Egzodus sarajevskih Srba uvrstiti u kalendar značajnih datuma

0
Egzodus sarajevskih Srba uvrstiti u kalendar značajnih datuma

Gradonačelnik Istočnog Sarajeva Nenad Vuković i predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske general Milomir Savčić najavili su da će u ponedjeljak, 19. marta, Odboru Vlade Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova biti upućen zahtjev da egzodus sarajevskih Srba bude uvršćen u kalendar obilježavanja značajnih datuma odbrambeno-otadžbinskog rata.

Vuković je na Akademiji pod nazivom „Još uvijek postojim i postojaću“ održanoj povodom 22 godine od egzodusa sarajevskih Srba, istakao da ovo stradanje mora da uđe u red događaja koji se obilježavaju na nivou Republike Srpske, i da će od ove godine centralna manifestacija biti održavana u Istočnom Sarajevu, gdje je i mjesto za to.

„Sarajevski Srbi platili su cijenu odbrane Republike Srpske. Brojke o egzodusu sarajevskih Srba asociraju na najveće pogrome koji mogu da se dese bilo kom narodu. Mi ne želimo da se žalimo i da jadikujemo. To je period iza nas. Moramo dići glavu, i Srbi su to davno učinili, pogotovo na ovom području“, istakao je Vuković.

On je najavio da su pokrenute inicijative da u Istočnom Sarajevu bude podignut spomenik koji simbolizuje stradanje i egzodus sarajevskih Srba, da na Palama, mjestu stvaranja Republike Srpske, bude sagrađen muzej Srpske da bi sve bilo sačuvano od zaborava.

Savčić je rekao da su sarajevski Srbi vjekovna ognjišta napustili kao visok čin patriotizma i želje da budu sa svojim narodom.

milomir-savcic-bors.jpg

„Taj njihov čin zaslužuje najveće moguće poštovanje“, poručio je Savčić.

Prema njegovim riječima, posebno poštovanje zaslužuju borci Sarajevsko-romanijskog korpusa koji su odbili sve neprijateljske ofanzive, kojih je bilo više od 30.

„To je gotovo nezabilježen primjer u istoriji ratovanja, posebno ako se zna da je Prvi korpus tzv. Armije BiH brojao više od 66.000 boraca. Uz to je bilo više od 10.000 pripadnika MUP-a. Sarajevsko-romanijski korpus je uz pomoć drugih jedinica brojao 23.000 boraca“, naveo je Savčić.

On smatra da bi naša novija istorija trebalo da se nađe u nastavnim planovima i programima u školama kao obavezan dio.

Autor knjige „Dosije Sarajevo“ Milivoje Ivanišević rekao je da su sarajevski Srbi zaista najskuplje platili da bi dobili ovo što sada imamo.

„Egzodus sarajevskih Srba bio je najveća humanitarna katastrofa na ovim prostorima, pa možda i u Evropi, od Drugog svjetskog rata“, naglasio je Ivanišević.

Prema njegovim riječima, međunarodne institucije, čak i Međunarodni komitet Crvenog krsta i Savjeta bezbjednosti UN, su se, kao i u ratu, nehumano ponijeli ne pruživši pomoć sarajevskim Srbima koji su doživjeli egzodus.

Prije 22 godine oko 120.000 sarajevskih Srba moralo je da napusti svoja ognjišta u sarajevskim naseljima Ilidža, Ilijaš, Hadžići, Grbavica, Vraca, Rajlovac i Vogošća.

U martu 1996. godine ispisane su brojne pojedinačne tragedije ovdašnjeg stanovništva, zbog čega je Dejtonski mirovni sporazum za sarajevske Srbe asocijacija na najveće poslijeratno protjerivanje naroda sa svojih ognjišta.

Srpski borci Sarajevsko-romanijske regije tokom odbrambeno-otadžbinskog rata zaustavili su 35 ofanziva muslimansko-hrvatske vojske i odbranili svoje domove.

Za odbranu ovih prostora, život je dalo više od 4.000 boraca, oko 3.500 ih je ranjeno, oko 1.000 sahranjeno na Vojničkom groblju „Mali Zejtinlik“ na Sokocu.

Akademiji su prisustvovali NJegovo visokopreosveštenstvo mitropolit dabrobosanski Hrizostom, potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Sonja Karadžić Jovičević, te čelnici grada Istočno Sarajevo i njegovih opština.

Prisutnima u Kulturnom centru Istočno Novo Sarajevo prikazan je prigodan kulturno-umjetnički program.

(www.palelive.com / Srna)

Прати тему
Обавијeсти мe о
0 Коментара
Ugrađene povratne informacije
Pogledaj sve komentare