
- Na kraju prošle godine ukupno je otkupljeno 331.579 litara mlijeka, dok je na kraju 2009. godine ta količina bila još veća, te dostizala količinu od 370.000 litara otkupljenog mlijeka - kažu u Opštini Pale, objašnjavajući da je do pada u otkupu došlo i pored činjenice da je subvencija za ove namjene iz opštinskog budžeta ostala na istom nivou.
- Otkup mlijeka na području naše opštine obavljaju tri mljekare, sarajevska "Milkos", kao najveći otkupljivač mlijeka na našem području, te "Dramon" iz Mokrog i "Pucan" iz Sarajeva, koja u manjoj mjeri otkupljuje mlijeko od nekoliko ovdašnjih poljoprivrednih proizvođača - rekli su u nadležnom opštinskom resoru.
Da poštovanje rokova u isplati preuzetog mlijeka nije glavni razlog za pad proizvodnje, niti kamen spoticanja zbog kojeg bi poljoprivrednici odustali od ozbiljnije proizvodnje mlijeka, potvrđuju i pojedini individualni proizvođači, ističući da je ključna stvar u svemu to što je cijena mlijeka sve manja, dok sve ostalo poskupljuje.
Poljoprivredni proizvođač iz Mokrog, nadomak Pala, Rasko Kusmuk ističe da je otkupna cijena mlijeka sa početnih 17,5 pfeniga po masnoj jedinici smanjena na sadašnjih 13,5 pfeniga, dok je sve ostalo što je potrebno za rad u ozbiljnoj proizvodnji poskupjelo.
- Dovoljno je da uporedite ove podatke o cijeni mlijeka sa činjenicom kako je nafta u istom periodu kada je vrijednost mlijeka opadala poskupjela za 60 do 70 procenata, što je bio više nego dovoljan razlog da se smanji i proizvodnja u individualnim domaćinstvima. Proizvođači su bili primorani da se prilagode okolnostima i troškovima - govori Kusmuk.
Ističe da je, uprkos ekonomskoj krizi, nerealno očekivati od poljoprivrednika da zadrže pređašnji nivo proizvodnje u situaciji kada sve poskupljuje. Jednostavno, tu nema realne računice i niko od nas neće svjesno da pravi gubitak - zaključuje Kusmuk.
(www.palelive.com / Fokus)
-
15.12.2011. - 12:12:01 |IP adresa:94.250.28.xxx| Posjetilac
Zasto u budzetu opstine nisu predvidjena veca sredstva za pomoc poljoprivrednim proizvodjacima? Zar nismo do sada trebali imati i romanijski kajmak i sir umjesto sto kupujemo sa svih strana? Ni zelene pijace nemamo.
-
15.12.2011. - 12:54:46 |IP adresa:217.75.196.xxx| Romanijski sir i kajmak
I da se isti registruje i postane prepoznatljiv brend.
-
15.12.2011. - 14:19:48 |IP adresa:94.250.28.xxx| Posjetilac
i jos Jahorinski caj, koliko ljudi naberu ljeti po Jahorini trava i prodaju, umjesto da se napravi susara i brendira Jahorinski caj i da se isti sluzi u jahorinskim hotelima i u Palama, a mogli bi i izvoziti jer je to realno izvodljivo, ali opstina daje nerealno malo novca za podsticaje poljoprivredi jer administracija uze sav novac
-
15.12.2011. - 14:22:02 |IP adresa:89.111.226.xxx| livanjski je zakon
Livanjski je zakon! Tesko bi se, realno, romanijski sir i kajmak probili na trzistu...Zajednica (mjesavina) mozda
-
15.12.2011. - 17:28:10 |IP adresa:94.189.179.xxx| ganinja - re:Mine napisa:a mine?
Mozemo i mine da "beremo" i "susimo", da ih brendiramo ko Jahorinske mine
Nije problem 
-
15.12.2011. - 18:25:20 |IP adresa:94.250.16.xxx| Posjetilac
Mine su veliki problem o kome drustvena zajednica ne vodi dovoljno racuna krenuvsi od civilne zastite do opstine i grada i gradjana.
A pogotovo sto razvoj poljoprivrede i turizma zahtjeva besprekorno siguran i cist put, rijeku, zemlju.
-
15.12.2011. - 19:04:30 |IP adresa:147.91.1.xxx| ganinja - re:Posjetilac napisa:Mine su veliki problem o kome drustvena zajednica ne vodi dovoljno racuna krenuvsi od civilne zastite do opstine i grada i gradjana.
A pogotovo sto razvoj poljoprivrede i turizma zahtjeva besprekorno siguran i cist put, rijeku, zemlju.rijeku?












