tvrdih sireva, samo bijeli sirevi i kajmak. Posljednjih godina situacija se mijenja, raste potražnja za dobrim vinima i tvrdim sirevima, tako da narednih par godina planiramo prostor Balkana za plasman, i to u restoranima, hotelima i vinarijama, a i ovim kapacitetima ne možemo da zadovoljimo ozbiljne distributere u EU.

Biznismeni Predrag Džokić i Tatomir Jovičić su u Foči osnovali i firmu „Zlatni bor“ d.o.o. Foča. Ove godine u farmu su investirali 100.000 švajcarskih franaka, a u 2015. godini planiraju da ulože 80.000 franaka.

(www.palelive.com / eKapija – Vedrana Džudža)

Прати тему
Обавијeсти мe о
0 Коментара
Ugrađene povratne informacije
Pogledaj sve komentare